Pa nije ni tada bilo rasprostranjeno. Praoci su vijekovima znali da je zoofilija pogrešna prije nego je to formalizovano kroz zapovijest u zakonu. A već na samom početku Pisma vidimo i zašto je pogrešna.
Vidi, ovo, Maki.
Maimonides Mishneh Torah - Mišne Tora, takođe poznata kao Sefer Jad ha-Hazaka, je kodeks rabinskog jevrejskog verskog zakona čiji je autor Majmonid. Mišne Tora je sastavljena između 1170. i 1180. godine nove ere, dok je Majmonid živio u Egiptu, i smatra se Majmonidovim velikim opusom.
Maimonides
Epski opus, kako stoji negde, i, ta Mishneh Torah, Kings and Wars 9. glava, 1.stih, stoji :
Six precepts were commanded to Adam:
a) the prohibition against worship of false gods;
b) the prohibition against cursing God;
c) the prohibition against murder;
d) the prohibition against incest and adultery;
e) the prohibition against theft;
f) the command to establish laws and courts of justice.
Even though we have received all of these commands from Moses and, furthermore,
they are concepts which intellect itself tends to accept, it
appears from the Torah's words that Adam was commanded concerning them.
https://www.sefaria.org/Mishneh_Torah,_Kings_and_Wars.9.1?lang=bi
Kasnije su Jevreji prilimili ove zapovesti kroz Mojsija i zakon, ali, ljudi i vernici pre Mojsija i zakona, ovih 6.zapovesti su primili kroz,
they are concepts which intellect itself tends to accept, i, tih šest zapovesti se mogu videti u Tori i petoknjižju gde se opisuje život Adama i ostalih pravednika SZ do Mojsija i zakona.
I, opet, ako, Even though we have received all of these commands from Moses and, furthermore,
they are concepts which intellect itself tends to accept, it
appears from the Torah's words that Adam was commanded concerning them, nema uopšte pomena o tome da je neko bar pomeno, da ne prićamo da je neko slavio subotni dan pre Mojsija i zakona.
To je ovo što isto piše i sv.Avgustin u vezi NZ, preuzeto sa fejsabuka profil sveštenik Aleksandar Milojkov :
"quasi non ex iis quae legimus, aliqua etiam quae non legimus, intellegamus".
Ova Avgustinova primedba je odlična i za današnje pseudohrišćanske solaskriptere, sa stavom - to što kažeš ne piše u Svetom Pismu, dakle ne treba u to verovati.
U prevodu, Avgustin kaže arijancu Maksiminu: "Kao da iz onoga što čitamo ne razumevamo i ono što ne čitamo" - u smislu: Kao da na osnovu onoga što piše u Svetom Pismu ne možemo razumeti i ispovedati i ono što izričito i bukvalno ne piše. Na primer, u Pismu se ne pominje sintagma "Sveta Trojica", ali je Sveta Trojica očigledna iz onoga što u Pismu piše. Ne piše ni izričito da Hristos ima "dve prirode" i "jednu ipostas", ali je to isto tako jasno iz onoga što u Pismu piše.