Duhovnost nasuprot religioznosti

[simply]

Želim vam predstaviti moju knjigu pod naslovom ''Duhovnost nasuprot religioznosti''. Navodim prvi dio uvoda u knjigu. Na kraju je link za knjigu.



Što je to pobožnost?
"Pobožnost" je prihvaćanje postojanja Boga, za razliku od ateizma koji negira
Božje postojanje. Pobožnost je čovjekov odnos prema Bogu. Svaki čovjek ima
slobodu izbora – biti pobožan ili ne.
Pobožnost se izražava na dva potpuno suprotna načina: kroz religioznost i
kroz duhovnost. Cilj ove knjige je odgovoriti na pitanje: "U čemu se razlikuju
religioznost i duhovnost?"
Uvriježeno je mišljenje da su "duhovnost" i "religioznost" riječi istog
značenja. Pa ih često koristimo u istom kontekstu. Ako smo pobožni, nama je
svejedno da li ćemo za sebe reći da smo religiozni, ili da smo duhovni. Ali naslov
ove knjige govori o suprotstavljanju pojma "duhovnost" pojmu "religioznost".
Suprotstavljanje ovih pojmova možda će nas u prvi tren začuditi ili zbuniti.
"Pa zar to nije isto?" – možemo se pitati. Ali cilj ove knjige je pomoći da uvidimo
suštinsku razliku između dvije potpuno različite vrste pobožnosti.
Kroz proučavanje ove knjige upotrijebit ćemo pojam "religioznost" kako
bismo označili čovjekovu prirodnu sklonost ka pobožnosti (s kojom se rađamo) –
ali koja ipak nije poslušna Bogu. Njena obilježja su: formalizam, tradicija, lažna
duhovnost, život u sebičnosti i samopravednosti, kao i čovjekov pokušaj
"opravdanja vlastitim dobrim djelima".
S druge strane, upotrijebit ćemo pojam "duhovnost" kako bismo označili
djelovanje Božjeg Duha na čovjeka. Zato "duhovnost" predstavlja takvu
pobožnost s kojom se čovjek ne rađa – nego je treba za vrijeme svog života dobiti
kao Božji dar milosti. Pojmom "duhovnost" označit ćemo dragovoljno
prihvaćanje Božjeg plana spasenja – koji je utemeljen na ljubavi i žrtvi Isusa
Krista, svakodnevno posvećenje, radosnu službu iz ljubavi, život usklađen sa
Božjim moralnim zakonom kao znak dragovoljne poslušnosti, život ispunjen
"rodom Duha" (ljubav, radost, mir, dobrota, vjernost...), te prihvaćanje spasenja
koje je Božje djelo ("opravdanje vjerom" u Božje zasluge za naše spasenje).



Link za knjigu: https://drive.google.com/file/d/1gftreX87c-qcVV8eOJG2e1dAmEeNDUKC/view?usp=share_link

 

[καιnos]

Skinuo sam ovu knjigu, izgleda dobra. Ovu bi knjigu pogotovo trebali čitati oni koji imaju obličje pobožnosti, religiozni - ovako sam i ja nekoć živio.

 

[simply]

Tako je. Zato sam i napisao ovu knjigu kako bi se pojasnila značajna razlika između dvije vrste pobožnosti. Kada bi svaka pobožnost bila Bogu prihvatljiva, tada bi Isus pohvalio farizeje za njihovu pobožnost, ali budući da ih on kritizira i ne odobrava ono što oni čine, to je siguran pokazatelj da se radi o pobožnosti koja je Bogu neprihvatljiva.

 

[vjera_]

"Nikakva puka vanjska promjena nije dovoljna da nas dovede u sklad s Bogom. Ima mnogo onih koji se pokušavaju popraviti ispravljanjem ove ili one loše navike, i nadaju se da će na taj način postati kršćani, ali počinju na pogrešnom mjestu. Naš prvi rad je sa onim što je u srcu." (Kristove lekcije, EGW)

 

[Vjera-]

1. Ivanova 4, 17-21

U ovome je naša ljubav dosegla savršenstvo, da imamo smjelost u dan Suda: jer kakav je on, takvi smo i mi na ovome svijetu.

Straha u ljubavi nema, nego savršena ljubav izgoni strah: jer strah je muka. Onaj tko se boji, nije usavršen u ljubavi.

Mi ljubimo njega zato što je on prvi ljubio nas.

Ako tko kaže: “Ljubim Boga”, a mrzi svoga brata, lažljivac je; jer onaj tko ne ljubi svoga brata, kojega vidi, kako će ljubiti Boga, kojega nije vidio?

I ovu zapovijed imamo od njega: Neka onaj tko ljubi Boga, ljubi i brata svojega.

 

[piramida4]

"Pobožnost" je prihvaćanje postojanja Boga

dal je morti važno
ZNATI kojeg to boga treba prihvatiti kao boga jedinoga?
Jer i sama biblija jasno kaže da postoji
TONA LAŽNIH BOGOVA i Božica
svak sa svojim osobnim identifikacijskim imenom!!

identificiraj svoju vjeru i svoga boga

 

[vjera_]

Stoga mi kršćani moramo biti naoružani i svaki dan očekivati da nas neprestano napadaju, kako nitko ne bi mogao ići siguran i bezbrižno, kao da je đavao daleko od nas, nego u svakom trenutku očekivati i parirati njegovim udarcima. Jer iako sam sada čedan, strpljiv, ljubazan i u čvrstoj vjeri, đavao će ovog časa poslati takvu strijelu u moje srce da ću jedva moći stajati. Jer on je neprijatelj koji nikada ne odustaje niti se umara, tako da kad prestane jedna kušnja, uvijek se pojavljuju druge i to nove.Prema tome, nema pomoći ni utjehe osim otrčati ovamo i uhvatiti se za molitvu

Martin Luther

 

[vjera_]

Ostavite po strani mržnju i neprijateljstvo. Pazite da se suzdržite od grubih riječi. Ali ako ih izgovorite, nemojte se sramiti primijeniti lijek s istih usana koje su nanijele rane. Na taj način ćete jedni drugima pokazati milosrđe i nećete održavati živa sjećanja na nepravde iz prošlosti. Prisjećanje na pritužbe čini veliku štetu. Prati ga ljutnja, potiče grijeh i donosi mržnju prema pravdi. To je zarđala strijela koja širi otrov u duši. Uništava vrlinu i predstavlja rak u umu. Onemogućuje molitvu i kvari molbe koje upućujemo Bogu. Ona tjera ljubav i čavao je zabijen u dušu, zlo koje ne spava, grijeh koji ne jenjava, neka vrsta svakodnevne smrti. Budite ljubitelji mira, najdragocjenijeg blaga koje svatko može poželjeti. (Svetac Franjo Paulski)

Svetac Franjo Paulski (tal. San Francesco di Paola) je bio Talijan iz grada Paole na jugu Italije. Roditelji su mu dali ime po sv. Franji Asiškom, a u okrilju franjevačkog reda Franjo Paulski se i školovao. Već u djetinjstvu pokazivao je sklonost prema skromnom i poniznom načinu života. Zanimljivo je da nikada nije postao svećenik, ali se pridružio franjevačkom redu. Živio je kao pustinjak u jednoj pećini, a s vremenom su mu se pridružili i drugi, pa je tako nastala redovnička zajednica.

Isprva se njegova zajednica nazivala Pustinjaci svetog Franje Asiškog, a kasnije su preimenovani u Red najmanjih. Danas članove tog reda nazivaju i minima (lat. najmanji). Iz samog je naziva razlučiva izuzetna sklonost tog reda prema poniznosti i skromnosti. Poziv na nenasilje izražen je i kroz veganstvo, odnosno nečinjenje zla nijednom biću. Franjo je slijedio vegansku prehranu, ne samo bez životinjskog mesa, već i svih namirnica životinjskog podrijetla, poput jaja i mliječnih proizvoda. Jedan od zavjeta reda koji je osnovao bio je uzdržavanje od mesa, ribe, jaja, maslaca, sira i mlijeka. Franz Liszt mađarski skladatelj je napisao klavirsku studiju: Sveti Franjo Paolski - 'Hod po vodi'.

 

[vjera_]

Blagoslov dolazi kada se vjerom duša preda Bogu. Tada ta snaga koju ljudsko oko ne vidi stvara novo biće na sliku Božju...

Svjetlo koje sja s križa otkriva ljubav Božju. Njegova ljubav nas privlači k sebi. Ako se ne odupremo ovom privlačenju, biti ćemo odvedeni do podnožja križa u pokajanju za grijehe koji su razapeli Spasitelja. Tada Duh Božji kroz vjeru proizvodi novi život u duši. Misli i želje su dovedene u poslušnost Kristovoj volji. Srce i um stvoreni su iznova na sliku Onoga koji djeluje u nama da sve podčini sebi. (iz knjige Želja vjekova)

 

[vjera_]

Ovo mi je pokazano u smislu da pazim na sebe i da se čuvam raznih petljanca, od jedne osobe koja zaista živi onako kako propovjeda. Neporočnim, moglo bi se reći, monaškim životom pokušavajući pomagati drugima koliko može iako ni sama nema baš nešto.. Kamo sreće da sam više slušala dobrodušnu, bezazlenu osobu poput nje, one su danas rijetkost. Pa da podjelim za ohrabrenje dušama iskrenim u vjeri:

Bog neće opravdati nijednu namjeru kojom bi čovjek u najmanjoj mjeri vladao ili tlačio svog bližnjeg. Čim čovjek počne postavljati željezna pravila za druge ljude, on obeščašćuje Boga i dovodi u opasnost svoju dušu i duše svoje braće." 7 Svjedočanstva 180-181

Nadovezala bi na to biblijski stih:

Čuvajte se pasa, čuvajte se zlih radnika, čuvajte se sakaćenja! Jer obrezanje smo mi koji duhom iskazujemo štovanje Bogu i radujemo se u Kristu Isusu, a ne pouzdajemo se u tijelo (Filipljanima 3,2-3)

Svako dobro