Subota vs. Nedjelja

[Qala Davidov]

Poanta, Pavle ju je poantirao:

Rimljanima 14,5	Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drži sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao!
Rimljanima 14,6	Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu.

 

[καιnos]

Ono što Bog blagoslovi to ostaje zauvijek veli jedan stih.

 

[Qala Davidov]

Ono što Bog blagoslovi to ostaje zauvijek veli jedan stih.

Bog je blagoslovio i posvetio sedmi dan jer je tog dana DOVRŠIO s kreacijom.

A znamo da je kreacija dovršena, zaista dovršena tek u Kristu. U njemu imamo Šabbat koji je VJEČAN. Prebivajte u ljubavi mojoj - rekao je. A tamo gdje prebivamo tamo nam je dom, a dom nam je dom uvijek.

Ali, kao što sam pustila stihove u prethodnom svom postu - dapače, tko želi svetkovati jedan dan kao sedmi dan dovršetka - Tetelestai! - neka drži i zahvaljuje.

Kome je da u redu, u redu je. Kome je ne u redu, u redu je. Da svi budemo u miru jedni s drugima.

 

[καιnos]

 

[καιnos]

 

[καιnos]

Jakov 2, 8-11: Ako ispunjavate kraljevski zakon u skladu s odjeljkom Pisma: “Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe”, dobro činite;

[9] ali ako ste pristrani, grijeh činite i Zakon vas osuđuje kao prijestupnike.

[10] Jer tko god sav Zakon održi, a ipak posrne u jednom stavku, kriv je za sve.

[11] Jer onaj koji je rekao: “Ne počini preljub”, rekao je i: “Ne ubij.” Ali ako i ne učiniš preljub, a ubiješ, postao si prijestupnik Zakona.

Isto tako Isus je rekao bogatom mladići da drži zapovijedi ako se želi spasiti i nabrojao neke od njih. Zašto se uvijek spominju one zapovijedi da ljubimo bližnje kao samog sebe - izgleda su Židovi i kršćani toga doba imali više problema s njim, nego sa prvim četirima zapovijedi. One su se uvijek podrazumjevale. Drugo apostol Jakov, nema šanse da je držao nedjelju ili rekao nije važno koji je dan, kad znamo da su on i njegovi vjernici Jeruzalemske crkve, bili velike pristaše Zakona. Znači i gore Pavao i Jakov i Isus su uvijek spominjali neke od 10 zapovijedi. One su moralni zakon, ne ceremonijalni. Isus veli u Mateju 5,17 da nije došao da ukine Zakon.

 

[piramida4]

.

4.BZ SUBOTA NIGDJE U BIBLIJI NIJE PONIŠTENA
NITI JE DAN SLAVLJENA BOGA OCA YHVH
I DAN ODMORA PREBAČEN NA NEKI DRUGI DAN

Shabbat shalom
Subotnji mir

========
sedmi dan tjedna je Subota po Bibliji



samo jedan dan u tjednu ima svoje IME

samo jedan dan u tjednu je BLAGOSLOVLJEN

samo jedan dan u tjednu je POSVEĆEN Bogu Jedinome YHVH
samo jedan dan u tjednu SE NE RADI

samo jedan dan u tjednu je u 10 BZ

.................

4. Božja Zapovjest - SUBOTA
dal je poštuješ?

=============

IZLAZAK 20,8

Sjeti se da svetkuješ dan SUBOTNI.

IZLAZAK 20,9

Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao.

IZLAZAK 20,10

A SEDMOGA JE DANA SUBOTA,

počinak posvećen JAHVI, BOGU tvojemu.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
SUBOTA JE POSVEĆENA YHVH BOGU OCU -

NE SINU Gospodinu Yehoshui
----------------------
IZLAZAK 20,10

Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj,

ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata.

IZLAZAK 20,11

Ta i JAHVE je šest dana STVARAO nebo, zemlju i more i sve što je u njima,

a SEDMOGA JE DANA POČINUO.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

BOG OTAC YHVH JE STVORITELJ -

NE SIN Gospodin Yehoshua

--------------------
IZLAZAK 20,11

Stoga je JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI.

,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

BOG OTAC YHVH JE BLAGOSLOVIO I POSVETIO SUBOTU -

NE SIN Gospodin Yehoshua

---------------------

 

[Fazlija]

u Subotu kad dojdeš u svoju COZ
koliko puta spomenete Sveto Ime Boga Jedinoga Oca - YHVH?

Mozda koji put godisnje. Buddhu vise spominjemo, ali uglavnom sjedimo u tisini i meditiramo.

koliko puta se pomolite i svetite Sveto Ime Boga Jedinoga Oca YHVH?

Nijednom.

dal je tebi BOG = SIN G Yehoshua?

Pa... nemam pojma, najvjerovatnije nije. Bog je Bog, a Isus je co'ek cija je svijest postala jedno s Bogom.

kome posvećuješ Subotu?

Sebi i sluzenju svojim bliznjima.

kojem Bogu se moliš?

Nijednom.

ako kažem BOG OTAC YHVH
ŠTO SAM SLAGAO?

Nisi nista slagao, sto bi slagao?!

 

[καιnos]

Rimski car zbog kojeg je nedjelja neradni dan

JEDAN od ključnih povijesnih trenutaka koji je oblikovao način na koji danas shvaćamo vikend dogodio se 7. ožujka 321. godine, kada je rimski car Konstantin Veliki proglasio nedjelju službenim danom odmora u Rimskom Carstvu.

www.index.hr

 

[Maki]

Rimski car zbog kojeg je nedjelja neradni dan

JEDAN od ključnih povijesnih trenutaka koji je oblikovao način na koji danas shvaćamo vikend dogodio se 7. ožujka 321. godine, kada je rimski car Konstantin Veliki proglasio nedjelju službenim danom odmora u Rimskom Carstvu.

www.index.hr

Nedelja je bila sveti dan za hrišćane vijekovima prije sv. cara Konstantina.

 

[piramida4]

Nedelja je bila sveti dan za hrišćane vijekovima prije sv. cara Konstantina.

daj ti 2-3 Biblijska stiha
a nemoj davati UREDBE LJUDSKE - od Oca Laži !!!

TO što su LAŽNJACI prepravili 4.BZ - njima je na smrt osudu !!!

.

SIN od Boga Jedinoga Oca YHVH -
G Yehoshua - i apostoli su = KRŠĆANI -
i oni su svi svetkovali i poštovali SUBOTU četvrtu BZ
i svaku SUBOTU su išli u Hram ili Sinagogu
i tamo se svake SUBOTE, 7. dana tjedna,
Klanjali i Molili svome Jedinom Bogu Ocu
YHVH !!!
NEMA niti jednog zapisa da se Subota ukida,
ili prebacuje na neki drugi dan !!!

======

MARKO 1,21

I stignu u Kafarnaum. Odmah u SUBOTU uđe on u sinagogu i poče naučavati.



MARKO 6,2

I kada dođe SUBOTA, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: "Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama?



LUKA 4,16

I dođe u Nazaret, gdje bijaše othranjen. I uđe po svom običaju na dan SUBOTNI u sinagogu te ustane čitati.



LUKA 4,31

I siđe u Kafarnaum, grad galilejski. I poučavaše ih SUBOTOM



LUKA 6,6

Druge SUBOTE uđe u sinagogu i stane naučavati. Bio je ondje čovjek kome desnica bijaše usahla.



LUKA 13,10

Jedne je SUBOTE naučavao u nekoj sinagogi.



DJELA APOSTOLSKA 13,14

Oni pak krenuše iz Perge i stigoše u Antiohiju pizidijsku. U dan SUBOTNI ušli su u sinagogu i sjeli.



DJELA APOSTOLSKA 13,7

Doista, žitelji Jeruzalema i glavari njihovi ne upoznaše njega ni riječi proročkih što se čitaju svake SUBOTE pa ih, osudivši ga, ispuniše.



DJELA APOSTOLSKA 13,42

Na izlasku su ih molili da im iduće SUBOTE o tome govore.



DJELA APOSTOLSKA 13,44

Iduće se SUBOTE gotovo sav grad zgrnu čuti riječ Gospodnju.



DJELA APOSTOLSKA 15,21

Ta Mojsije od pradavnih naraštaja ima po gradovima propovjednike koji ga u sinagogama svake SUBOTE čitaju.



DJELA APOSTOLSKA 16,13

U dan SUBOTNI iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama.



DJELA APOSTOLSKA 17,2

Po običaju uđe Pavao onamo. Tri je SUBOTE s njima RASPRAVLJAO na temelju Pisama.



DJELA APOSTOLSKA 18,4

Svake je pak SUBOTE RASPRAVLJAO u sinagogi i UVJERAVAO Židove i Grke.

=======
APOSTOLI su bili prvi Kršćani!
Oni su se okupljali i nadalje u SUBOTU
i svetkovali Boga Oca YHVH u Subotu
a time i Poštovali četvrtu BZ
=========

 

[καιnos]

Ako je Bog nešto blagoslovio, to ostaje zauvijek, a subota još traje dok je zemlje.

 

[Laodikeja]

POREKLO PRAZNOVANJA NEDELJE

Kao što znamo, jedan deo Hrišćanskog sveta poštuje nedelju kao svoj praznik.

U bibliji ne postoji ni jedna zapovest o njenom praznovanju.

U tom slučaju postavlja se pitanje 'koje je njeno poreklo.

Istorija daje nedvosmislen odgovor.

U mnogožaćkoj planetarnoj sedmici - svaki dan je bio posvećen određenom Bgu.
Nedelja je bila posvećena paganskom bogu sunca i ovaj kult je bio osnova svih religija u davnoj prošlosti

* SUNDAY - Nedelja: Solis (Sunce) dimanche domenica domingo Sun

* MONDAY - ponedeljak: Lunae (Luna - Mesec) lundi lunedi lunes Moon

* TUESDAY - utorak: Martis (Mars) mardi martedì martes Tiw (the Anglo-Saxon god of war, the equivalent of the Norse Tyr or the Roman Mars)

* WEDNESDAY - sreda: Mercurii (Mercur) mercredi mercoledì miércoles Woden (the Anglo-0Saon equivalent of the Norse Odin or the Roman Mercury)

* THURSDAY - četvrtak: Jovis (Jupiter jeudi giovedi jueves Thor (the Norse god of thunder, the equivalent of the Rofman Jupiter)

* FRIDAY Veneris - petak: (Venera) vendredi venerdi viernes Frigg (the Norse god of love and fertility, the equivalent of the Roman Venus)

* SATURDAY - subota: Saturni (Saturn) samedi sabato sábado Saterne (Saturn, the Roman god of agriculture)

U najstarijem Vavilonskom astrološkom sistemu - bog sunca je bio vrhovni bog vladar, i glavni bog zodijaka.- zvezanog sazvežđa, dok se smatralo da svi drugi bogovi proishode iz njega - da su samo njegove manifestacije, emanacije i inkarnacije, telo njegovog tela.

Zato su sve prirodne pojave smatrane samo manifestacijom jednog boga - sunca, i to verovanje su kasnije usvojili svi drevni narodi.

U svakom narodu bog sunca je imao drugačije ime.
Persijanci su ga zvali Mitra, Asirci Bel, Haldejci Šamaj, Feničani i Sirci Vaal, Egipćani Amon Ra, Indijci Šiva ili Višnu kao njegove inkarnacije, Indijanci Kvecalkoatl..

Kod mnoggobožačkih naroda - sunce je predstavljalo drevni simbol božanske sile koja daje život.
Pošto je bog sunca u toku dana na nebeskom svodu donosio svetlost, a po noći zalazio za horizont i silazio u podzemlje i tamu - njemu su pripisivane dve suprotne osobine.
On je bio obožavan i kao dobar i zao, i kao muški i ženski princip.
Odatle potiče okultno shvatanje - da je kosmička energija i zla i dobra, i da su oba ova principa neophodna za ravnotežu i harmoniju u svemiru.
Iz tog razloga postojao je ritual prinošenja ljudskih žrtava - kako bi se bog sunca umirio i podario svetu svetlost i blagostanje.

Danas među najvećim obožavaocima boga sunca - spadaju Masoni, kao i svi hermetički ( magijski ) pravci
U masoneriji sunce kao izvor materijalnog svetla - predstavlja
izraz intelektualnog prosvetljenja za kojim Masoni tragaju.
Ono je za masone samo vidljivi simbol suverenog autoriteta, odnosno skrivenog Masonskog boga.
Masoni za sunce uglavnom koriste ime antičkog boga Ozirisa.

Slike u crkvama Rimokatolicizma i Pravoslavlja - prikazane su sa likovima sa sunčevim diskom iza glave.

Mnogobožački bogovi predstavljeni su na ovaj način.

Jedan od masonskih simbola je svevideće oko.
U Egiptu ovaj simbol predstavlja Ozirisa.
Grci su sunce naživali "Jupiterovo oko ioko sveta"
U Indiji - Šiva bog sunca je predstavljen u vidu oka.
Ono je simbol božjeg sveznanja.
U okultizmu - oko je simbol okultnih moći, vidovitosti i elemenat duhovnog prosvetljenja.

Kod Rimljana je bio zastupljen kult sunca.
U Rimskoj mnogobožačkoj tradiciji su postojala dva vida ovog kulta - nacionalni kult sunca kao sastavni deo Rimske religije od starine, i Mitraizam - kult sunca prenet iz Persije u doba pojave Hrišćanstva.
Mitraizam se u Rimskoj imperiji širio prvo kao privatni kult, a kasnije za vreme cara Marka Aurelija Heliogabala ( 218 - 222 n. e ), postao je službeni kult celog carstva.

Dan posvećen bogu sunca se kod Rimljana nazivao "Dies Solis" ( dan sunca ), i danas se na pojedinim jezicima nedelja naziva - dan sunca, Engleski - Sundau, Nemački - sontag.

Prihvatanjem Hrišćanstva od strane mnogobožačkog Rima i jednim ediktom Rimskog imperatora Konstantina velikog - nedelja ( dan sunca ), preuzima ulogu Hrišćanskog praznika, kao uspona na dan kada je Bog stvorio svtlos i na Hrista kao vaskrslo sunce pravde.
Značaj dotadašnjeg biblijskog dana odmora subote je izbrisan, a na njegovo mesto postavljen novi dan - nedelja, simbol boga sunca.

Ovaj konstantinov dokument o obaveznom svetkovanju sunčevog dana je objavljen 321 godine nove ere i glasi:

"Načasni dan sunca - neka se gradska uprava i narod koji živi u gradu odmaraju, i neka sve radionice budu zatvorene.
Međutim - na selu, seljaci koji se bave zemljoradnjom mogu slobodno nastaviti svoje poslove, jer se dešava da koji drugi dan nije pogodan za setvu ili za rad u vinogradu.
Neka se obavljaju takvi poslovi - da ne bi ppropali blagoslovi koje nam nebo šalje"

Najraniji crkveni sabor koji se bozabavio svetkovanjem nedelje - bio je sabor u Laodikeji 364 godine nove ere.
U svom 29 kanonu ovaj sabor je objavio:

"Hrišćani ne smeju da svetkuju subotu i da se odmaraju tog dana - već moraju da rade, ali dan gospodnji treba naročito da poštuju, i kao Hrišćani toga dana ne treba da rade.
Ako budu dalje svetkovali subotu - neka budu prokleti"

Postoje različite izjave ponikle iz redova Rimokatolicizma, koje svedoče o tome - da je Rimokatolička crkva svojim autoritetom prenela svetost subote na nedelju.

Neke od ovih izjava glase:

"Nedelja je Katolička institucija i zahtevi za njeno svetkovanje jedino se mogu definisati na osnovu katoličkih principa" ( the catolic press, Sidney - Australia, August 1900 ).

"Od početka do kraja svetog pisma - nema nikakvog označenog teksta, koji bi opravdao promenu sedmičnog javnog bogosluženja - od poslednjeg dana u sedmici na prvi" ( priest Bradu - in the adress reported in the Elizabeth. nj. news - march 18. 1903 ).

"Biblija nigde ne podupire svetkovanje nedelje, ona je ustanova Katoličke crkve, i oni koji praznuju taj dan - poštuju zapovest Katoličke crkve" ( bishop Simour - vhu vi keep sundau ).

"Mi smo promenili od sedmog dana na prvi dan sedmice, od subote na nedelju - autoritetom svete Katoličke apostolske Hristove crkve" ( statement of Katholic church ).

I pored svih zabrana koje su u istoriji uspostavljene protiv svetkovanja subote - tokom cele istorije su postojali Hrišćani koji su poštovali ovaj dan koji je deo Božjeg zakona kao četvrta zapovest i uspomena na stvaranje i simbol Božje stvaralačke sile i njegovog autoriteta.

 

[Maki]

Šteta samo što postoje nesporni istorijski podaci da su hrišćani svetkovali nedelju vijekovima prije sv. cara Konstantina.

 

[TomaD]

"Jer ovo je savez koji ću sklopiti s domom Izrailjevim posle onih dana, govori Gospod, daću svoje zakone u njihov um i napisaću ih na njihovim srcima, i biću im Bog i oni će biti moj narod." Na nama se očituje da smo mi Hristovo pismo, sastavljeno službom Apostola, koje nije napisano mastilom, nego Duhom živoga Boga, ne na kamenim pločama, nego na pločama ljudskih srca.
Te mi u Crkvi Hristovoj i Pravoslavnoj služimo Božanstvenu Liturgiju i subotom i nedeljom. Minimum. Boga radi.

 

[καιnos]

Te mi u Crkvi Hristovoj i Pravoslavnoj služimo Božanstvenu Liturgiju i subotom i nedeljom

Pravoslavna Crkva je vjekovima držala subotu za razliku od Katoličke. E sada, ipak mislim da je nedjelja Gospodnji dan za pravoslavne.

 

[Maki]

Pravoslavna Crkva je vjekovima držala subotu za razliku od Katoličke. E sada, ipak mislim da je nedjelja Gospodnji dan za pravoslavne.

Liturgija subotom uopšte nije sporna kategorija. Isto tako postoje kanoni koji zabranjuju strogi post subotom. Nedelja jeste dan Gospodnji, ali nedelja per se ne oponira suboti, jednostavno pravoslavni ne smatraju da je držanje subote na starozavjetni način relevantno za hrišćane. To ne znači da ne postoji određena specijalna pozicija subote kao sjećanja na stvaranje.

 

[Sanemi Shinozugava]

To ne znači da ne postoji određena specijalna pozicija subote kao sjećanja na stvaranje.

A tko to uči u pravoslavlju?, malo mi djeluje onako nategnuto...
Usput, mise su svaki dan u crkvi...

 

[Maki]

A tko to uči u pravoslavlju?, malo mi djeluje onako nategnuto...
Usput, mise su svaki dan u crkvi...

"For Orthodox Christians, Saturday remains the Sabbath, the day on which the Church especially remembers the departed, since Christ rested in the tomb on Great and Holy Saturday. Thus, the Sabbath retains its significance. This is why we never fast strictly on Saturdays (except for Holy Saturday, which is not even a complete fast). Even during Great Lent, when we do not serve full liturgies on most days of the week, the Church always appoints a liturgy for both Saturday and Sunday.

However, for Christians, Sunday, the Lord’s Day, is the day of the New Creation, the day of the Resurrection, and so it supersedes Saturday as the primary day of Christian worship."

Should Orthodox Christians Keep The Sabbath?

In this post, we explain the difference between the Sabbath Day and the Lord's Day.

www.saintjohnchurch.org

 

[Slap888]

Ako je Bog nešto blagoslovio, to ostaje zauvijek, a subota još traje dok je zemlje.

Bog je blagoslovio i Izrael kao svoje najmilije, kao zjenicu oka svog, i rekao je da se nikad neće odreći opcije da se svijetu očituje preko Izraela, i rekao je "Tko blagoslivlja Izrael i ja ču njega blagosloviti" ... pa me sad zanima jesi li ti na ovom forumu ikada otvorio temu o Izraelu ?

Pred koliko godina je Bog završio sa stvaranjem i blagoslovio subotu? Koji je kalendar to pratio?

 

[robivek]

Šteta samo što postoje nesporni istorijski podaci da su hrišćani svetkovali nedelju vijekovima prije sv. cara Konstantina.

Sta ,misliis,jel bi ovo opravdanje proslo pred Bogom jednom,kada licno On bude dosao da da platu svakome po delima njegovim ????