- Poruke
- 1,065
- Reakcijski bodovi
- 40
- Bodovi
- 48
ČUVAJTE SE KORIHOROVE FILOZOFIJE
Živimo u svetu u kojem su intuicija i otkrivenje manje važni od empirizma (znanje kroz čulna iskustva). Sve više ljudi veruje da je organizirana religija glupa, a mnogi čak veruju da je iracionalno verovati u jedno božansko biće.
U Mormonovoj knjizi nalazimo primer filozofije čoveka koji pokušava da poriče postojanje Boga. Korihor, jedan Antihrist, pokušava svojim laskavim rečim ada ubedi ljude da ne postoji Bog.
Tvrdio je da je religija budalasta tradicija koja se prenosi od roditelja deci. "Gle, ovo što vi proroštvima zovete, što kažete da sveti proroci predaše, gle, to su bezumna predanja očeva vaših." (Alma 30:14) Da je nemoguće znati nešto što se ne može videti (Alma 30:15). Da su religiozna verovanja: "posledica poremećenog uma." (Alma 30:16 ) I "da nikakvog spasitelja ne može biti za grehe ljudske, već svaki čovek prolazi kroz ovaj život onako kako se kao biće snađe. I šta god čovek učini nije zločin." (Alma 30:17) I da religija postoji: "kako bi sveštenici prisvojili moć i vlast nad njima, da bi ih držali u neznanju... i u ropstvu. I niko nemože znati da su drevna proroštva istinita." (Alma 30: 23-24 ).
Ono što me najviše brine kod Korihorove filozofije je da oni i danas postoje. Mnogi poznati i uvaženi filozofi ovih dana su govorili stvari koje su slične Korihorovim izjavama. Na primer, uporedite Korihorove ideje sa idejama Friedricha Nietzschea.
Korihor:
1. Religija je glupa tradicija i sujeverje, koje prenose glupi roditelji na decu.
2. Samo empirijski dokazi su valjani dokazi.
3. Religiozna uverenja su efekti zbunjenog uma.
4. Ne treba nam spasitelj, živimo svojim naporima.
5. Crkva je sredstvo za zarobljavanje, ropstvo i ugnjetavanje uma.
Friedrich Nietzsche:
1. Religija je moral krda životinja, slobodan um stvara svoju moral.
2. Svaka verodostojnost, čista savest, svi dokazi istine potiču od naših čula.
3. Verska ubeđenja su instinkti jedne bolesne duše.
4. Bog je za jedan slobodni um mrtav, takav um stvara sopstvenu moralnost.
5. Hrišćanski vernici su najtužniji zarobljenici ikada.
Iako su između Korihora i Friedricha Nietzschea ležala mnoga stoljeća, njihove filozofije su izuzetno slične.
Korihorova filozofija postaje sve važnija i u današnjem svetu. Zato ne samo da moramo biti upoznati sa tim, već moramo znati kako se možemo zaštititi.
SVE POKAZUJE DA POSTOJI BOG
Almina taktika u borbi protiv Korihora je još uvijek najbolja.
Mormonova knjiga nije samo zapisala Korihorova učenja, već nam je dala i nadahnuti odgovor.
Prorok Alma je preokrenuo Korihorovu filozofiju: "A sada, kakav dokaz imaš da nema Boga ili da Hrist neće doći? Kažem ti, nemaš ništa osim sopstvene reči. Ali evo, ja imam sve kao svedočanstvo da je sve to istina; a i ti imaš sve kao svedočanstvo da je to istina [...]sveta pisma su stavljena pred tebe, da, i sve ukazuje da postoji Bog. Da, sama zemlja i sve što je na licu njenom. Da, i kretanje njeno. Da, a i sve planete koje se kreću svojim pravilnim putanjama svedoče da postoji Vrhovni Stvoritelj." (Alma 30:40-41; 44).
Drugim rečima, Korihor ne može dokazati da Bog ne postoji jer je Bog veći od našeg ograničenog uma. Mormonova kniga opisuje Korihorovu nesposobnost da opovrgne postojanje Boga. U takvom sistemu mnogo je lakše dokazati da postoji Bog nego dokazati da on ne postoji. Dokazivanje da Bog postoji zahteva samo jednu osobu koja vidi, čuje ili na drugi način doživljava Boga, koji više ne može opovrgnuti postojanje Boga. Ali pogledajmo šta bi bilo neophodno da bi se dokazalo da Bog ne postoji: pošto Bog nije ograničen na Zemlju, morali bismo ga tražiti u celom univerzumu. Pretpostavljamo da Bog može da se kreće, zbog čega ne bi bilo dovoljno da počnemo u tački A i nastavimo da tražimo do tačke Z. Šta ako, nakon napuštanja tačke A, Bog tačno ode tamo i ostane tamo tokom naše pretrage?
Ali Alma ide dalje, tvrdeći da postoji mnogo toga što svedoči o postojanju Boga. Na primer, Alma tvrdi da proroci u Svetim pismima ne samo da svedoče o postojanju Boga, već i da i nebo i zemlja i sve između njih sadrže znake postojanja Stvoritelja.
Ponekad ne vidimo čuda životinjskog sveta - kao što je divan miris cveta ili hvatanje deteta za našu ruku - kao dokaz postojanja Boga. toji.
Živimo u svetu u kojem su intuicija i otkrivenje manje važni od empirizma (znanje kroz čulna iskustva). Sve više ljudi veruje da je organizirana religija glupa, a mnogi čak veruju da je iracionalno verovati u jedno božansko biće.
U Mormonovoj knjizi nalazimo primer filozofije čoveka koji pokušava da poriče postojanje Boga. Korihor, jedan Antihrist, pokušava svojim laskavim rečim ada ubedi ljude da ne postoji Bog.
Tvrdio je da je religija budalasta tradicija koja se prenosi od roditelja deci. "Gle, ovo što vi proroštvima zovete, što kažete da sveti proroci predaše, gle, to su bezumna predanja očeva vaših." (Alma 30:14) Da je nemoguće znati nešto što se ne može videti (Alma 30:15). Da su religiozna verovanja: "posledica poremećenog uma." (Alma 30:16 ) I "da nikakvog spasitelja ne može biti za grehe ljudske, već svaki čovek prolazi kroz ovaj život onako kako se kao biće snađe. I šta god čovek učini nije zločin." (Alma 30:17) I da religija postoji: "kako bi sveštenici prisvojili moć i vlast nad njima, da bi ih držali u neznanju... i u ropstvu. I niko nemože znati da su drevna proroštva istinita." (Alma 30: 23-24 ).
Ono što me najviše brine kod Korihorove filozofije je da oni i danas postoje. Mnogi poznati i uvaženi filozofi ovih dana su govorili stvari koje su slične Korihorovim izjavama. Na primer, uporedite Korihorove ideje sa idejama Friedricha Nietzschea.
Korihor:
1. Religija je glupa tradicija i sujeverje, koje prenose glupi roditelji na decu.
2. Samo empirijski dokazi su valjani dokazi.
3. Religiozna uverenja su efekti zbunjenog uma.
4. Ne treba nam spasitelj, živimo svojim naporima.
5. Crkva je sredstvo za zarobljavanje, ropstvo i ugnjetavanje uma.
Friedrich Nietzsche:
1. Religija je moral krda životinja, slobodan um stvara svoju moral.
2. Svaka verodostojnost, čista savest, svi dokazi istine potiču od naših čula.
3. Verska ubeđenja su instinkti jedne bolesne duše.
4. Bog je za jedan slobodni um mrtav, takav um stvara sopstvenu moralnost.
5. Hrišćanski vernici su najtužniji zarobljenici ikada.
Iako su između Korihora i Friedricha Nietzschea ležala mnoga stoljeća, njihove filozofije su izuzetno slične.
Korihorova filozofija postaje sve važnija i u današnjem svetu. Zato ne samo da moramo biti upoznati sa tim, već moramo znati kako se možemo zaštititi.
SVE POKAZUJE DA POSTOJI BOG
Almina taktika u borbi protiv Korihora je još uvijek najbolja.
Mormonova knjiga nije samo zapisala Korihorova učenja, već nam je dala i nadahnuti odgovor.
Prorok Alma je preokrenuo Korihorovu filozofiju: "A sada, kakav dokaz imaš da nema Boga ili da Hrist neće doći? Kažem ti, nemaš ništa osim sopstvene reči. Ali evo, ja imam sve kao svedočanstvo da je sve to istina; a i ti imaš sve kao svedočanstvo da je to istina [...]sveta pisma su stavljena pred tebe, da, i sve ukazuje da postoji Bog. Da, sama zemlja i sve što je na licu njenom. Da, i kretanje njeno. Da, a i sve planete koje se kreću svojim pravilnim putanjama svedoče da postoji Vrhovni Stvoritelj." (Alma 30:40-41; 44).
Drugim rečima, Korihor ne može dokazati da Bog ne postoji jer je Bog veći od našeg ograničenog uma. Mormonova kniga opisuje Korihorovu nesposobnost da opovrgne postojanje Boga. U takvom sistemu mnogo je lakše dokazati da postoji Bog nego dokazati da on ne postoji. Dokazivanje da Bog postoji zahteva samo jednu osobu koja vidi, čuje ili na drugi način doživljava Boga, koji više ne može opovrgnuti postojanje Boga. Ali pogledajmo šta bi bilo neophodno da bi se dokazalo da Bog ne postoji: pošto Bog nije ograničen na Zemlju, morali bismo ga tražiti u celom univerzumu. Pretpostavljamo da Bog može da se kreće, zbog čega ne bi bilo dovoljno da počnemo u tački A i nastavimo da tražimo do tačke Z. Šta ako, nakon napuštanja tačke A, Bog tačno ode tamo i ostane tamo tokom naše pretrage?
Ali Alma ide dalje, tvrdeći da postoji mnogo toga što svedoči o postojanju Boga. Na primer, Alma tvrdi da proroci u Svetim pismima ne samo da svedoče o postojanju Boga, već i da i nebo i zemlja i sve između njih sadrže znake postojanja Stvoritelja.
Ponekad ne vidimo čuda životinjskog sveta - kao što je divan miris cveta ili hvatanje deteta za našu ruku - kao dokaz postojanja Boga. toji.