Čudesni i čudni svijet gljiva

  • Ne spadaju u biljke ni u životinje, nego samo u gljive. Razlika između pojmova gljive i pečurke je što pod gljive spada cijela grupa, a pod pečurke ona koja ima stručak, tj stabljiku.
    Bez njih život na planetu ne bi bio moguć. Upravo one razgrađuju i prerađuju veliku većinu mrtvih organizama. Šuma bi npr bila zatrpana lišćem bez njih. Tačan broj vrsta još niko ne zna.

    Mi ih najviše razlikujemo osim po izgledu i po jestivosti. Postoje one izvrsnog ukusa, pravi specijaliteti, i jako skupe. Postoje i nejestive, ali zato izuzetno zdravstveno korisne za nas, još skuplje za one koji ih ne poznaju. I na kraju postoje one otrovne, neke od njih jako smrtonosne. Zelena pupavka npr, Amanita phalloides, kod djece je smrtnost sto postotna, samo dvadesetak grama. Ali ja nju ja lično vidim kao glavnog čuvara svih gljiva. Da nije nje i sličnih vjerovatno bi mi ljudi uništili cijeli taj svijet.


    A ono što im je svima zajedničko je njihova ljepota. Nevjerovatna je i njihova raznolikost oblika i boja. Gotovo kao vanzemaljska stvorenja.


    Zelena pupavka školski primjer. Ono što većinu prevari je njena bijela varijanta, ima raspon boja od prilično zelene do bijele. Ona spada u red Amanita, prepoznatljive su po tome što se razvijaju kao iz jajeta, vidi se kao ljuska jajeta na mjestu gdje su iznikle iz zemlje. Neke amanite poput zelene pupavke su najotrovnije na svijetu. A neke poput Amanita delicious, blagva, su među najcjenjenujim. U Švicarskoj kilogram blagve postiže cijenu od 90 chf

    Edited 3 times, last by b.dado (November 23, 2022 at 7:03 AM).

  • Ovih dana je berem, zadnji put jučer, je gljiva ćuranov rep, Coriolus versicolor. Spada u top nekoliko gljiva po svom kvalitetu i učinku na zdravlje. Reishi ili kod nas poznata kao hrastova sjajnica, brezova čaga, i šitake su ostale.
    Također ćuranov rep spada među najproučavanije, neki kažu i najviše naučno proučavana gljiva na svijetu. Puno je objavljenih naučnih radova koji potvrđuju njeno pozitivno djelovanje po naše zdravlje. Veliki je raspon učinaka, od pojačavanja imuniteta pa sve kod liječenja raznih vrsta karcinoma. Pije se obično kao čaj ili tinktura.

    Priča o njenom naučnom istraživanju je počela u Japanu gdje je jedan hemijski inžinjer kod svog susjeda primjetio zdravstveno poboljšanje kod bolesti raka s metastazama. Pitao ga je šta je koristio i dobio je odgovor stari narodni lijek ćuranov rep. Inžinjer se za interesovao i počeo istraživati. Rezultat danas je da je u Japanu, i Kini, ta gljiva zvanično od državnih institucija formalno priznata kao lijek, koristi se i pri kliničkim/bolničkim liječenjima. Američki krovni institut za tumore piše o njenom kvalitetu, ali s napomenom da je njihova FDA još uvijek nije odobrila. Ali je zato odobrila proizvod za koji i njeni tvorci i izumitelji priznaju da ne mogu dokazati njegovu efikasnost i sigurnost i tine vjeruju da nikada neće dobiti trajnu dozvolu.
    Tekstova o ovoj gljivi na internetu je mnogo. A ovdje je jedan od boljih koji daje i mnogo linkova za neke objavljene naučne studije
    [URL unfurl="true"]http://ruskicaj.rs/index.php?page…olus-versicolor[/URL]


    Donja slika je slikana jučer. Dobrim dijelom ću stavljati moje fotografije

    Nakon dugog sušnog perioda krenuo je i njen razvoj. Vole stare trule panjeve raznih listopadnih drveća. Naravno nastala je evolucijom 😄

    Američki nacionalni institut za kancere. Može se birati između sekcija za pacijente i za profesionalce/ljekare https://www.cancer.gov/about-cancer/t…t/mushrooms-pdq

    Cijena joj može biti https://www.mycovital.de/speziell-fuer-…ln-mischung-359

    Edited 4 times, last by b.dado (November 26, 2022 at 9:15 AM).


  • Bravo, svaka cast! Predivno i vrlo plemenito znanje imas o gljivama!


    Ne bih sebe nazvao stručnjakom, daleko od toga. Ali trudim se. Idem polaganom metodom upoznavanja i učenja pojedinih vrsta koje nalazim u svom okruženju, u šumama i planinama koje najčešće obilazim.
    To je savjet svih pravih stručnjaka. Kada prepoznam neku gljivu onda je dobro proučim, jer tanka je linija između uživanja/koristi i smrti. A najviše stradavaju oni koji sebe smatraju stručnim. A s gljivama je uvijek potrebna doza opreza jer greška kod nekih može biti kobna.

    Prije sam kupovao isključivo uzgajane šampinjone i bukovače. Ostale na tezgama pijaca sam zaobilazio. Nedavni događaj u Čačku sa smrtnim ishodom je pokazao zašto.

    Za prvo samostalno branje gljive od prvog uzimanja u ruku do konačne konzumacije mi je trebalo mjesec dana intezivnog proučavanja. Od oblika, boja idr do mogućih otrovnih vrsta s kojima se može zamijeniti. Radi se o jednoj od najpopularnijih i najprepoznatljivijih na ovim prostorima, velika sunčanica/Macrolepiota procera. Meni još uvijek najdraža pohovana.

    Savjet za one koji imaju želju da počnu je da od početka uče latinske nazive, oni su svugdje isti. Lokalni narodni su različiti od mjesta do mjesta/regije/države.
    Jedan od najčešćih savjeta koji nikako nisam mogao ispoštovati je da u branje idem sa stručnjakom jer takvog ne poznajem. Sretao sam razne "stručnjake" u šumi. Nakon jedne ili dvije rečenice vidim da od takvog nikada ne bih kupio niti jeo, pojma nena. Drugi problem je što se i na TV, internetu isl javno objavljuju velike greške.
    Ono najvažnije sam savladao, a to je način kako učiti i prepoznavati vrste. I strah, oprez mi je na nivou. Puno pomažu grupe na facebook. Ima ih par odličnih sa administratorima pravim znalcima.
    Ali svaku novu vrstu treba dobro proučiti iz raznih izvora. I većina knjiga, i onih najboljih, po nekim kriterijima ne zadovoljava pravila nekih grupa. Najviše zbog lošijih slika zbog samog formata medija. Npr zelenu pupavku, najotrovniju na svijetu, može se naći u raznim oblicima i bojama, i svi ti primjeri se ne mogu prikazati u knjigama. A 95% smrtnih slučaja trovanja gljivama se pripisuje njoj. I zamjene je s najviše drugih vrsta. I od tih svih trovanja najveći broj je među "stručnjacima". Početnika zbog opreza je puno manje.
    Moj savjet je polako početi s onim najpoznatijim koji imaju manje otrovne slične vrste i koje je najlakše prepoznavati.

    Iz prvog donjeg teksta jedan je koji je objavio najpoznatiju enciklopediju ovih prostora i napravio muzej gljiva u Zagrebu, a drugi je toksikolog
    [URL unfurl="true"]https://m.vecernji.hr/vijesti/za-ist…-otrovna-504733[/URL]

    [URL unfurl="true"]https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvats…-gljive-7719342[/URL]

    Edited 3 times, last by b.dado (November 30, 2022 at 8:05 AM).

  • Moja prva ubrana i konzumirana gljiva je gore navedena Macrolepiota procera poznata kao velika sunčanica. Po svim savjetima je najbolja pohovana. Jaja, brašna i soli, ne vegete isl jer sama ima divoljno lijep ukus i miris da ju je grehota kvariti začinima. Inače gljive ne trba začinjavati i kvariti im prirodnu aromu. Masnoća, eventualno puter i sol.
    Dio nabranih sunčanica osim što smo odmah jeli dio smo zamrzli a dio osušili. Neke smo samljeli kao dodatak jelima, ali kao suhe nemaju jaku aromu kao vrganji. Pokušaćemo ih ponovo hidrirati, dodati vode, pa spremati kao obično.
    Velika sunčanica je osim po izgledu je prepoznatljiva i po veličini. Termoska je visine 29 cm. Klobuk joj naraste i do 30 cm. Ovakvi veliki primjerci su praktično nezamjenjivi s nekom drugom, potencionalno otrovnom vrstom. Najčešća grepka se dešava kod manjih primjeraka i onih nedovoljno razvijenih. Početnicima je savjet da beru isključivo velike primjerke jer ih ima dovoljno

    Neki od naučnih radova o zdravstvenoj koristi velike sunčanice. Inače su gljive dobre za zdravlje. A savjet je da se one koriste kao prilog jelu, ne kao glavno jelo, zbog toga što su većinom teže probavljive. Treba i do 12 sati da ih organizam preradi.

    [URL unfurl="true"]https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC9153936/[/URL]

    [URL unfurl="true"]https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30806231/[/URL]

    Edited once, last by καιnos (November 30, 2022 at 8:34 AM).

  • Cudesno, ja se iskreno divim ljudima koji ovako dobro i duboko poznaju tajne prirode. Svaka cast!¨Jedared kada vise necu raditi, uclanit cu se u gljivarsko drustvo pa da me poducavaju ovakvi ljudi, a ja da na miru setam sumom i trazim gljive.


  • Cudesno, ja se iskreno divim ljudima koji ovako dobro i duboko poznaju tajne prirode. Svaka cast!¨Jedared kada vise necu raditi, uclanit cu se u gljivarsko drustvo pa da me poducavaju ovakvi ljudi, a ja da na miru setam sumom i trazim gljive.


    Nisam ja stručnjak, daleko od toga. Ali trudim se pravilno učiti, gljivu po gljivu. Upoznati ove koje raspoznajem do u detalje. Gljive koje rastu na dijelovima puta, šuma i planina kojima šetamo polako upoznajemo. Pravilno foografisanje, zatim pitanje po raznim grupama (ima ih nekoliko dobrih s pravim poznavaocima), potom detaljno čitanje razne literature.
    To je još neistraženo područje. Ima ih toliko vrsta a najveći problem, ja ga ne smatram problemom, su te otrovnice. Neke i smrtonosne. Da nema njih vjerujem, kakvi smo, da bi ih uništili.
    Ne mora čovjek biti veliki stručnjak u smislu da poznaje veliki broj vrsta. Savjet svakog poznavaoca je da se ide postepeno, jedna po jedna vrsta. I prvo one najprepoznatljivije koje imaju najmanje sličnih otrovnica. Dobro poznavati 15ak vrsta je meni sasvim dovoljno. S punim zamrzivačem, i nekoliko tegli osušenih i ukiseljenih i ja prezadovoljan.
    Moram se zahvaliti koroni, pandemiji i lockdownima što su me još više natjerali na planine, u šumu, u prirodu.
    Prije gljive nisam kupovao ni na pijaci, samo šampinjoni i bukovače iz proizvodnje. Nedavni slučaj u Srbiji s masovnim trovanjem i smrtnim slučajem je pokazao i zašto.
    Nisam znao ni kako početi, niti sam razmišljao o tome. Sasvim slučajno prva slika velike sunčanice i savjet nekoga ko bere da su jako ukusne. Zatim dugo istraživanje, zatim moguće otrovne dvojnice i preznojavanje nakon prvog branja i konzumacije 😄
    Definitivno najbolja po psihofozičko zdravlje zanimancija. Pusta šuma, njeni zvukovi i mirisi, ptice, srne idr divlje životinje i polako uzbrdo i nizbrdo za gljivama, nešto najbolje i najzdravije

  • Vjerojatno najpoznatija i najpopularnija medicinska gljiva, hrastova sjajnica ili poznatija kao reishi, lat. ganoderma lucidum. Kada sam je našao nisam znao koja je, naravno nisam je ubrao. Poslije sam je više puta tražio, i naravno nisam našao 😄 Na slici se ne vidi sjaj gornje površine radi prašine. Zbog tog sjaja je i dobila ime

    [URL unfurl="true"]https://medicinskegljive.com/gljive/ganoder…-rajsi-lingzhi/[/URL]

    Edited once, last by b.dado (January 12, 2023 at 6:46 AM).


  • Vjerojatno najpoznatija i najpopularnija medicinska gljiva, hrastova sjajnica ili poznatija kao reishi, lat. ganoderma lucidum. Kada sam je našao nisam znao koja je, naravno nisam je ubrao. Poslije sam je više puta tražio, i naravno nisam našao 😄 Na slici se ne vidi sjaj gornje površine radi prašine. Zbog tog sjaja je i dobila ime

    [URL unfurl="true"]https://medicinskegljive.com/gljive/ganoder…-rajsi-lingzhi/[/URL]


    Jako dobra gljiva. Nažalost kod nas još nedovoljno prepoznata. U Japanu i Kini ima široku upotrebu, dok kod nas hobisti i pojedini proizvođači prirodnih proizvoda koriste je kao "dodatak prehrani". Dobro ju je kombinirati sa Lavljom grivom i još nekim gljivama, mada je sama po sebi dovoljno potentna i ima dosta benefita. Tko nema priliku brati je, može nabaviti na netu kapsule koje sadrže prah te gljive, mada je svakako bolje nabaviti od onih koji idu po šumi i traže gljive. Također, kod nekih se može naći i u varijanti tinkture.


  • Jako dobra gljiva. Nažalost kod nas još nedovoljno prepoznata. U Japanu i Kini ima široku upotrebu, dok kod nas hobisti i pojedini proizvođači prirodnih proizvoda koriste je kao "dodatak prehrani". Dobro ju je kombinirati sa Lavljom grivom i još nekim gljivama, mada je sama po sebi dovoljno potentna i ima dosta benefita. Tko nema priliku brati je, može nabaviti na netu kapsule koje sadrže prah te gljive, mada je svakako bolje nabaviti od onih koji idu po šumi i traže gljive. Također, kod nekih se može naći i u varijanti tinkture.


    Definitivno nama najzanimljivija gljiva koja se ovdje može naći je gore naveden ćuranov rep. Spisak njegovih svih zdravstvenih blagotvornosti je ogroman. Broj naučnih istraživanja je najveći među gljivama. Od podizanja imuniteta, preko liječenja karcinoma, čišćenja jetre, krvi itd itd. I gljiva je koja se počela koristiti u kliničkim liječenjima, odobrena je od strane državnih agencija u npr Japanu. Sve je navedeno u prvom tekstu.
    Razlog zanimljivosti je što je češća je od reishi koju sam vidio samo jednom. Ćuranovog repa već sam mapirao na nekoliko panjeva u kraju gdje naviše šetamo, na njima ima dovoljno gljiva za barem par litara tinkture. Imam nekoliko kandidata kojima će dobro doći. A zadnji put sam je brao u subotu, sasvim lijepi primjerci.
    Plus što još znam gdje ima brezove gube koju sam već brao, kao i brezove čage koje spadaju u top nekoliko medicinskih gljiva o kojima će još biti riječi. Uz reishi, lavlju grivu i shitake.

  • U dubokim šumama skrivenim od očiju svijeta, tamo gdje sunčeva svjetlost jedva probija krošnje stoljetnih drveća, krije se jedan čarobni svijet. To je svijet ljekovitih gljiva, prirodnih čuvara zdravlja i blagostanja. Upravo tamo, pod gustim slojevima mahovine i zemlje, nalazi se riznica prirodnih ljekovitosti.

    Jedna od najpoznatijih gljiva u tom svijetu je Reishi (Ganoderma lucidum). Ova gljiva, poznata i kao "gljiva besmrtnosti", već stoljećima se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Smatra se da Reishi jača imunološki sustav, smanjuje stres i potiče opću dobrobit organizma.

    Druga gljiva koja svojom iznimnom ljekovitošću osvaja srca mnogih jest Chaga (Inonotus obliquus). Ova gljiva raste na kori stabala, a bogata je antioksidansima i spojevima koji jačaju imunološki sustav. Chaga se često koristi za podršku probavnom sustavu, energetski poticaj i zaštiti tijela od štetnih slobodnih radikala.

    Naravno, ne možemo zaboraviti ni Cordyceps (Cordyceps sinensis), izuzetno vrijednu i rijetku gljivu koja se često naziva "gljiva života". Cordyceps se tradicionalno koristi za povećanje izdržljivosti, poboljšanje rada pluća i podršku reproduktivnom zdravlju. Smatra se da Cordyceps ima i antioksidativna svojstva te pomaže u održavanju ravnoteže energije u tijelu.

    Jedna od najslađih i najukusnijih gljiva na ovom popisu je Lion's Mane (Hericium erinaceus). Ova gljiva izgleda poput prekrasne lavlje grive, a njena jedinstvena svojstva čine je popularnom među ljubiteljima prirodnih dodataka. Za Lion's Mane se vjeruje da potiče zdrav mozak, poboljšava koncentraciju i pamćenje te pomaže u smanjenju upala.

    Ovaj čarobni svijet ljekovitih gljiva donosi nam nevjerojatne darove prirode. Sve više ljudi prepoznaje njihovu važnost za očuvanje zdravlja i postizanje ravnoteže u svakodnevnom životu. Pa zašto ne zaroniti u šumu gljiva, istražiti njihove "čarobne moći" i iskoristiti blagodati koje nam pružaju?

  • External Content www.youtube.com
    Content embedded from external sources will not be displayed without your consent.
    Through the activation of external content, you agree that personal data may be transferred to third party platforms. We have provided more information on this in our privacy policy.

    Halucinogene gljive kakve koriste juznoamericki i sibirski shamani rastu i kod nas.

  • External Content www.youtube.com
    Content embedded from external sources will not be displayed without your consent.
    Through the activation of external content, you agree that personal data may be transferred to third party platforms. We have provided more information on this in our privacy policy.

    Lavlja griva izuzetno korisna za zivcani sustav. Ovu gljivu koriste zen redovnici u Kini, a raste i kod nas.


  • External Content www.youtube.com
    Content embedded from external sources will not be displayed without your consent.
    Through the activation of external content, you agree that personal data may be transferred to third party platforms. We have provided more information on this in our privacy policy.

    Halucinogene gljive kakve koriste juznoamericki i sibirski shamani rastu i kod nas.


    Stari Slaveni su nekada prakticirali takve običaje kao dio svoje tradicije. No, kako je vrijeme odmicalo i srednji vijek postajao sve prisutniji, takvi običaji su postupno izlazili iz upotrebe. Jedan od glavnih razloga za to bila je prisutnost inkvizicije, institucije koja je pažljivo nadzirala vjerovanja i običaje, često zabranjujući prakse koje su smatrali heretičkim ili nepoćudnim.

    Zanimljivo je primijetiti da su u Europi, zbog raznovrsne flore, ljudi često koristili razne biljke s delirijantnim svojstvima, što je imalo značajan utjecaj na njihovo vjerovanje u zagrobni život.

    Ako netko pita za prijatelja gdje može pronaći Serbicu u edukativne svrhe, Velebit je svakako dobar za takvu potragu! 😊


  • External Content www.youtube.com
    Content embedded from external sources will not be displayed without your consent.
    Through the activation of external content, you agree that personal data may be transferred to third party platforms. We have provided more information on this in our privacy policy.

    Lavlja griva izuzetno korisna za zivcani sustav. Ovu gljivu koriste zen redovnici u Kini, a raste i kod nas.


    Točno, prisustvo erinacina i drugih spojeva u njoj, bez sumnje, povoljno utječe na zdravlje našeg mozga i obnavljanje našeg živčanog sustava...

  • dal tko zna koja je ovo gljiva i za što je jako dobra?


    Za tačnu indetifikaciju potrebno je znati podlogu na kojoj je gljiva rasla, četinar ili listopadno drvo. U svakom slučaju riječ je o Ganodermi ( Gano = sjajna, Derma = koža, ima ih oko 80). Reishi je najviše istražena i time i najpopularnija od njih, ali koliko se zna sve su sličnih medicinskih kvaliteta. Prije svega zajedničko im je svima da pojačavaju imunitet


    How Different Molecular Markers Estimate the Diversity of European Species of the Ganoderma Genus
    Based on published anatomical-morphological and ecological characteristics and phylogenetic evidence, six species of the Ganoderma genus are known to occur in…
    www.mdpi.com
  • dal tko zna koja je ovo gljiva i za što je jako dobra?


    Za tačnu indetifikaciju potrebno je znati podlogu na kojoj je gljiva rasla, četinar ili listopadno drvo.

    U svakom slučaju riječ je o vrsti Ganoderma (Gano = sjajna, Derma = koža, ima ih oko 80). Ali izgleda da je ipak nešto starija radi tamne boje pora odozdo. Kada je mlađa bude bijela. Ove gljive se beru kada puste spore. Gljiva s gorne strane bude pokrivena sporama koje izgledaju kao kakao prah, tada je zrela. Otprilike ovako. Na drugoj slici je umazana sporama


    Reishi je najistraživanija, time i najpopularnija od njih. Ali nova saznanja potvrđuju da ostale srodnice ničim ne zaostaju za njom po pitanju medicinskih kvaliteta. Prije svega zajedničko im je što sve jačaju imunitet.


    Najčešće Europske Ganoderme

    How Different Molecular Markers Estimate the Diversity of European Species of the Ganoderma Genus
    Based on published anatomical-morphological and ecological characteristics and phylogenetic evidence, six species of the Ganoderma genus are known to occur in…
    www.mdpi.com
  • Newly created posts will remain inaccessible for others until approved by a moderator.

    • :)
    • :(
    • ;)
    • :P
    • ^^
    • :D
    • ;(
    • X(
    • :*
    • :|
    • 8o
    • =O
    • <X
    • ||
    • :/
    • :S
    • X/
    • 8)
    • ?(
    • :huh:
    • :rolleyes:
    • :love:
    • 8|
    • :cursing:
    • :thumbdown:
    • :thumbup:
    • :sleeping:
    • :whistling:
    • :evil:
    • :saint:
    • <3
    • :!:
    • :?:
    The maximum number of attachments: 10
    Maximum file size: 2 MB
    Allowed extensions: bmp, gif, jpeg, jpg, pdf, png, txt, webp, zip
      You can sort the options with drag and drop to change their order. You can create up to 20 options.
      The results are invisible unless the poll ended or the user voted.

    Participate now!

    Nemaš korisnički račun. Registriraj se da bi bio član forumske zajednice.