Pali kanon

[καιnos]

Saćitta sutta (AN X.51) -- Sopstveni um



Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Savatthija, u gaju princa Đete, u manastiru koji je podigao Anathapindika. Tu se on obrati monasima: "Monasi!"



"Da, poštovani gospodine", odgovoriše monasi.



A Blaženi ovako nastavi: "Čak i ako monah nije vešt u čitanju umova drugih, on treba sebe da vežba: 'Biću vešt u čitanju sopstvenog uma.'



A kako, monasi, monah postaje vešt u čitanju sopstvenog uma? Zamislite mladu ženu -- ili muškarca -- koja voli da se kiti, te posmatra odraz svog lica u blistavom, čistom ogledalu ili posudi sa bistrom vodom. Ako ugleda bilo kakvu prljavštinu ili fleku na licu, probaće da je ukloni. Ako ne vidi bilo kakvu prljavštinu ili fleku, biće zadovoljna, njen cilj postignut: 'O kako sam srećna! O kako sam čista!' Na isti način je i monahovo samoistraživanje vrlo korisno za razvijanje povoljnih kvaliteta: 'Jesam li ja obično gramziv ili nisam? Proganjaju li me misli zlovolje ili ne? Da li me savladaju tupost i pospanost? Ili nespokojstvo? Muči li me neizvesnost ili sam je prevazišao? Jesam li često obuzet besom ili nisam? Jesu li moje misli ružne ili čiste? Je li mi telo razgibano ili tromo? Da li se u meni rodila lenjost ili energičnost? Jesam li rastresen ili skoncentrisan?'



Ako, posle ovakvog ispitivanja, monah zna: 'Obično sam gramziv, zlovoljan, savladan tupošću i pospanošću, mučen neizvesnošću, besan, ružnih misli, trom, lenj i rastresen', tada bi trebalo da uloži dodatnu želju, dodatni napor, marljivost, trud, nepodeljenu koncentraciju i svesnost kako bi se oslobodio upravo tih rđavih, štetnih stvari. Baš kao što bi osoba kojoj bi turban ili kosa na glavi počeli da gore uložila dodatnu želju, dodatni napor, marljivost, trud, nepodeljenu koncentraciju i svesnost kako bi što pre ugasila tu vatru, isto tako bi i monah trebalo da uloži dodatnu želju, dodatni napor, marljivost, trud, nepodeljenu koncentraciju i svesnost kako bi se oslobodio upravo tih rđavih, štetnih stvari.



Ali ako, posle ovakvog ispitivanja, monah zna: 'Obično nisam gramziv, zlovoljan, savladan tupošću i pospanošću, prevazišao sam neizvesnost, nisam besan, čistih sam misli, gibak, energičan i skoncentrisan', tada je njegova dužnost da uloži napor kako bi upravo te osobine podigao na viši stupanj, dovoljan da se do kraja uklone sve nečistoće uma."



Preuzeto sa http://forum.srednjiput.rs/index.php?topic=43.0

 

[Fazlija]

Budini govori srednje dužine – Mađđhima Nikāya
Theravardska budistička zajednica Srbije, Novi Sad 2020.
latinica, srpski, 1130 stranica, ISBN 978-86-81588-02-4



Theravadska budistička zajednica u Srbiji je 2020. godine izdala prijevod jednog od kapitalnih naslova budističke filozofije, zbirku Buddhinih govora srednje dužine. Tipiṭaka - Kanon svetih tekstova budizma sastoji se od 3 velika korpusa tekstova: Vinaya Piṭake ili tekstova redovničke discipline, Sutta Piṭake ili kolekcije govora koje je Buddha održao tokom svojeg preko 40 godina dugog propovjedničkog djelovanja te Abhidhamma Piṭake, obimne književnosti komentatorskih tekstova koji su nastali nakon Buddhinog života u nakani da se sistematizira njegovo učenje.



Sutta Piṭaka tako predstavlja izuzetno važan dio Kanona jer je u njoj sadržano sve što je Buddha ikada podučavao. Sadržaj ovog ključnog korpusa tekstova stoljećima je prenošen učenjem Buddhinih govora napamet. Zapisani su tek početkom Nove ere, ali se u Aziji i danas posebno cijeni njihovo pamćenje pa tako još uvijek postoje redovnici koji dio ili cijeli Kanon znaju napamet. Upravo zbog potrebe da se ovako obiman skup tekstova zapamti, govori unutar Sutta Piṭake su podijeljini u 5 velikih zbirki koje se nazivaju Nikaya. Tako unutar Sutta Pitake nalazimo Zbirku dugih govor (Dīgha nikāya), Zbirku govora srednje dužine (Mađđhima nikāya ), Zbirku tematski povezanih govora (Saṃyutta nikāya), Zbirku govora povezanih brojevima (Aṅguttara nikāya) i Zbirku kratkih govora (Khuddaka nikāya).



Zbirka govora srednje dužine (Mađđhima nikāya) sadrži tako 152 govora koja su održali Buddha ili neki od njegovih vodećih učenika poput Sariputte, Maudgalyayane, Mahakassape ili Anande. Tu ćemo naći prijevode nekih od najvažnijih budističkih tekstova poput Govora o sabranosti pažnje (Satipaṭṭhāna sutta, MN 10) ili Govora o meditaciji na dah (Ānāpānasati sutta, MN 118), koji predstavljaju najvažnije govore o budističkoj meditaciji općenito. Nadalje, tu su i drugi poznati govori poput Govora o strahu i strepnji (Bhayabherava sutta, MN 4), u kojem Buddha opisuje svoje duhovno traganje prije probuđenja, Govora o svim otrovima (Sabbāsava sutta, MN 2), koji je jedan od ključnih tekstova za razumijevanje budističke psihologije ili Govora brahmanu Čankiju (Čanki sutta, MN 95) i Govora kraljeviću Abhayi (Abhaya sutta, MN 58) kroz koje dobivamo uvid u povijesnu i kulturnu sliku antičke Indije kroz širok raspon osoba s kojima je Buddha vodio razgovore. Tako se pred očima čitatelja smjenjuju prizori u kojima Buddha podučava kraljeve i prinčeve, svećenike i isposnike, obične seljake ili učene filozofe. A sve to uz obilje dramatičnih scena, zanimljivih polemika i učenih usporedbi. Tako nam ova izvanredna knjiga dočarava Buddhu u izvornom povijesnom kontekstu i na vrhuncu njegove izvanvremenske mudrosti, veličanstvene uzvišenosti i učiteljskim suosjećanjem ispunjene ljudskosti.



Ovaj prijevod dobivamo gotovo točno 100 godina nakon prvih cjelovitih prijevoda Mađđhima Nikaye – Zbirke Buddhinih govora srednje dužine – na vodeće europske jezike (prvi njemački prijevod je objavljen 1919. a prvi prijevod na engleski 1924.). Za to je zaslužan Branislava Kovačević, stručnjak za pali, jezik budističkog kanona i magistar budističkih znanosti iz Novog Sada, koji je ovim prijevodom šire srpsko-hrvatsko govorno područje priključio onom krugu zemalja koje su dobile prijevod ovog kapitalnog naslova budističke filozofije na svoj jezik. Ono što posebno valja istaknuti jeste činjenica da je knjiga tiskana uz financijsku potporu Zaklade za budističku edukaciju (Buddha Educational Foundation) sa Tajvana, koja financira prevođenje i izdavanje ključnih naslova budističke literature na svjetske jezike, a jedan od uvjeta pod kojim Zaklada pruža svoju financijsku pomoć jeste i taj da se knjiga dijeli potpuno besplatno. To drugim riječima znači da svi oni koji žele dobiti ovu knjigu trebaju to samo javiti Theravadskoj budističkoj zajednici u Srbiji. Knjigu zbog velike težine ne šalju poštom izvan Srbije, ali s vremena na vrijeme u Hrvatsku i Bosnu dođe određena količina naklade za besplatnu podjelu. Svi oni koji se jave, obično dobiju detaljne upute oko isporuke knjige, koju u najgorem slučaju trebaju samo strpljivo pričekati ukoliko nije odmah dostupna.



Ukoliko želite knjigu, javite se izravno izdavaču:



Theravadska budistička zajednica Srbije:

 

[Fazlija]

Zato, Ananda, sam sebi budi ostrvo! Sam sebi budi utočište! Ne okreći se bilo kakvom spoljašnjem utočištu! Neka učenje (dhamma) bude tvoje ostrvo, neka istina bude tvoje utočište! Svako je sam sebi oslonac! Jer uostalom, ko bi drugi to mogao da bude?

Buddha