To je tvoje uvjewrenje uli mišljenje?
Iz soc.nauka.kat.crkve...O tome se
piše, a vjeruj da ponešto ipak i znamo...
Dostojanstvo ljudske osobe: ljudski je život svet i njegovo dostojanstvo nepovredivo, bez obzira na dob, zdravstveno stanje, imovinsko stanje ili društveno stanje. Svaka osoba ima pravo na život od začeća do prirodne smrti. Osim toga, dostojanstven život podrazumijeva mir koji je često ugrožen ratom i nasiljem.
Obitelj i zajednica: čovjek je društveno biće i ima pravo rasti u zajednici. Brak i obitelj temelj su društva (obitelj se od samih početaka Crkve smatra „domaćom crkvom", izraz koji je obnovljen na Drugom vatikanskom koncilu, a intenzivno ga koristi sv. Ivan Pavao II.). Sve osobe imaju pravo sudjelovati u društvu.
Prava i dužnosti: sve osobe imaju neotuđiva prava i dužnosti koje moraju ispuniti, na individualnoj, obiteljskoj i društvenoj razini. Konkretno, kad je riječ o radnicima, gospodarstvo mora biti u službi ljudi, a ne obrnuto. Radnici imaju pravo na dostojan, siguran i dobro plaćen rad.
Povlaštena opcija za siromašne i ranjive: Isus nas je učio da najranjiviji u društvu imaju povlašteno mjesto u njegovom Kraljevstvu. Dužnost je pravde pomoći svima u borbi protiv siromaštva i rizičnih situacija, što je papa Franjo naglašavao od početka svog pontifikata.
Opće dobro: „skup uvjeta društvenog života koji omogućuju udrugama i svakom njihovom članu da potpunije i lakše postignu vlastito savršenstvo" (Gaudium et spes, 26).
Solidarnost: Crkva promiče mir i pravdu iznad razlika rase, nacije, vjere itd. Postoji samo jedna ljudska obitelj za koju smo svi odgovorni brinuti.
Supsidijarnost: Država mora dopustiti „nižim udrugama (da rješavaju) one stvari i brige manje važnosti, u kojima bi inače izgubila mnogo vremena, i tako slobodnije, čvršće i djelotvornije ostvarivati sve što je u njezinoj isključivoj nadležnosti" (Quadragesimo Anno, 80).
Briga za stvorenje: Bog je postavio čovjeka na čelo zemaljskih stvarnosti kako bi njima dominirao i brinuo se za njih, očitujući u poštovanju drugih stvorenja poštovanje Stvoritelja. Ekološka kriza ima moralne dimenzije.
Razmatrajmo sa svetim Josemarijom
- „Crkva je, dakle, neodvojivo ljudska i božanska. Ona je božansko društvo po podrijetlu, nadnaravno po svom cilju i po sredstvima koja su izravno naređena za tu svrhu. Ali u mjeri u kojoj je sastavljena od ljudi, ona je ljudska zajednica. Ona živi i djeluje u svijetu, ali njezin cilj i snaga nisu ovdje nego na nebu." (Nadnaravni cilj Crkve, 22)
- „To je, i ništa drugo, cilj Crkve: spasenje duša, jedne po jedne." (Nadnaravni cilj Crkve, 23)
- „Želiš li postići svetost — usprkos svojim osobnim nedostacima i bijedama, koje će trajati dokle god si živ — moraš se uz Božju milost truditi prakticirati milosrđe koje je punina zakona i veze. Savršenstva. Ljubav nije nešto apstraktno. Ona podrazumijeva stvarno, potpuno predanje sebe Bogu i svim ljudima, služenju Bogu koji nam govori u tišini molitve i u žamoru svijeta i onih ljudi čije je postojanje isprepleteno s našim vlastitim. Živeći milosrđe Ljubavi — živite sve ljudske i nadnaravne kreposti koje se od kršćanina traže. Te kreposti čine jedinstvo i ne mogu se svesti na puki popis. Ne možete imati milosrđe bez pravednosti, solidarnosti, obiteljske i društvene odgovornosti, siromaštva, radosti, čistoće, prijateljstva..." (Razgovori, 62)
- „Postoji samo jedna rasa na svijetu: rasa djece Božje. Svi bismo trebali govoriti istim jezikom, kojemu nas je naučio naš Otac na nebu — jezikom kojim je Isus govorio sa svojim Ocem. To je jezik srca i uma, koji sada koristite, u svojoj molitvi - jezik kontemplacije, koji koriste ljudi koji su duhovni, jer shvaćaju da su djeca Božja. Ovaj jezik se izražava u tisuću pokreta naše volje, u jasnim uvidima našim umovima, u osjećajima našeg srca, u našoj predanosti da vodimo krepostan život, u dobru, sreći i miru." (Susret s Kristom, 13)
- „Sveučilište ne bi trebalo formirati ljude koji će egoistično konzumirati dobrobiti koje su postigli kroz svoje studije. Prije bi trebalo pripremiti studente za život velikodušne pomoći prema bližnjima, za život kršćanskog milosrđa. Ja osobno mjerim iskrenost brige za druge u uvjete rada, i znam za tisuće slučajeva studenata u mnogim zemljama koji su odbili izgraditi svoje vlastite male privatne svjetove. Oni se daju drugima kroz svoj profesionalni rad, koji pokušavaju izvršiti s ljudskim savršenstvom, kroz odgojno-obrazovne aktivnosti, kroz socijalne aktivnosti, u duhu mladosti i vedrine." (Razgovori, br. 75)
- „Vrijeme je da mi kršćani s krovova viknemo kako je rad Božji dar i kako nema smisla razvrstavati ljude prema zanimanju, kao da su neki poslovi plemenitiji od drugih. Radite, svi radite, svjedočeći o dostojanstvu čovjeka, o njegovoj vlasti nad stvorenim. To je prilika za razvoj vlastite osobnosti. To je veza zajedništva s drugima, način uzdržavanja obitelji, sredstvo pomoći u poboljšanju društva u koju živimo i u napretku cijelog čovječanstva." (Susret s Kristom, 47)
- „Čovjek ili društvo koji ne reagira na patnju i nepravdu i ne nastoji ih ublažiti, još je uvijek daleko od ljubavi Kristova srca." (Susret s Kristom, 167)
[1] Arturo Bellocq. Qué es y que no es la DSC.
Scripta Thelogica. Vol. 44. 2012. p. 340 (vlastiti prijevod).