Čudesni i čudni svijet gljiva

piramida4 je rekao:
dal tko zna koja je ovo gljiva i za što je jako dobra?
Prikaz privitka 439
Prikaz privitka 440
Prikaz privitka 441
Kliknite da proširite...
Za tačnu indetifikaciju potrebno je znati podlogu na kojoj je gljiva rasla, četinar ili listopadno drvo.

U svakom slučaju riječ je o vrsti Ganoderma (Gano = sjajna, Derma = koža, ima ih oko 80). Ali izgleda da je ipak nešto starija radi tamne boje pora odozdo. Kada je mlađa bude bijela. Ove gljive se beru kada puste spore. Gljiva s gorne strane bude pokrivena sporama koje izgledaju kao kakao prah, tada je zrela. Otprilike ovako. Na drugoj slici je umazana sporama

IMG_20240815_202703.jpg

IMG_20240815_203004.jpg



Reishi je najistraživanija, time i najpopularnija od njih. Ali nova saznanja potvrđuju da ostale srodnice ničim ne zaostaju za njom po pitanju medicinskih kvaliteta. Prije svega zajedničko im je što sve jačaju imunitet.



Najčešće Europske Ganoderme

https://www.mdpi.com/2309-608X/9/10/1023
 
Nakon par godina iskustva i učenja slijedi nastavak. Radi se o još nekoliko nama najpristupačnijim vrstama medicinskih gljiva.

Prva od njih je crvenoruba guba (prilično ružan naziv guba ima radi utjecaja na stablo na kojem raste), lat. Fomitopsis pinicola. Još je zovu obrubljena guba, smrekina kopitarka itd. Očito je da je gljive najbolje učiti po latinskima nazivima. Mada i tu vlada zbrka jer se i naučni latinski nazivi u zadnje vrijeme mijenjaju, a i gljive iz jedne porodice se prebacuju u drugu.

Fomitopsis pinicola spada u parazitske gljive truležnice, saprofite. Nema potrebe da je puno opisujem jer su to već drugi uradili. Ima karakterističan miris koji se upamti nakon nekoliko ubranih gljiva. Najčešće raste na crnogoričnim stablimastablimastablimastablima, panjevimapanjevima i na oborenim deblima. Može i na listopadnim ali puno rjeđe, ja sam je do sad na samo jednom stablu našao. I što je najbitnije višegodišnja je i može se naći u bilo koje doba godine. Skoro sigurno je da se može naći u većini četinarskih šuma. Jako je ljekovita, uostalom kao većina truležnica. Prije svega podiže imunitet, dobra je i protiv bakterija i virusa. Antitumorna i antikancerogena je, dobra za obnavljanje oštećenja jetre, reguliše šećer u krvi i pritisak itd itd... Ostatak se može pročitati na:

http://nuta-ljekovite-gljive.hr/blog-crvenoruba-guba.html https://www.jelenovo-uho.com/vrste-ljekovitih-gljiva/#Fomitopsis-pinicola https://gospodarski.hr/rubrike/ljekovito-bilje-rubrike/ljekovite-gljive/ itd itd

Puno je više tekstova i naučnih radova na engleskom

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1756464621000219 https://www.sciencedirect.com/topics/pharmacology-toxicology-and-pharmaceutical-science/fomitopsis https://www.authorea.com/users/6736...fpmps-on-acute-alcoholic-liver-injury-in-mice

Evo i nekoliko slika u raznim fazama rasta. Kada dosegnu određenu starost dobiju crveni rub zbog kojeg su i dobile naziv crvenoruba, i tamni tj crni gornji dio. Karakteristično im je da je posebno kod mlađih s gornje strane ljepljiv sloj poput smole četinara. Preporuka je ko se bude usudio ubrati je da se nasiječe na što tanje šnite dok je mekana. Kada se osuši to je jako teško

Prikaz privitka 668Prikaz privitka 667Prikaz privitka 666Prikaz privitka 665Prikaz privitka 669

Slika s donje strane pokazuje da spada u polipore, gljive sa više pora

Prikaz privitka 671Prikaz privitka 672
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Jedino u svemu tome mi se ne uklapa evolucija , mislim kad vidim kompliciranost svakog organizma , biljke životinje ili gljive meni to isključi mogućnost slučajnog razvitka .
Sve biljke i sve životinje i sve gljive se baziraju na DNK , i čitao sam da imaju neke gljive koje presjeku DNK i znanstvenici ih koriste da sastavljaju različite u voće i povrće , da ih pomiješaju , naranđasti grašak su proizveli , da grašak proizvodi karotin , to su vam sve GMO proizvodi koje siju kao sjeme salate , istina je da se proces odvija sam i da znanstvenici ne mogu stvoriti tako malu pincetu da bi pomjerali procese .
Ali smatrati da ako dodate 2 milina godina da je to onda moguće , to je naivno jer se te godina ne mogu niti pratiti i viditi rezultat , niti se može išta dokazati .

Eh , pa kad se ne može dokazati onda to prelazi u domenu Vjere .
Znanstvenici vjeruju da je nešto nastalo evolucijom , i sami njihovi ekperimenti ruše tu teoriju , jer za svaki experiment su oni morali stvoriti uvjete .
Nema ni jednog eksperimenta koji je sam od sebe krenuo .
Tako oni sami Sebe osporavaju , i prelaze u vjernike bijele Kute .
Poput doktora koji ne znaju kako je pacijent obolio , ako ne znaju šta je greška , samo vjerom mogu postupati , dajući mu lijek za koji vjeruju da će im pomoći .

Daklem kako su gljive nastale to je stvar vjere kao i da li vjerujete da je Isus Krist doista uskrsnuo i da je danas živ .
 
Fazlija je rekao:
https://www.youtube.com/watch?v=kZI8C3Q6htI

Halucinogene gljive kakve koriste juznoamericki i sibirski shamani rastu i kod nas.
Kliknite da proširite...
Zgodan dokumentarac o gljivama. Video počinje na mjestu gdje se govori o psylocibinskim gljivma. Zgodno je što su dovoljne 2 ili 3 terapije za poboljšanje života. Ali uvijek se uzimaju uz pratnju najbolje stručnjaka. Malo su pretjerali s pričom o evoluciji, ali koristan video. Najviše se od vrsta gljiva govori o ćuranovom repu



https://youtu.be/TFE2ANBzd14?si=8ICB174dh4-RpJBW&t=3301



https://www.telegram.hr/zivot/psilocibin-carobne-gljive-mikrodoziranje/
 
Abrahamova tajna vjere je rekao:
Jedino u svemu tome mi se ne uklapa evolucija , mislim kad vidim kompliciranost svakog organizma , biljke životinje ili gljive meni to isključi mogućnost slučajnog razvitka .

..........
Kliknite da proširite...
Naravno da nema smisla. Za povjerovati da je iz ničega sasvim slučajno nastao tako komplikovani živi organizam je potrebna mnogo veća vjera nego vjera u Stvoritelja. Ili je u pitanju nešto drugo, glupost, ludost itd ili taština, ego potom bahatost... = zlo.

Mnogi dijelovi tijela, neki organi itd nemaju evolucijskog smisla. Npr kako molekularni biolog Tomislav Terzin navodi primjer pauna. Kaže da on evolucijski ne bi trebao uopšte postojati jer mu njegov ogromni rep samo odmaže, tj sputava ga u preživljavanju. Inače ima zgodan video o evoluciji Tomislava.

Neke njegove argumente sam koristio u priči s AI, vještačkom inteligencijom, Chat GPI , na temu evolucije. Posljednji odgovor te mašine je bio da ne želi nastaviti konverzaciju jer još uvijek uči. To kaže alat koji iza sebe ima cijeli internet, tj cjelokupno dosadašnje znanje.

Prvo moje pitanje je bilo da mi napiše tačnu definiciju naučnog dokaza. Odgovor toga je bio:

"Naučni dokazi su obično zasnovani na eksperimentima, opažanjima i merenjima, a naučnici koriste različite metode kako bi potvrdili svoje hipoteze i teorije 2

Da bi se nešto smatralo naučnim dokazom, mora biti u skladu sa sledećim kriterijumima ³ :

• mora biti ponovljiv

• mora biti merljiv

• mora biti objektivan

• mora biti testiran"

Ovo dole je posljednji odgovor

Prikaz privitka 674
 
Sljedeća ljekovita gljiva, a mnogima i najdraža je brezina guba (Fomitopsis Betulina). Raste na stablima breze. Smatra se parazitskom gljivom, ali kao i druge slične većinom raste na već oboljelim ili slabim stablima. Kao i ostale polipore truležnice pojačava imunitet, antivirusna je i antibakterijeska, antitumorna, antikancerogena. Odlična je kod plućnih oboljenja... itd itd. Imao sam sreću što sam ih otkrio na meni bliskoj lokaciji.

Također i za nju je sve više objavljenih naučnih radova

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5380686/

https://www.mdpi.com/2072-6643/16/19/3316



https://medicinskegljive.com/piptoporus-betulinus-brezina-guba/

https://www.jelenovo-uho.com/vrste-ljekovitih-gljiva/#Fomitopsis-betulina

Prikaz privitka 680Prikaz privitka 681
 
Morate se prijaviti ili registrirati da biste ovdje odgovorili.
Nazad
Vrh