- Poruke
- 1,065
- Reakcijski bodovi
- 40
- Bodovi
- 48
To je tačno, ali u knjizi Učenje i Zaveti imamo najmanje još dva izveštaja o vizjiama Isusa Hrista, tako da je tu teško utvrditi da se tu radi o prvoj viziji, koju je Smit imao sa četrnaest godina a ne sa šešnaest, kako u izveštaju iz 1832. g piše..To može biti samo Hristos, a nikako Bog Otac.
Nedavno su otkriveni izvori od seste Džozefa Smita, Katarine Smit Solsberi, kao i drugi izvori od članova porodice koji su podržavali izjavu njegove sestre Katarine. Katarina se prisetila progona usmerenog na porodicu koji je bio direktan rezultat toga što je Džozef govorio metodističkom svešteniku o svojoj Prvoj viziji.
Čak je ispričala priču o tome kako je to posebno uticalo na njenu sestru Sofroniju, koja je posle toga bila izopštena od svojih vršnjaka, a na kraju je uticalo na njeno fizičko i emocionalno zdravlje. Taj detalj se ne pominje ni u jednom drugom izvoru. Katarina takođe pominje da je ovaj metodistički sveštenik podelio priču o Džozefovoj Prvoj viziji sa drugim sveštenicima u blizini Palmire, što je povećalo progon porodice.
Katarina se u nekoliko izvora poziva na prvu viziju i kaže da je Džozef rekao porodici da ga je posetio Bog Otac i Isus Hrist i da mu je rekao da se ne pridruži nijednoj od postojećih crkva.
Niko ne zna tačno koliko je izveštaja o Prvoj viziji dao Džozef Smit, jer mnogo toga nije zapisano.
Ono što znamo je da istorijski zapisi, kakvih imamo danas, uključuje četiri primarna izveštaja Džozefa i/ili njegovih pisara i pet sekundarnih izveštaja savremenika koji su ga čuli da priča o tom događaju. Dokazi otkriveni pokazuju da je Džozef počeo javno da priča o iskustvu barem početkom 1830-ih. Najopširniji izveštaj je zapisan od Smita 1838. godine, koji je danas deo knjige "daragoceni biser" i tako kanon crkve.