Subota vs. Nedjelja

Mislim da je nedjelju izmislio neki neprosvjeceni Rimljanin papa dobrih par stotina godina nakon Isusa. Bolje bi mu bilo da nije nista dirao, niti mijenjao.

Krivo misliš.



Povijesni dokazi da su rani kršćani Boga štovali prvoga dana u tjednu:



Barnabina poslanica (oko 100. godine po Kristu):
“Stoga i mi s radošću obdržavamo osmi dan, dan na koji je Isus uskrsnuo od mrtvih.”
Ignacijeva poslanica (oko 107. po Kristu):
“Ne dajte se zavesti čudnim naucima ni starinskim bajkama,jer je to beskorisno. Ta ako još uvijek živimo prema židovskom Zakonu, time samo dajemo na znanje da nismo primili milost ... Ako su, stoga, oni što su odrasli u starom poretku u posjed dobili novu nadu, oni više ne drže subotu nego žive obdržavajući Gospodinov dan; dan u koji je po Njemu i po Njegovoj smrti ponovno proklijao i naš život.”
Justin Mučenik (oko 140. po Kristu):
“A u dan koji nazivamo nedjeljom svi što žive u gradovima ili okolici okupljaju se na jednome mjestu gdje se čitaju uspomene apostolâ ili spisi prorokâ ... No nedjelja je dan u koji svi održavamo zajedničku skupštinu, jer je to prvi danu tjednu u kojem je Bog ... načinio svijet; a Isus Krist, naš
Spasitelj, istog je dana uskrsnuo od mrtvih.”
Bardesan, Edessa (oko 180. po Kristu):
“Okupljamo se prvoga dana u tjednu.”



Klement Aleksandrijski (194. godine po Kristu):
“On, ispunjavajući propis koji je u skladu s Evanđeljem, drži Gospodinov dan (prvi dan u tjednu) ... proslavljajući u sebi Gospodinovo uskrsnuće.”
Tertulijan (200. godina po Kristu):
“Mi svetkujemo dan poslije subote, protivno onima koji taj dan nazivaju svojim šabatom.”
Irenej (155.-202. po Kristu):
“Misterij Gospodinovog uskrsnuća ne može se slaviti ni u koji drugi dan osim dana Gospodinovog i jedino toga dana trebamo održavati lomljenje (kruha) pashalnog slavlja.”



Dakle, očigledno je da su kršćani štovali Boga nedjeljom mnogo prije četvrtoga stoljeća.
 
Imamo i stih iz Otkrivenja Jovanovg:
"Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje." (Otkrivenje 1:10).
Neko će možda reći da je taj dan subota. Ali apostol Jovan u svom Jevanđelju i svojim Poslanicama subotu naziva subotom a ne danom Gospodnjim.
 
Imamo i stih iz Otkrivenja Jovanovg:
"Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje." (Otkrivenje 1:10).
Neko će možda reći da je taj dan subota. Ali apostol Jovan u svom Jevanđelju i svojim Poslanicama subotu naziva subotom a ne danom Gospodnjim.

Tu je dan Gospodnji u kontekstu velikog dana Jehovinog, - to je duže razdoblje koje obuhvaća kraj vremena, a ne poseban dan kad je on bio u duhu....
 
Krivo misliš.



Povijesni dokazi da su rani kršćani Boga štovali prvoga dana u tjednu:

Veoma značajno za ovu našu priču. Ovime pada u vodu sva priča o suboti kako je zastupaju adventisti. Već od najstarijih vremena vidimo da hrišćani nisu držali subotu kao što to čine Jevreji već su poštovali nedelju kao dan Gospodnji.



Tu je dan Gospodnji u kontekstu velikog dana Jehovinog, - to je duže razdoblje koje obuhvaća kraj vremena, a ne poseban dan kad je on bio u duhu....

Validno tumačenje svakako ali opet kažem uzmimo u obzir da su tu rani hrišćani ipak prepoznali nedelju. Svakako neki adventisti pišu da je to bila subota.
 
Imamo i stih iz Otkrivenja Jovanovg:
"Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje." (Otkrivenje 1:10).
Neko će možda reći da je taj dan subota. Ali apostol Jovan u svom Jevanđelju i svojim Poslanicama subotu naziva subotom a ne danom Gospodnjim.

Imamo puno biblijskih stihova u pogledu subote/nedelje:



1. Prvoga dana u tjednu je Gospodin Isus uskrsnuo od mrtvih(Mk 16,9).



2. Prvoga dana u tjednu se Gospodin Isus ukazao svojim učenicima (Mk 16,9).



3. Prvoga dana u tjednu se Gospodin Isus uvijek iznova i na raznim mjestima susretao sa svojim učenicima (Mk 16,9-11; Mt28,8-10; Lk 24,34; Mk 16,12-13; Iv 20,19-23).



4. Prvoga dana u tjednu je Gospodin Isus blagoslovio svoje učenike (Iv 20,19).



5. Prvoga dana u tjednu je Gospodin Isus dao dar Svetoga Duha svojim učenicima (Iv 20,22).



6. Prvoga dana u tjednu je Gospodin Isus zapovjedio učenicima da propovijedaju Evanđelje svemu svijetu (Iv 20,21; Mk16,9-15).



7. Prvoga dana u tjednu je Gospodin Isus uzašao na nebo, sjeo zdesna Ocu i bio postavljen Glavom nad svime (Iv 20,17; Ef1,20).



8. Prvoga dana u tjednu su mnogi mrtvi sveti ustali iz grobova(Mt 27,52-53).



9. Prvi dan u tjednu postao je učenicima dan radosti i veselja(Iv 20,20; Lk 24,41).



10. Prvoga dana u tjednu počelo se propovijedati Evanđelje uskrsloga Krista (Lk 24,34).



11. Prvoga dana u tjednu je Gospodin Isus objašnjavao Pismo učenicima (Lk 24,27.45).



12. Prvoga dana u tjednu dovršeno je naše otkupljenje (Rim4,25).



13. Prvoga dana u tjednu spustio se Sveti Duh (Dj 2,1). Pedesetnica je bila pedeseti dan nakon subote koja je slijedila nakon prinošenja žrtve prikaznice (Lev 23,15.16). Stoga je Pedesetnica uvijek padala na nedjelju.



14. Kršćani su se sastajali na bogoslužje prvoga dana u tjednu (Dj 20,6.7; 1 Kor 16,2).
 
Imamo naravno i stih sv. ap. Pavla koji nam govore da ne marimo za mladine ili subote.
"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;" (Kološanima 2:16).
U ovoj temi je bilo argumenata da se to ne odnosi na jevrejsku subotu iako se tu direktno koristi riječ σαββάτων.
 
Imamo naravno i stih sv. ap. Pavla koji nam govore da ne marimo za mladine ili subote.
"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;" (Kološanima 2:16).
U ovoj temi je bilo argumenata da se to ne odnosi na jevrejsku subotu iako se tu direktno koristi riječ σαββάτων.

Nedjelja nije šabat (subota), pa čak ni sveti dan. Kršćani ne obdržavaju šabat sastajući se nedjeljom. Novozavjetni vjernik, otkupljen od obvezâ Mojsijevog zakona, slobodan je u pogledu toga hoće li ili neće obdržavati svete dane. (Naravno, ni jedan kršćanin ne bi smio propuštati sastanke crkve nedjeljom i određenih dana u tjednu, no svaki je kršćanin slobodan u pogledu poštovanja ili nepoštovanja određenih dana.) U Rimlja-
nima 14,1-13 i Kološanima 2,16 jasno je istaknuto da vjernike ne smijemo osuđivati u pogledu svetih dana. To što su Galaćani obdržavali svete dane, u apostolu Pavlu je izazvalo bojazan da uopće nisu spašeni:
"Dane obdržavate, i mjesece, i razdoblja, i godine. Bojim se za vas da se nisam možda uzalud trudio oko vas.
... Htio bih sada biti s vama i promijeniti govor, jer sam u nedoumici zbog vas (Gal 4,10.11.20).
Tko si ti da sudiš tuđega slugu? ... Jedan razlikuje dan od dana, a drugi smatra svaki dan jednakim. Samo neka je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje (Rim 14,4-5).
“Neka vas, dakle, nitko ne osuđuje zbog jela ili pića, ili zbog blagdanâ, ili mlađakâ, ili subotâ ...” (Kol 2,16).
 
Nije, šabat je idalje subota. Nedelja je Dan Gospodnji (Κυριακῇ). Subota se održava odmorom od posta i sjećanjem na preminule jer je Hristos u subotu bio u grobu.



EDIT: Poslanica Galatima nam ne govore da ne trebamo smatrati nedjelju svetim danom. Nedelja je novozavjetni dan. Tako da ona ne potpada pod ono što je ukinuto. U Galatima se misli na judejska praznovanja dana pošto je glavna tema Galatima upravo pitanje čuvanja judejskog Zakona. Riječima sv. Justina Ćelijskog:
"Tako, i dani i meseci i vremena i godine dobijaju svoj pravi, večni smisao jedino u Hristu i Hristom."
A to je nedelja 1:1. Dan čiji je smisao Hristos.
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Nije, šabat je idalje subota. Nedelja je Dan Gospodnji (Κυριακῇ). Subota se održava odmorom od posta i sjećanjem na preminule jer je Hristos u subotu bio u grobu.

Lino pripada skupini koja ne svetkuje ni subotu ni nedjelju, ako nisi skužio što je htio reći.
 
A nedelja u koju je Hristos ustao nije posvećena po tebi? Zar Hristos nije posvetio nedelju svojim vaskrsenjem na taj dan?

Naravno da ne...Hristovo vaskrsenje spada u sasvim drugaciju kategoriju dogadjaja koja nemaju nikakve dodirne tacke ili bolje receno - nema nikakve implikacije na ciklus radni/neradan dan !!!
Da je to zaista tako ne tvrdim samo ja ili bilo koji drugi forumas nego to kaze Sveto Pismo,Biblija,koja nije evidentirala nikakav pokusaj apostola ili bilo kojeg hriscanina da prvom danu u sedmici,nedelji, da status SVETOG DANA PO OSNOVU HRISTOVOG VASKRSENJA !!!
E sad ako li toga nema u Bibliji onda se moras sloziti da je to nebibliski pokusaj nekog vaseg oca ili kako ga god nazivate,da na svoju ruku ubaci neku promenu u Bozjem zakonu !!!



Nebitna u poređenju sa subotom. Opet vidimo to da je Stari zavjet preči od Novog.

Kazes nebitna a propustas primetiti da ako li ne postujes nedelju kao prvog dana u sedmici ti zapravo krsis Bozju zapovest koja nalaze svetkovanje sedmog dana ???
E jes ti teoloska logika...
...a osim toga,ti ne mozes uporedjivati Bozje stvaranje sa Hristovim vaskrsenjem jer su to sasvim razlicite kategorije dogadjaja koja se trebaju adekvatno uklapati u nasu versku praksu - prvog se trebamo secati svaki dan s tim sto cemo raditi i odmarati po Bozjem primeru dok se drugog takodje trebamo secati svaki dan jer je to sustina hriscanstva !!!
Jedno bez drugog je nezamisljivo i nemoguce u Bozjem planu za spasenje coveka ali se sve to treba praktikovati U SKLADU SA BIBLIJOM i nikako drugacije !!!
 
Problem je tu što su se nežidovski kršćani htjeli spasiti progona koje je zadesilo Židove, i naravno rekli, gledaj mi svetkujemo nedjelju ne subotu, ne dirajte nas. A to neko Barnabino evanđelje ko zna ko je to pisao, njega vole i muslimani citirati. Nego ti omiljeni Makijevi kršćanski oci, ne mogu iz glave reći, Isus je uskrsnuo u nedjelju, i to je Gospodnji dan. Sigurno su danonoćno studirali Bibliju i došli do zaključka - Isus ili Bog je promjenio subotu u nedjelju. Mene zanima koje biblijske citate oni citiraju u prilog svetkovanja nedjelje? Ako su to bez Biblije uradili onda se prave Bogovi jer mijenjaju Božje zapovijedi. Dakle हिन्दी
 
Imamo i stih iz Otkrivenja Jovanovg:
"Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje." (Otkrivenje 1:10).
Neko će možda reći da je taj dan subota. Ali apostol Jovan u svom Jevanđelju i svojim Poslanicama subotu naziva subotom a ne danom Gospodnjim.

Jeli majstore,a sta kaze ovaj tekst po tom pitanju:



Isa.58,13.14:
'...Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu,..."



Hajde da se ne mucis - Bog nam jasno kaze da ako li sedmog dana,subotu, koji je takodje i SVETI DAN GOSPODNJI, nazovemo SLAVNIM i slavili ga onako kako Bog trazi a ne kako mi smatramo da mozda trebamo - onda ce biti veselja u Bogu a tekst produzava sa blagoslovima koje ce Bog isporuciti kao nagradu...
 
Naravno da ne...Hristovo vaskrsenje spada u sasvim drugaciju kategoriju dogadjaja koja nemaju nikakve dodirne tacke ili bolje receno - nema nikakve implikacije na ciklus radni/neradan dan !!!

Znači po tebi Hristos nije posvetio nedelju? Ponovo vidimo da je vama značajniji Stari zavjet od Novog. Što se tiče ciklusa radni/neradni već sam pisao kako se i to na kraju odnosi na Hrista. Sve u Bibliji se odnosi na neki način na Hrista i sve se kroz Hrista gleda.



Da je to zaista tako ne tvrdim samo ja ili bilo koji drugi forumas nego to kaze Sveto Pismo,Biblija,koja nije evidentirala nikakav pokusaj apostola ili bilo kojeg hriscanina da prvom danu u sedmici,nedelji, da status SVETOG DANA PO OSNOVU HRISTOVOG VASKRSENJA !!!

Neistina. Da je tako onda ne bismo imali dokaze da su se hrišćani okupljali u prvi dan sedmice. Uostalom nemaju šta apostoli tu pokušavati nedelja je sama po osnovu vaskrsenja već sveta. Ne može nikako subota biti iznad nedelje jer je Hristovo Vaskrsenje najveći događaj u ljudskoj istoriji. Ikad. Svih vremena.



E sad ako li toga nema u Bibliji onda se moras sloziti da je to nebibliski pokusaj nekog vaseg oca ili kako ga god nazivate,da na svoju ruku ubaci neku promenu u Bozjem zakonu !!!

Sveti Oci su samo tumačili Pismo ali su pod dejstvom Sv. Duha i vidjeli su dublja značenja. Mada bukvalno za nedelju i ne treba nikakvo dublje tumačenje. Baš kao i apostoli koji su pisali Novi zavjet. Iste ove argumente koriste Jevreji protiv hrišćanstva "nebiblijski pokušaj da se ubaci promjena u Božji zakon".



Kazes nebitna a propustas primetiti da ako li ne postujes nedelju kao prvog dana u sedmici ti zapravo krsis Bozju zapovest koja nalaze svetkovanje sedmog dana ???

Kao što sam rekao nebitna u odnosu na subotu. Vama je subota glavni dan.



E jes ti teoloska logika...
...a osim toga,ti ne mozes uporedjivati Bozje stvaranje sa Hristovim vaskrsenjem jer su to sasvim razlicite kategorije dogadjaja koja se trebaju adekvatno uklapati u nasu versku praksu - prvog se trebamo secati svaki dan s tim sto cemo raditi i odmarati po Bozjem primeru dok se drugog takodje trebamo secati svaki dan jer je to sustina hriscanstva !!!

Naravno da mogu i trebam. Ciklus je očit. Petak - subota - nedelja. Jel stvarno misliš da je slučajnost da je Bog počinuo u subotu a i Hristos počinuo u subotu? Da je Hristos baš vaskrsnuo u dan kad je započelo stvaranje svijeta?
I kako ti voliš reći ima i biblijski dokaz:
"Zato, ako je ko u Hristu, nova je tvar, staro prođe, gle, sve novo postade" (2 Korinćanima 5:17).



Jeli majstore,a sta kaze ovaj tekst po tom pitanju:



Isa.58,13.14:
'...Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu,..."



Hajde da se ne mucis - Bog nam jasno kaze da ako li sedmog dana,subotu, koji je takodje i SVETI DAN GOSPODNJI, nazovemo SLAVNIM i slavili ga onako kako Bog trazi a ne kako mi smatramo da mozda trebamo - onda ce biti veselja u Bogu a tekst produzava sa blagoslovima koje ce Bog isporuciti kao nagradu...

Ima li kakav dokaz da je sv. ap. Jovan tu citirao sv. proroka Isaiju. Tekst na grčkom nije isti.
Evo kako ide taj izraz u Septuaginti: "τρυφερά ἅγια τῷ θεῷ"
Dok se u Otkrivenju koristi izraz: "κυριακῇ ἡμέρᾳ".
Izraz koji rani hrišćanski autori gle čuda koriste baš za nedelju. Ali eto oni su to izgleda krivo shvatili.



Problem je tu što su se nežidovski kršćani htjeli spasiti progona koje je zadesilo Židove, i naravno rekli, gledaj mi svetkujemo nedjelju ne subotu, ne dirajte nas.

Ako im je to bio cilj onda bi prilično neuspješni bili jer su maltene svi rani Oci završili kao mučenici. Evo sv. Ignjatija kojeg sam citirao su pojeli lavovi. Zapravo je stvar upravo suprotno. Hrišćanima bi bilo bolje da su ostali sa svim jevrejskim običajima jer bi onda potpali pod rimski Fiscus Judaicus, porez za Jevreje koji su plaćali ali zauzvrat nisu morali žrtvovati rimskim bogovima. Hrišćani nisu imali tu privilegiju i nisu bili priznati kao religija te su zato proganjani.



A to neko Barnabino evanđelje ko zna ko je to pisao, njega vole i muslimani citirati.

Nije to isto. To na koje se muslimani pozvaju nije Poslanica Varnavina već Jevanđelje koje je jasni srednjovijekovni falsifikat:
[/URL]
[/URL]



Nego ti omiljeni Makijevi kršćanski oci, ne mogu iz glave reći, Isus je uskrsnuo u nedjelju, i to je Gospodnji dan. Sigurno su danonoćno studirali Bibliju i došli do zaključka - Isus ili Bog je promjenio subotu u nedjelju. Mene zanima koje biblijske citate oni citiraju u prilog svetkovanja nedjelje? Ako su to bez Biblije uradili onda se prave Bogovi jer mijenjaju Božje zapovijedi. Dakle हिन्दी

Ima stihova + ima Sveto Predanje. Oci nisu bili sola scriptura.
 
Taj stih Matej 24:20 ne govori ništa o svetkovanju subote. Stih glasi ovako:
"I molite da bijeg vaš ne bude zimi ili subotom"
Subotama se ništa nije radilo i Jevreji su radije puštali da ih neprijatelji pobiju nego da nešto rade subotom plus su se tada zatvarale kapije Jerusalima što nam se govori u Knjizi Nemijinoj. Dakle ko bi morao bježati subotom ne bi imao kuda pobjeći pošto su gradovi bili zatvoreni.

Prilično nategnuto tumačenje. Ne mogu ga uzeti za ozbiljno iz više razloga.
Volio bih da ustanovite kome Isus govori, odnosno dogovorite se sa svojom teologijom da li su kršćani držali ili nisu držali subotu? Ako nisu držali kao što su držali neobraćeni Židovi, zašto bi to bio izazov za njih?
Također, to tumačenje dodatno dolazi pod sumnju kada pogledamo što piše Luka:



Lk 21:20-22 Kad vidite, da je Jerusalem opkoljen od vojske, onda znajte, da je blizu razorenje njegovo. Tada neka ljudi u Judeji bježe u gore! Oni u gradu neka izađu van; koji su na polju, neka ne ulaze u grad! Jer to su dani osvete, kad će se sve ispuniti, što stoji u Pismu.



Prvo, nisu svi živjeli u Jeruzalemu. Nadalje, poznato nam je da oni što su bili u Jeruzalemu imali su dovoljno vremena da napuste sam grad prije nego se obruši rimski gnjev. Čak i da se približila vojska u subotu, oni bi imali dovoljno vremena da napuste grad.



Još jedna stvar, nisam siguran koliko vam je poznato iz povijesti, ali svaki grad pod opsadom se utvrđuje i sva gradska vrata se zatvaraju. Tako da, bila subota ili ne, nema napuštanja grada osim u slučaju povlačenja neprijatelja, predaje ili gubitka bitke...



Subota je milina za čovjeka i to je razlog zašto je trebalo moliti da ne padne progonstvo uu taj dan...





Ali se odnosio na ljude u Judeji a ne u cijelom svijetu.
"koji se tada zateknu u Judeji".
Ne, Hristos nije ukinuo subotu ali joj jeste dao novo značenje. Sama činjenica da je kritikovao farisejsko držanje subote koje se zasnivalo na striktnom tumačenju starozavjetnih uredbi nam govori da je starozavjetno praznovanje subote nešto što je za hrišćane prevaziđeno. Ako je Hristos gospodar subote zar On nema pravo da suboti da novi dublji značaj?

Oni su tumačili po slovu pisma, a ne po duhu, bez pravog otkrivenja Božjeg.
Nije dao novo značenje, nego pojašnjava pravi smisao subote što su oni izgubili iz vida.
Sve što im je otkrio o suboti stajalo je i u Sz, ali predajama ljudskim su dokidali zakon Božji. Baš kao i mnoge crkve danas koje se pozivaju na tradiciju...


Toliko nam je bila značajna da smo je vijekovima branili od napada Rimokatoličke Crkve. Kao što je Makarios i napomenuo kritika Rima upućena Pravoslavnoj Crkvi 1054. je uključivala i kritiku poštovanja subote. Što se tiče trenutnog značaja subote istina je da veliki broj pravoslavnih vjernika ne polaže značaj na taj dan ali značajan dio ih ne polaže ni u nedelju. Ali ne, nismo opsjednuti subotom kao adventisti. I ne smatram da trebamo biti.

I ego može biti pokretački motiv doktrinarne apologetike. Svaka crkva brani svoje poglede po nekom pitanju, to nije pokazatelj nečije ispravnosti...
 
Imali su rani hrišćani neke argumente kada je nedelja u pitanju. Ali iz svega što sam ranije pročitao, više mi deluje kao da je to bio njihov društveno/politički stav.
Ja se slažem da čovek nekad treba biti lukav, ali je malo glupo da se jedan Hrišćanin pravda nekom,na taj način što će reći kako svetkuje dan sunca, iz toga se da zaključiti da je i politika radila svoje.



Sve to stoji. Pocepana zavesa kada je Isus umro, osmog dana je dolazilo do obrezanja, što bi moglo biti neki tip, osmoro ljudi je preživelo potop, prelazak sa subote na nedelju kao novi početak.
Neću reći da ovi argumenti nemaju smisla, ali nipošto ne umanjuju vrednost subote.



Zato ne treba nikoga osuđivati. Ako neko drži subotu, ok, držali su je i apostoli nakon Isusovog vaskrsenja.
Ako je nekom bitna nedelja kao dan vaskrsenja, pa i to je ok, jer Gospod gleda na srca svojih vernika i na to ko ga poštuje srcem.



I problem jeste u ljudima. Narod koji je Bog držao uz sebe do Hrista se okrenuo protiv njega, dok su mnogi drugi prihvatili Hrista, ali i odbacili neke zakone i gledaju na njih kao na prestup.
A sam Isus kaže da niti jedno slovce iz zakone neće biti izbrisano dok je ovog sveta.



Sad se postavlja pitanje da li su se Hrišćani vremenom, previše udaljili od Izraelaca u želji da se ograde od njih?



Hajde da ovo razmotrimo bez rasprave.
 
Ima stihova + ima Sveto Predanje. Oci nisu bili sola scriptura.

Navedi mi barem 5 citata iz Biblije da se treba nedjelja svetkovati. Teško da ćeš naći toliko, ali ne može se na osnovu čak i 5 citata jedna doktrina uspostaviti.
 
Prilično nategnuto tumačenje. Ne mogu ga uzeti za ozbiljno iz više razloga.
Volio bih da ustanovite kome Isus govori, odnosno dogovorite se sa svojom teologijom da li su kršćani držali ili nisu držali subotu? Ako nisu držali kao što su držali neobraćeni Židovi, zašto bi to bio izazov za njih?

Zato što bi i za njih bila vrata zatvorena. Ne bi mogli oni reći e mi ne poštujemo subotu nas pustite. Uostalom ako je to argument da se slavi subota zašto nije argument da se slavi i zima.



Prvo, nisu svi živjeli u Jeruzalemu. Nadalje, poznato nam je da oni što su bili u Jeruzalemu imali su dovoljno vremena da napuste sam grad prije nego se obruši rimski gnjev. Čak i da se približila vojska u subotu, oni bi imali dovoljno vremena da napuste grad.

S obzirom da nam istoričar Josif Flavije piše da je tokom opsade izginulo preko milion ljudi očito da nisu imali dovoljno vremena da pobjegnu od Rimljana. Niti bi imali gdje pobjeći jer su Rimljani potpuno poharali Judeju.



Još jedna stvar, nisam siguran koliko vam je poznato iz povijesti, ali svaki grad pod opsadom se utvrđuje i sva gradska vrata se zatvaraju. Tako da, bila subota ili ne, nema napuštanja grada osim u slučaju povlačenja neprijatelja, predaje ili gubitka bitke...

Ali ostaju i oni koji su vani i koji ostanu kolateralna šteta.. Ne treba zaboraviti da su čak i van Jerusalima u Judeji držali strogu subotu



Oni su tumačili po slovu pisma, a ne po duhu, bez pravog otkrivenja Božjeg.

Slažem se sa ovim. To i vi trebate raditi. Insistiranje na slavljenju subote po starozavjetni je tumačenje po slovu Pisma.



Nije dao novo značenje, nego pojašnjava pravi smisao subote što su oni izgubili iz vida.
Sve što im je otkrio o suboti stajalo je i u Sz, ali predajama ljudskim su dokidali zakon Božji.

Pa jeste im pojasnio pravi smisao i povezao je taj smisao sa Sobom kao gospodarem subote. Znači pravi smisao moramo potražiti u Njemu.



Navedi mi barem 5 citata iz Biblije da se treba nedjelja svetkovati. Teško da ćeš naći toliko, ali ne može se na osnovu čak i 5 citata jedna doktrina uspostaviti.

Imamo zapis da su se rani hrišćani okupljali u nedelju. Sa druge strane vi nemate nijedan novozavjetni citat koji kaže da hrišćani trebaju svetkovati subotu. Nijedan. Imate samo druge stihove koje onda protumačite kako vam paše.
 
A nedelja u koju je Hristos ustao nije posvećena po tebi? Zar Hristos nije posvetio nedelju svojim vaskrsenjem na taj dan?

Nije upućeno meni, ali moram prokomentirati.



Nigdje ne piše da je posvećena, u to vi želite vjerovati.



Kao što sam u ranijoj raspravi rekao, a naravno, ignorirali ste kao i većinu komentara; zašto petak onda ne uzmemo za najvažniji dan, obzirom da se dogodilo tog dana spasenje na križu čitavog čovječanstva? Ako bih htio, da li bi ja sad mogao konstatirati kako je Krist svojom smrću posvetio petak i da bi se zbog toga trebali posebno okupljati tim danom?



Zna se koji je dan Bogu važan, a za ljude i njihov dan, više-manje…
 
Nazad
Vrh