Konfucijanizam

Konfucije (551. p.n.e. - 479. p.n.e.), čije je ime Qiu a nadimak Zhongni, bio je veliki mislilac i učitelj iz kasnijeg razdoblja Proljeća i jeseni, ujedno i začetnik konfucijanizma. Kongzi je počasno ime koje su Kinezi dali Konfuciju.

Konfucije je bio potomak plemićke porodice. U ranom djetinjstvu umro mu je otac pa je njegova porodica osiromašila. Iako je Konfucijevo djetinjstvo bilo teško, svim srcem bio je posvećen učenju. Jednom je rekao: "Od trojice na koje naiđem, sigurno će mi jedan biti učitelj". Kasnije je Konfucije počeo putovati i podučavati učenike. Tokom života, podučavao je više od tri hiljade učenika, od kojih su neki poticali iz vrlo siromašnih porodica. Na taj način Konfucije je postupno promijenio tradiciju u kojoj je samo plemstvo imalo pravo na sticanje obrazovanja. U svojim poznim godinama Konfucije je sabrao i uredio mnoga drevna književna djela, kao što su Knjiga pjesama (Shi Jing), Knjiga istorije (Shang Shu) i Knjiga mijena (Yi Jing), itd.

Čak su i u današnje doba mnoge Konfucijeve misli veoma dragocjene. Na primjer, Konfucije je razvio moralni i etički ideal zvan ren (čovjekoljublje, humanost, dobronamjernost). Smatrao je da bi za рostignuće ren-a trebalo iskazivati čovjekoljublje, stoga "ono što ne želiš sebi ne čini drugome". Konfucije je takođe smatrao da su "plemenite osobe skladne, ali različite", što znači da se razlike među ljudima prepoznaju u međuljudskim odnosima ра će se, zato što јe nеprikladno prosuđivati na temelju jednoga mjerila, tek tada postići sklad i stabilnost društva. Što se tiče obrazovanja, Konfucije je smatrao kako učitelji treba da usmjere učenike prema samostalnom razmišljanju te da učenici treba da oblikuju svoje mišljenje kada stiču znanje iz udžbenika, itd.

Konfucijeve riječi i djela njegovi učenici sabrali su u djelu Analekti. Konfucijeva misao usvojena je i prenošena generacijama i postala je najznačajniji dio tradicionalnog kineskog načina mišljenja. On pripada Kini, opštepoznato je ime širom Kine i njegovo učenje je na većinu Kineza izvršilo određeni uticaj. Konfucije takođe pripada svijetu, njegovo mišljenje se širilo i u susjedne regije i područja, formirajući konfucijanski kulturni krug koji je znatno uticao na sve istočnoazijske zemlje, čak i dalje.

Osim Analekata, djela Mencije (Mengzi), Veliko učenje (Da Хue) і Učenje o sredini (Zhong Yong) spadaju u zbirke Konfucijevih misli i djela i zovu se Četiri knjige (Si Shu). Knjiga Mencije zapis je političke misli Meng Ke (Mengzi), druge važne ličnosti konfucijanske škole mišljenja. Veliko učenje i Učenje o sredini izvorno su bila dva članka djela Knjiga obreda (Li Ji). Тo su zbirke razmatranja o pravilima primjerenog ponašanja i moralnog usavršavanja pojedinca. Postoji i Pet klasika koja se odnosi se na pet drevnih djela: Knjigu mijena (Yi Jing), Knjigu istorije (Shang Shu), Knjigu pjesamа (Shi Jing), Knjigu obreda (Li Ji) i Anale Proljeća i jeseni (Chun Qiu), koji su takođe klasike konfucijanizma.

Konfucijanska misao iz Četiri knjige i Pet klasika postala je vodič za primjereno vladanje. Štaviše, misli iz ovih knjiga, kao najvažnijih djela drevne Kine, imaju veliki uticaj i na današnje generacije

[HEADING=1] Citati i izreke – Konfučije[/HEADING]

Izaberi posao koji voliš, i nećeš morati da radiš nijedan dan u svome životu.

Onaj koji uči bez razmišljanja je izgubljen. Onaj koji razmišlja bez učenja je u velikoj opasnosti.

Možete ubiti generala jednoj vojsci, ali ne možete ubiti ambiciju u običnom čoveku.

Naša najveća snaga nije u tome da nikad ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo – podignemo.

Onaj koji tvrdi da zna sve odgovore, nisu još pitali sva pitanja.

Trebamo osećati tugu, ali ne smemo potonuti pod njenim pritiskom.

Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom.

Ukoliko ne poznajemo život, kako ćemo poznavati smrt?

Sve ima svoju lepotu, ali svako to ne vidi.

Veliki čovek postavlja stroge zahteve sebi; mali ih čovek postavlja drugima.

Poštuj sebe i drugi će te poštovati

Ne čini istina čoveka velikim, nego obrnuto, čovek čini istinu velikom.

Namoj nametati drugima što sam ne bi želeo.

Nije bitno koliko se sporo krećeš sve dok ne staješ.

Plemenit je čovek spreman na pomirenje ali se ne ponižava. Hulja se ponižava ali nije spreman na pomirenje.

Starost je, verujte mi, dobra i ugodna stvar. Jeste da te polagano uklanjaju sa pozornice, ali ti isto tako daju ugodnu poziciju gledaoca u prvim redovima.

Zar nije veliko zadovoljstvo učiti i ponovo učiti?

Ko ne zna, a ne zna da ne zna – opasan je- izbegavajte ga!
Ko ne zna, a zna da ne zna – dete je- naučite ga!
Ko zna, a ne zna da zna – spava- probudite ga!
Ko zna i zna da zna – mudar je- sledite ga!