- Poruke
- 76
- Reakcijski bodovi
- 5
- Bodovi
- 8
Bibliji se često pristupa s poštovanjem, i to s pravom, jer je ona nadahnuta Božja Riječ. Međutim, to je također bogata tapiserija ljudskog iskustva, božanske mudrosti i, da, čak i humora. Iako humor možda nije prva stvar koja vam pada na pamet kada razmišljate o Bibliji, doista postoje stihovi koji odražavaju svjetliju stranu, pokazujući ironiju, duhovitost, pa čak i zaigranu šalu. Ovi trenuci humora mogu nas podsjetiti da Bog razumije cijeli spektar ljudskih emocija i iskustava, uključujući i smijeh.
Jedan od najpoznatijih primjera humora u Bibliji nalazi se u priči o Bileamu i njegovom magarcu u Knjizi brojeva. Bileam, prorok, je na putu da prokune Izraelce kada njegov magarac iznenada stane i odbije ići naprijed. Bileam, nesvjestan da mu anđeo priječi put, tuče magaricu. Ono što se zatim događa je i iznenađujuće i duhovito:
“Tada Gospod otvori magarici usta i ona reče Bileamu: ‘Što sam ti učinio da me tučeš već tri puta?’ Bileam odgovori magarici: 'Napravio si budalu od mene! Magarica reče Bileamu: 'Nisam li ja tvoja magarica koju si uvijek jahao do danas?' 'Ne', rekao je." (Brojevi 22:28-30, NIV)
Apsurdnost magarca koji govori i Bileamov stvarni razgovor s njim nedvojbeno je duhovit. Ovaj odlomak koristi ironiju i iznenađenje kako bi zaokupio našu pozornost i prenio dublju poruku o viđenju i razumijevanju Božje volje.
U Novom zavjetu sam Isus koristi humor i hiperbolu kako bi svoja učenja učinio nezaboravnijima. Jedan takav primjer nalazimo u Propovijedi na gori:
"Zašto gledaš piljevinu u oku brata svojega, a ne obazireš se na brvno u oku svome? Kako možeš reći bratu svome: 'Daj da izvadim trun iz oka tvoga', a sve vrijeme Ima li brvna u vlastitom oku? Licemjere, izvadi najprije brvno iz vlastitog oka, pa ćeš onda jasno izvaditi trun iz oka svoga brata." (Matej 7:3-5, NIV)
Pretjerana slika nekoga s daskom u oku koji drugome pokušava izvaditi trun iz oka duhovit je način da se istakne licemjerje osuđivanja drugih bez prethodnog ispitivanja samog sebe. Isus koristi ovu živopisnu i pomalo komičnu ilustraciju kako bi ozbiljno ukazao na samosvijest i poniznost.
Drugi primjer humora u Bibliji nalazimo u priči o Iliji i Baalovim prorocima na brdu Karmel. Ilija izaziva proroke da pozovu svog boga da zapali žrtvu. Kad Baal ne odgovori, Ilija im se ruga:
"U podne im se Ilija poče rugati. Vičite glasnije!" rekao je. "Možda je duboko zamišljen, ili putuje." (1. Kraljevima 18:27)
Ilijine sarkastične primjedbe naglašavaju nemoć lažnog boga Baala i naglašavaju moć i suverenitet pravog Boga. Ova upotreba humora služi diskreditaciji Baalovih proroka i naglašavanju uzaludnosti štovanja idola.
U Knjizi proroka Jone nalazimo još jedan primjer božanskog humora. Jona pokušava pobjeći od Božje zapovijedi da ode u Ninivu i završi u utrobi velike ribe. Nakon što je izbljuvan na suho, nevoljko odlazi u Ninivu i prenosi Božju poruku. Stanovnici Ninive se kaju i Bog ih pošteđuje, na Jonino nezadovoljstvo. Jona se duri i žali na Božje milosrđe, a Bog odgovara šaljivom predmetnom lekcijom koristeći biljku:
"Ali Bog je rekao Joni: 'Je li ispravno da se ljutiš zbog biljke?' 'Jest', rekao je 'I tako sam ljut da bih volio da sam mrtav.' Ali Gospodin je rekao: 'Zabrinuli ste se za ovu biljku, iako je niste njegovali ili učinili da izraste preko noći i ne bih li se brinuo za veliki grad Ninivu više od stotinu i dvadeset tisuća ljudi koji ne mogu razlikovati desnu ruku od lijeve — a također i mnoge životinje?'" (Jona 4:9-11, NIV)
Bog koristi biljku kako bi duhovito istaknuo Jonine pogrešno postavljene prioritete i kako bi ga poučio suosjećanju i milosrđu. Ironija da Jona brine više za biljku nego za cijeli grad ljudi naglašava lekciju na nezaboravan način.
Knjiga izreka također sadrži djeliće humora i duhovitosti. Na primjer:
"Kao što se vrata okreću na svojim šarkama, tako se lijenčina okreće na svojoj postelji." (Izreke 26:14, NIV)
Ova poslovica oslikava živopisnu i duhovitu sliku lijenosti, uspoređujući lijenčinu s vratima koja se miču, ali ne vode nikamo. Slike su i zabavne i poučne, potiču na marljivost i naporan rad.
Štoviše, Biblija sadrži razigrane i nježne šale, osobito u Pjesmi nad pjesmama. Ova knjiga slavi ljubav i romantiku, često s osjećajem radosti i oduševljenja:
"Kako si lijepa, dušo moja! O, kako je lijepa! Oči su ti golubice." (Pjesma nad pjesmama 1:15, NIV)
Poetičan i ponekad čudan jezik Pjesme nad pjesmama hvata radost i humor koji se nalazi u romantičnoj ljubavi. Podsjeća nas da je ljubav, u svim svojim oblicima, dar od Boga i da se u njoj može uživati s osjećajem užitka i razigranosti.
Uz ove specifične primjere, cjelokupna biblijska pripovijest ispunjena je trenucima ironije i humora koji odražavaju složenost ljudske prirode i odnosa između Boga i čovjeka. Humor koji nalazimo u Bibliji nije tu da trivijalizira njezinu poruku, već da je poboljša, čineći lekcije lakšim za povezivanje i pamćenjem.
C.S. Lewis, u svojim razmišljanjima o Psalmima, priznaje prisutnost humora u Bibliji. On piše: "Postoji neka vrsta radosti i poleta u Psalmima koje smatram osvježavajućima. Oni su puni smijeha otkupljenih." Ova nam perspektiva pomaže vidjeti da su humor i radost sastavni dio ljudskog iskustva i da se odražavaju u Svetom pismu.
Zaključno, dok je Biblija ozbiljan i sveti tekst, ona je također prožeta trenucima humora koji otkrivaju Božje razumijevanje ljudskog stanja. Ovi duhoviti odlomci služe da nas pouče, isprave i nadahnu, podsjećajući nas da su smijeh i radost također dio dobrog Božjeg stvaranja. Dok proučavamo Bibliju, nemojmo zanemariti ove trenutke božanskog humora, jer oni obogaćuju naše razumijevanje Božje riječi i donose osmijeh u naša srca.
Jedan od najpoznatijih primjera humora u Bibliji nalazi se u priči o Bileamu i njegovom magarcu u Knjizi brojeva. Bileam, prorok, je na putu da prokune Izraelce kada njegov magarac iznenada stane i odbije ići naprijed. Bileam, nesvjestan da mu anđeo priječi put, tuče magaricu. Ono što se zatim događa je i iznenađujuće i duhovito:
“Tada Gospod otvori magarici usta i ona reče Bileamu: ‘Što sam ti učinio da me tučeš već tri puta?’ Bileam odgovori magarici: 'Napravio si budalu od mene! Magarica reče Bileamu: 'Nisam li ja tvoja magarica koju si uvijek jahao do danas?' 'Ne', rekao je." (Brojevi 22:28-30, NIV)
Apsurdnost magarca koji govori i Bileamov stvarni razgovor s njim nedvojbeno je duhovit. Ovaj odlomak koristi ironiju i iznenađenje kako bi zaokupio našu pozornost i prenio dublju poruku o viđenju i razumijevanju Božje volje.
U Novom zavjetu sam Isus koristi humor i hiperbolu kako bi svoja učenja učinio nezaboravnijima. Jedan takav primjer nalazimo u Propovijedi na gori:
"Zašto gledaš piljevinu u oku brata svojega, a ne obazireš se na brvno u oku svome? Kako možeš reći bratu svome: 'Daj da izvadim trun iz oka tvoga', a sve vrijeme Ima li brvna u vlastitom oku? Licemjere, izvadi najprije brvno iz vlastitog oka, pa ćeš onda jasno izvaditi trun iz oka svoga brata." (Matej 7:3-5, NIV)
Pretjerana slika nekoga s daskom u oku koji drugome pokušava izvaditi trun iz oka duhovit je način da se istakne licemjerje osuđivanja drugih bez prethodnog ispitivanja samog sebe. Isus koristi ovu živopisnu i pomalo komičnu ilustraciju kako bi ozbiljno ukazao na samosvijest i poniznost.
Drugi primjer humora u Bibliji nalazimo u priči o Iliji i Baalovim prorocima na brdu Karmel. Ilija izaziva proroke da pozovu svog boga da zapali žrtvu. Kad Baal ne odgovori, Ilija im se ruga:
"U podne im se Ilija poče rugati. Vičite glasnije!" rekao je. "Možda je duboko zamišljen, ili putuje." (1. Kraljevima 18:27)
Ilijine sarkastične primjedbe naglašavaju nemoć lažnog boga Baala i naglašavaju moć i suverenitet pravog Boga. Ova upotreba humora služi diskreditaciji Baalovih proroka i naglašavanju uzaludnosti štovanja idola.
U Knjizi proroka Jone nalazimo još jedan primjer božanskog humora. Jona pokušava pobjeći od Božje zapovijedi da ode u Ninivu i završi u utrobi velike ribe. Nakon što je izbljuvan na suho, nevoljko odlazi u Ninivu i prenosi Božju poruku. Stanovnici Ninive se kaju i Bog ih pošteđuje, na Jonino nezadovoljstvo. Jona se duri i žali na Božje milosrđe, a Bog odgovara šaljivom predmetnom lekcijom koristeći biljku:
"Ali Bog je rekao Joni: 'Je li ispravno da se ljutiš zbog biljke?' 'Jest', rekao je 'I tako sam ljut da bih volio da sam mrtav.' Ali Gospodin je rekao: 'Zabrinuli ste se za ovu biljku, iako je niste njegovali ili učinili da izraste preko noći i ne bih li se brinuo za veliki grad Ninivu više od stotinu i dvadeset tisuća ljudi koji ne mogu razlikovati desnu ruku od lijeve — a također i mnoge životinje?'" (Jona 4:9-11, NIV)
Bog koristi biljku kako bi duhovito istaknuo Jonine pogrešno postavljene prioritete i kako bi ga poučio suosjećanju i milosrđu. Ironija da Jona brine više za biljku nego za cijeli grad ljudi naglašava lekciju na nezaboravan način.
Knjiga izreka također sadrži djeliće humora i duhovitosti. Na primjer:
"Kao što se vrata okreću na svojim šarkama, tako se lijenčina okreće na svojoj postelji." (Izreke 26:14, NIV)
Ova poslovica oslikava živopisnu i duhovitu sliku lijenosti, uspoređujući lijenčinu s vratima koja se miču, ali ne vode nikamo. Slike su i zabavne i poučne, potiču na marljivost i naporan rad.
Štoviše, Biblija sadrži razigrane i nježne šale, osobito u Pjesmi nad pjesmama. Ova knjiga slavi ljubav i romantiku, često s osjećajem radosti i oduševljenja:
"Kako si lijepa, dušo moja! O, kako je lijepa! Oči su ti golubice." (Pjesma nad pjesmama 1:15, NIV)
Poetičan i ponekad čudan jezik Pjesme nad pjesmama hvata radost i humor koji se nalazi u romantičnoj ljubavi. Podsjeća nas da je ljubav, u svim svojim oblicima, dar od Boga i da se u njoj može uživati s osjećajem užitka i razigranosti.
Uz ove specifične primjere, cjelokupna biblijska pripovijest ispunjena je trenucima ironije i humora koji odražavaju složenost ljudske prirode i odnosa između Boga i čovjeka. Humor koji nalazimo u Bibliji nije tu da trivijalizira njezinu poruku, već da je poboljša, čineći lekcije lakšim za povezivanje i pamćenjem.
C.S. Lewis, u svojim razmišljanjima o Psalmima, priznaje prisutnost humora u Bibliji. On piše: "Postoji neka vrsta radosti i poleta u Psalmima koje smatram osvježavajućima. Oni su puni smijeha otkupljenih." Ova nam perspektiva pomaže vidjeti da su humor i radost sastavni dio ljudskog iskustva i da se odražavaju u Svetom pismu.
Zaključno, dok je Biblija ozbiljan i sveti tekst, ona je također prožeta trenucima humora koji otkrivaju Božje razumijevanje ljudskog stanja. Ovi duhoviti odlomci služe da nas pouče, isprave i nadahnu, podsjećajući nas da su smijeh i radost također dio dobrog Božjeg stvaranja. Dok proučavamo Bibliju, nemojmo zanemariti ove trenutke božanskog humora, jer oni obogaćuju naše razumijevanje Božje riječi i donose osmijeh u naša srca.
