Knjiga proroka Danila - datiranje

[Maki]

Knjiga proroka Danila je vjerovatno najupečatljiviji slučaj razmimoilaženja vjerskih i sekularnih istraživača kada je u pitanju vrijeme nastanka. Sama knjiga opisuje događaje iz 6. vijeka pne u vrijeme pada Vavilona i uspona Persije i vjernici smatraju da je ona zaista i nastala u tom periodu. Međutim van vjerskih krugova opšteprihvaćeno je mišljenje da je knjiga nastala u 2. vijeku pne u doba Antioha IV Epifana. Glavni argument je da proročanstva u knjizi precizno opisuju karijeru Antioha IV ali ne i njegovu smrt te da je stoga knjiga napisana za njegovog života ali prije smrti. Ovo je i u antici bio argument protiv autentičnosti ove knjige. Grčki filozof Porfirije je u 3. vijeku takođe isticao ovu tvrdnju na koju je dobio opsežan odgovor blaženog Jeronima koji je branio autentičnosti Knjige proroka Danila. Još neki argumenti u prilog 2. vijeku pne jesu ubacivanje nepoznatih istorijskih figura kao što je Darije Miđanin koji se ne pojavljuje nigdje van ove knjige. Danilova knjiga je jedina protokanonska knjiga SZ koja ima imenovane anđele što se u istoriji smatra kasnijim razvojem u judaizmu.



Međutim postoje jaki argumenti koji ukazuju na starije datiranje.



Prije svega pominjanje vavilonskog cara ili kralja Valtasara ili Belšazara. Belšazar je ranije bio osporavana istorijska figura kao i Darije Miđanin. Poznati istoričar Herodot ga ne spominje i smatralo se da je on fikcija. Međutim otkrićem niza vavilonskih i persijskih dokumenata istoričnost ove osobe je potvrđena. Nakon toga je osporavano da je Belšazar bio kralj jer je kralj bio njegov otac Nabonid. I dok je zaista istina da Belšazar nikada nije bio postao zvanični okrunjeni kralj pronađeni su istorijski artefakti, preciznije Nabonidovi cilindri koji opisuju kako je Nabonid predao kraljevsku vlast Belšazaru i postavio ga za regenta.



Darije Miđanin je idalje enigma. Ima niz mogućnosti. Blaženi Jeronim kaže da je on bio ujak Kira Velikog i zaista Kir Veliki je imao strica Arsamesa. U Hamadanu, gradu u Iranu, je pronađena inskripcija gdje se Arsames naziva "kraljem kraljeva". Autentičnost dokumenta nije potvrđena ali nije ni opovrgnuta. Druge teorije su da je riječ o Cyaxaresu II, midskom kralju kojeg spominje Ksenofon, nekom Kirovom generalu koji je ušao u Vavilon.



Imamo i djelo vavilonskog istoričara Berosa iz 3. vijeka pne koji piše da je postojao car Darije u periodu kad je Kir Veliki osvojio Vavilon i da je taj car Darije za sebe uzeo dio Vavilonije. Grčki gramatik Harpokrat u 2. vijeku ne u svom Leksikonu deset govornika (Περὶ τῶν Λέξεων τῶν Δέκα Ῥητόρων) pominje sljedeće:
"Darici su zlatni stateri i jedan vrijedi koliko vrijedi ono što atički pisci nazivaju hrisos. Nazvani su darici ne, kako većina misli, po Dariju ocu Kserksovom nego po još starijom kralju."
Ova dva izvora, mada nejasno, ukazuju da je postojao i car Darije prije persijskog cara Darija Velikog kao i da je taj stariji Darije živio u doba Kira Velikog.



Zatim u 1 Makavejskoj imamo pozivanje na događaje iz Danila.
"Ananija, Azarija, Misail, verujući spasoše se iz ognja. Danilo (prorok), u prostoti (nevinosti), bi izbavljen iz usta lavova." (1 Makavejska 2:59-60).
1 Makavejska potiče iz 2. vijeka pne. Teško je povjerovati da bi se pozivala na događaje koji su opisani u knjizi koja je nastala neposredno ranije. Vjerovatnije je da se poziva na starije spise što bi ukazivalo da je Knjiga Danila starija.



Knjiga Danila je prisutna među spisima Mrtvog mora koji potiču od periodu od 3. vijeka pne do 1. vijeka naše ere. Takođe je uključena i u Septuagintu koja je nastala u 2. vijeku pne što ukazuje da je starija od ovog perioda.



Blaženi Jeronim takođe navodi niz neslaganja sa tvrdnjom da je sjeverni car Antioh IV kao npr.
"I osvojiće blago u zlatu i u srebru i sve zaklade misirske; i Livijani i Etiopljani ići će za njim." (Danilo 11:43).
Antioh IV nikad nije osvojio Libiju a kamoli Etiopiju.



Takođe tvrdnja da su poznata 4 carstva koja Danilo spominje Vavilon, Medija, Persija i Grčka ne može opstati pošto Danilo na više mjesta navodi zajedno Mediju i Persiju kao jedno carstvo stoga je logičnije da je četvrto carstvo neko kasnije prije svega Rim.

 

[CharisWhispers]

Opasno su forumaši navalili na temu , natipkam nešto kad uhvatim vremena. Imamo isto mišljenje pa ništa od rasprave, al eto...
Možda se ubaci Ehrman, on se ne bi složio .

 

[Maki]

Značajno je analizirati i to da se Valtasar naziva sinom Navuhodonosora iako mu nije bio sin već je bio sin Nabonida ali u Sv. Pismu a i van teksta imamo primjere da se vladari direktno povezuju sa najpoznatijim predstavnicima dinastije. Na kraju krajeva Sam Hristos Se naziva sinom Davidovim iako je David živio skoro 1000 godine ranije.

 

[CharisWhispers]

Za sada, evo tri:
Prvi argument protiv tvrdnje da je Danielova knjiga napisana u drugom stoljeću temelji se na činjenici da knjiga pripada apokaliptičkoj struji. Neki kritičari tvrde da je apokaliptička literatura karakteristična za kasnija razdoblja povijesti Izraela. Međutim, treba napomenuti da je veći broj apokaliptičkih tekstova bio napisan i u drugim razdobljima. Na primjer, možemo pronaći apokaliptične elemente i u tekstu Postanka (3,15) te u knjigama Izaije, Zaharije i Ezekijela. Stoga, prisutnost apokaliptičkih elemenata u Danielovoj knjizi ne može se smatrati dovoljnim argumentom za datiranje knjige u drugo stoljeće prije naše ere.



Drugi argument koji osporava datiranje Daniela u drugo stoljeće temelji se na položaju knjige u hebrejskoj Bibliji. Neki tvrde da je činjenica da je Danielova knjiga smještena u treći i posljednji dio Biblije umjesto u proročkom dijelu, znak da je knjiga napisana nakon proroka. Međutim, ovaj argument zanemaruje činjenicu da taj dio Biblije također sadrži druge stare spise kao što su Job, neki psalmi i drugi. Stoga, klasifikacija Daniela u treći dio Biblije može se objasniti i drugim čimbenicima kao što su poseban stil i sadržaj knjige, koji je bliži "žanru" treće kategorije književnosti.



Treći argument protiv kasnijeg datiranja knjige Daniela temelji se na naprednom učenju o anđelima u knjizi. Neki tvrde da je dublja analiza dijelova knjige koji se bave anđelima pokazala sličnosti s Ezekielovom i Zaharijinom knjigom iz 6. stoljeća prije naše ere, umjesto s apokaliptičkom literaturom 2. stoljeća prije naše ere. Tako da, knjiga Daniela se može smjestiti u ranije razdoblje povijesti Izraela, umjesto u kasnije stoljeće kako tvrde neki kritičari.

 

[Fazlija]

Možda se ubaci Ehrman, on se ne bi složio .

Slusao sam njegovo predavanje na tu temu i cini mi se vrlo argumentirano i naucno dokazano. Sada sam zaboravio sve argumente, ali u glavnim crtama, on tvrdi da je knjiga novijeg nastanka. Da je nastala u prvom ili drugom stoljecu Stare ere i da je autor unazad precizno opisao sve sto se stvarno dogadjalo u stoljecima prije njegovog vremena. A potom je poceo pisati unaprijed, prorokujuci sto ce se navodno desiti u vremenu koje tek dolazi. Naravno, to sto je prorokovao da ce se desiti, nikada se uglavnom nije desilo... to su glavni naglasci njegovog predavanja na tu temu, koliko se sjecam.



Mene ta tematika ne zanima puno pa nisam nesto dublje pratio njegova ili kakva druga naucna predavanja o tome.



Meni su najzanimljivija njegova predavanja o gnostickom krscansvu i tome kako je Isus obogotovoren. Njih sam preslusao po nekoliko puta.