Subota vs. Nedjelja

[Maki]

Kao što sam u ranijoj raspravi rekao, a naravno, ignorirali ste kao i većinu komentara; zašto petak onda ne uzmemo za najvažniji dan, obzirom da se dogodilo tog dana spasenje na križu čitavog čovječanstva? Ako bih htio, da li bi ja sad mogao konstatirati kako je Krist svojom smrću posvetio petak i da bi se zbog toga trebali posebno okupljati tim danom?

Pa obilježava se i veliki petak ali vaskrsenje je iznad raspeća. Raspeće ima smisla tek u vaskrsenju.



Izvinjavam se stvarno ako nešto i propustim. Jednostavno vodim milion bitaka na forumu i pogubim se.

 

[καιnos]

Znači nema nikakvih biblijskih citata u korist svetkovanja nedjelje. Hvala lijepo יואל

 

[Maki]

Gdje su novozavjetni stihovi kako se mora svetkovati subota?

 

[καιnos]

Gdje su novozavjetni stihovi kako se mora svetkovati subota?

To je se podrazumijevalo....Isus je rekao u Mateju 5 da nije došao ukinuti Zakon.
Jakov 2,10: Jer tko god sav Zakon održi, a ipak posrne u jednom stavku, kriv je za sve. Jer onaj koji je rekao: “Ne počini preljub”, rekao je i: “Ne ubij.” Ali ako i ne učiniš preljub, a ubiješ, postao si prijestupnik Zakona. - Jakov da svetkuje nedjelju, prije bi čovjek dobio šesticu na lotu, nego da on to učini.
Ovdje Jakov nabraja neke zapovijedi. Podrazumjevalo se da se prve četiri zapovijedi koje reguliraju naš odnos sa Bogom su se uvelike držali.



Kad je bogati mladić pitao Isusa što trebam čintiti da bi dobio vječni život - Isus veli "Zapovijedi znaš" znači Isus je uzvisivao deset zapovijedi.
Bog je na početku blagoslovio subotu. Ono što Bog blagoslovi to ostaje zauvijek. Znači Zemlja i subota još traju.

 

[CharisWhispers]

Zato što bi i za njih bila vrata zatvorena. Ne bi mogli oni reći e mi ne poštujemo subotu nas pustite. Uostalom ako je to argument da se slavi subota zašto nije argument da se slavi i zima.

Ne, objasnio sam. Oni koji su vjerovali u prorečeni događaj imali su dovoljno vremena da se sklone, u protivnom upozorenje koje je prorekao prorok Daniel, a kasnije spomenuo i Krist ne bi imalo smisla...

S obzirom da nam istoričar Josif Flavije piše da je tokom opsade izginulo preko milion ljudi očito da nisu imali dovoljno vremena da pobjegnu od Rimljana. Niti bi imali gdje pobjeći jer su Rimljani potpuno poharali Judeju.

Nisam siguran za konkretan broj, ali znam da je dosta njih poginulo. To su bili oni koji nisu vjerovali u propast Izraela.

Ali ostaju i oni koji su vani i koji ostanu kolateralna šteta.. Ne treba zaboraviti da su čak i van Jerusalima u Judeji držali strogu subotu

To ne opovrgava činjenicu da Bog naređuje vjernima da bježe.

Slažem se sa ovim. To i vi trebate raditi. Insistiranje na slavljenju subote po starozavjetni je tumačenje po slovu Pisma.

Ne mogu se složiti, toliko...

Pa jeste im pojasnio pravi smisao i povezao je taj smisao sa Sobom kao gospodarem subote. Znači pravi smisao moramo potražiti u Njemu.

Isus je Gospodar subote, ne subota... ali oko toga se očito ne možemo složiti...

Imamo zapis da su se rani hrišćani okupljali u nedelju. Sa druge strane vi nemate nijedan novozavjetni citat koji kaže da hrišćani trebaju svetkovati subotu. Nijedan. Imate samo druge stihove koje onda protumačite kako vam paše.

Puno puta to ponavljate, a s druge strane nemate niti jedan biblijski stih koji eksplicitno tvrdi da postoji važnost nedjelje; da je to posvećen dan ili slično tome. Ništa posebno, kršćanski vjernici su se okupljali u taj dan, baš kao i u neke druge dane, ovisno o prigodama i potrebama...

 

[καιnos]

Biblijske činjenice o suboti




1.Nakon šest dana delovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je počinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)



2.Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znači dan odmora. Dan u koji se beba rodi kasnije postaje njezinim rođendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog počinuo, postao Njegovim danom odmora – subotnjim danom.



3.Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zameniti dan svog rođenja danom u koji nismo rođeni? Ne. Isto tako ne možemo zameniti Božji dan odmora danom u koji On nije počinuo. Tako je sedmi dan još uvek Božji subotnji dan.



4.Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)



5.On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)



6.Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)



7.Subota je ustanovljena pre pada u greh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni posle pada u greh.



8.Isus je rekao da je subota načinjena za čoveka (Marko 2,27); što znači za sve Ijude bez obzira na vreme u kome su živeli i narod kome su pripadali.



9.Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim počivanjem u sedmi dan mi se sećamo tog veličanstvenog događaja.



10.Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)



11.Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)



12.To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina pre nastanka jevrejske nacije.



13.Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, već uvijek »subotom Gospoda Boga tvojega«. Ljudi trebaju pažljivo obeležiti Božji sveti dan odmora.



14.Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.



15.Ona je prije Sinaja bila deo Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)



16.Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Moisijeva 20,1-17) Zapovest o suboti kao danu odmora nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovesti.



17.Zapovest o suboti kao i sve ostale zapovesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)



18.Svaku zapovest Bog je lično napisao. (2. Mojsijeva 31,18)



19.Bog ih je ispisao na kamenim pločama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)



20.Ploče na kojima je bio ispisan Božji zakon čuvane su u Kovčegu zaveta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva 10,1-5)



21.Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34.21)



22.Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)



23.Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)



24.Bog je obećao da će Jerusalim zauvek stajati ako Jevreji budu čuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)



25.U svojoj kasnijoj istoriji dospeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)



26.I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovest o suboti. (Jeremija 17,27)



27.Bog je obećao naročiti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)



28.Ovo obećanje sastavni je dio proročanstva koje se odnosi na hrišćansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)



29.Bog će uzdići svakoga ko čuva subotu. (Isaija 56,2)



30.Bog nas poziva da je zovemo »slavnom«, a ne »starom jevrejskom subotom« ili »jarmom ropstva«. (Isaija 58,13)



31.Budući da su »mnoge generacije« gazile subotu, ona će u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)



32.Svi proroci čuvali su i poštovali sedmi dan.



33.Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je sledio primjer svoga Oca. Zar da ne sledimo siguran primer i Oca i Slna? (Luka 4,16; Jovan 15,10)



34.Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)



35.Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znači da je On ovaj naročiti i posvećeni dan držao i poštovao.



36.On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmerene čoveku. (Мarко 2,23-28)



37.Isus nije napustio subotu, već je pažljivo učio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)



38.Svoje učenike učio je da subotom ne čine ništa što nije »po zakonu«. (Matej 12,12)



39.On je poučio učenike da subota treba biti poštovanom i posle Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)



40.Pobožne žene koje su nakon raspeća brinule o Isusovom telu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan. (Luka 23,56)



41.Mnogo godina posle Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u »subotnji dan« vrlo nadahnuto propoveda o planu spasenja čovjeka. (Dela 13,14)



42.Pavle, apostol neznabožaca, ističe da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka čije su reči čitali svake subote. (Dela 13,27)



43.Luka, nadahnuti hrišćanski istoričar, pišući svoje hronike ovaj dan označava kao naročiti dan za okupljanje i propovijedanje Božje reči. (Dela 13,44)



44.Obraćenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto značenje. (Dela 13,42)



45.Prilikom velikog hršćanskog sabora 52. godine n. e. U prisustvu apostola i učenika apostol Jakov spominje subotu. (Dela 15,21)



46.Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovedi i molitvene sastanke. (Dela 16,13)



47.Apostol Pavle na javnim sastancima subotom čitao je i s prisutnima proučavao Bibliju. (Dela 17,2.3)



48.Propovjednici mlade hrišćanske Crkve posvećivali su mnogo vremena proučavanju Božje reči na skupovima koji su održani subotom. (Dela 17,2)



49.U knjizi Dela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Dela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)



50.Jevreji i vernici prve hrišćanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znači da su hrišćani u apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa jevrejima.

 

[καιnos]

51.Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.



52.Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: »Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagreših.« (Dela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.



53.Subota se s najvećim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavetu.



54.Nijednom rečju u Novom zavetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promenjena.



55.Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.



56.Nijedan hrišćanin pre ili posle Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom zavetu nije zabeležen nijedan slučaj odbacivanja subote od strane apostola ili vernika rane hrišćanske Crkve.



57.U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvećenje sa subotnjeg dana.



58.Subota će biti večno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)



59.Subota kao dan odmora važan je deo Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom na kamenim pločama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus započeo svoj rad, objavio je da nije došao poništiti Zakon: »Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke …« (Matej 5,17)



60.Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon podređivali svojim običajima i tradiciji. Svetkovanje nedelje deo je Ijudske tradicije.

 

[Maki]

To je se podrazumijevalo....

A sad se i podrazumijeva? Pa i ja mogu reći da se podrazumijeva da je nedelja posvećena jer je Hristos vaskrsnuo u taj dan. Samo što se u mom primjer zapravo i podrazumijeva.

Isus je rekao u Mateju 5 da nije došao ukinuti Zakon.

Zakon uključuje i obrezanje i žrtvovanje životinja. Znači očito se tu radi o nečem drugom. Hristos nije došao da ukine već da ispuni. Što je i učinio. Starozavjetna subota je ispunjena Njegovim odmorom u grobu.

Jakov 2,10:
Jer tko god sav Zakon održi, a ipak posrne u jednom stavku, kriv je za sve. Jer onaj koji je rekao: “Ne počini preljub”, rekao je i: “Ne ubij.” Ali ako i ne učiniš preljub, a ubiješ, postao si prijestupnik Zakona. - Jakov da svetkuje nedjelju, prije bi čovjek dobio šesticu na lotu, nego da on to učini.

Kao što sam gore već rekao ne može se to odnositi na čitav Zakon bez dubljeg tumačenja.

Ovdje Jakov nabraja neke zapovijedi. Podrazumjevalo se da se prve četiri zapovijedi koje reguliraju naš odnos sa Bogom su se uvelike držali.

Opet se podrazumijeva. Ali dobro slažem se.

Kad je bogati mladić pitao Isusa što trebam čintiti da bi dobio vječni život - Isus veli "Zapovijedi znaš" znači Isus je uzvisivao deset zapovijedi.
Bog je na početku blagoslovio subotu. Ono što Bog blagoslovi to ostaje zauvijek. Znači Zemlja i subota još traju.

Slažem se da subota ostaje zauvijek. Ali da li baš ona subota?

 

[CharisWhispers]

Gdje su novozavjetni stihovi kako se mora svetkovati subota?

Znate i sami da ne postoji u tom smislu eksplicitni navod. To je kao kad oni koji se protive pojmu "trojstvo" kažu: gdje u Bibliji piše ta riječ?
Interesantno je kako za moralni zakon koji je vječan tražite eksplicitan navod, a u ono što želite vjerovati ne tražite navod.



Čitanjem o subotnjim tekstovima u Novom savezu također otkriva da se subota održavala fizički i doslovno prema Zapovijedi nakon što je Isus umro na križu i kada je Novi savez započeo. (Luka 23:55-56) I Sveto pismo nas obavještava da se Novi savez ne može promijeniti nakon što je tog petka poslijepodne bio zapečaćen Kristovom krvlju. Dakle, način na koji svetkujemo subotu kao što je Luka napisao pola života nakon križa je u skladu sa Zapovijedi. (Izlazak 20:8-11)

 

[CharisWhispers]

Pa obilježava se i veliki petak ali vaskrsenje je iznad raspeća. Raspeće ima smisla tek u vaskrsenju.



Izvinjavam se stvarno ako nešto i propustim. Jednostavno vodim milion bitaka na forumu i pogubim se.

Obilježava se i veliki četvrtak, velika srijeda, ali to nije istovjetno značaju koji se pridaje nedjelji od strane grupacija koje su proglasile taj dan najvažnijim...

 

[Maki]

Ne, objasnio sam. Oni koji su vjerovali u prorečeni događaj imali su dovoljno vremena da se sklone, u protivnom upozorenje koje je prorekao prorok Daniel, a kasnije spomenuo i Krist ne bi imalo smisla...

Slažem se. Ali šta nam kaže Hristos:
"Nego se molite Bogu da ne bude bježan vaša u zimu ni u subotu;"
Znači oni koji su vjerovali i nisu bježali u subotu već na neki drugi dan kad su mogli negdje i pobjeći. Opet iz ovog stiha ne vidimo ništa o samom prazniku subote.

Ne mogu se složiti, toliko...

Ja ovo poštujem. Složimo se da se ne slažemo.

Isus je Gospodar subote, ne subota... ali oko toga se očito ne možemo složiti...

Sa ovim se slažem da Hristos nije bukvalno subota. Ali simbolički jeste jer je Hristos naš odmor. On nas odmara:
"Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja ću vas odmoriti." (Matej 11:28).
Tu opet dolazimo do nekih dubljih tumačenja.

Puno puta to ponavljate, a s druge strane nemate niti jedan biblijski stih koji eksplicitno tvrdi da postoji važnost nedjelje; da je to posvećen dan ili slično tome. Ništa posebno, kršćanski vjernici su se okupljali u taj dan, baš kao i u neke druge dane, ovisno o prigodama i potrebama...

Ja sam Vam rekao da je samim vaskrsenjem nedelja posvećena. Pa i subota je posvećena ne zato što je subota već jer Se Bog odmorio od Svojih djela u taj dan.

Znate i sami da ne postoji u tom smislu eksplicitni navod. To je kao kad oni koji se protive pojmu "trojstvo" kažu: gdje u Bibliji piše ta riječ?

Da ali se nauka o Trojici vidi iz Novog zavjeta i to prilično očito svetkovanje subote i ne baš.

Interesantno je kako za moralni zakon koji je vječan tražite eksplicitan navod, a u ono što želite vjerovati ne tražite navod.

Ja se slažem da ne mora biti eksplicitni navod za sve ali kad već meni za sve traže i ja tražim od drugih. Pošto imamo neke stihove iz Novog zavjeta koji navode na drugu stranu.

Čitanjem o subotnjim tekstovima u Novom savezu također otkriva da se subota održavala fizički i doslovno prema Zapovijedi nakon što je Isus umro na križu i kada je Novi savez započeo. (Luka 23:55-56)

Primjetićete da se ipak radi o ženama Jevrejkama i to u trenutku kada ona nisu znale da je zaista započeo novi savez. Jer iz njihove perspektive u tom trenutku Hristos je umro na krstu i priča je gotova. Nije još došlo vaskrsenje.

Obilježava se i veliki četvrtak, velika srijeda, ali to nije istovjetno značaju koji se pridaje nedjelji od strane grupacija koje su proglasile taj dan najvažnijim...

Zato što nijedan od tih događaja ni nije značajan kao vaskrsenje.

 

[καιnos]

Ovdje je tema subota vs. nedjelja, nastaviti na temi biblija vs. tradicija.

 

[robivek]

Imali su Stari zavjet. Koji pak nije napisan nekih hiljadu godina nakon stvaranja svijeta kad je Mojsije napisao prve knjige.

...nadam se da ovim ne zelis reci da je apostol Pavle slagao kada je evidentirao pomenuti dogadjaj...!??
Ako li Biblija kaze da su braca iz Veriji proveravali Pavlove propovedi u Pisma onda to trebamo prihvatiti kao nespornu realnost !!!

Ovdje je tema subota vs. nedjelja, nastaviti na temi biblija vs. tradicija.

Nacelno se slazem s tim sto je degresija bilo iskljucivo u utvrdjivanju kredibiliteta Svetog Pisma da bi na osnovu tog zapisa vodimo diskusiju na predmetnu temu.

 

[CharisWhispers]

Slažem se. Ali šta nam kaže Hristos:
"Nego se molite Bogu da ne bude bježan vaša u zimu ni u subotu;"
Znači oni koji su vjerovali i nisu bježali u subotu već na neki drugi dan kad su mogli negdje i pobjeći. Opet iz ovog stiha ne vidimo ništa o samom prazniku subote.

Ne vidim što bi drugo bilo ako nije u pitanju 4. zapovijed...

Ja ovo poštujem. Složimo se da se ne slažemo.



Sa ovim se slažem da Hristos nije bukvalno subota. Ali simbolički jeste jer je Hristos naš odmor. On nas odmara:
"Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja ću vas odmoriti." (Matej 11:28).
Tu opet dolazimo do nekih dubljih tumačenja.

U odnosu sa Kristom mi se obnavljamo i odmaramo, ali to nije kompenzacija za šabatni odmor. Našem organizmu je potreban jedan dan u tjednu da se odmori od svake vrste rada. A isto tako, Bog je rezervirao jedan poseban dan u koji želi da izdvojimo svoje vrijeme za Njega. Naravno, pozvani smo svaki dan da Njega stavimo na prvo mjesto i da ga tražimo, ali jedan dan u tjednu odvajamo baš za njega. Tad ne radimo, tad odlazimo na bogoslužje i zajedno u krugu obitelji, braće i sestara proslavljamo ime Njegovo.

Ja sam Vam rekao da je samim vaskrsenjem nedelja posvećena. Pa i subota je posvećena ne zato što je subota već jer Se Bog odmorio od Svojih djela u taj dan.

Znate i sami da Bog nije trebao odmarati, da je dao primjer čovjeku, kako po pitanju rada, tako i po pitanju odmora. Odmor sam po sebi nije posvetio sedmi dan, već je Riječju sedmi dan postao blagoslovljen i posvećen.

Da ali se nauka o Trojici vidi iz Novog zavjeta i to prilično očito svetkovanje subote i ne baš.

Kada to tako ne bi bilo, postojala bi jasna izjava na osnovu koje bi zaključili da je nešto ukinuto, ili pak, da je u ovom slučaju došlo do još jednog dana koji dobiva na značaju...

Ja se slažem da ne mora biti eksplicitni navod za sve ali kad već meni za sve traže i ja tražim od drugih. Pošto imamo neke stihove iz Novog zavjeta koji navode na drugu stranu.

Nažalost, ne slažemo se ni oko promišljanja po pitanju tih stihova...

Primjetićete da se ipak radi o ženama Jevrejkama i to u trenutku kada ona nisu znale da je zaista započeo novi savez. Jer iz njihove perspektive u tom trenutku Hristos je umro na krstu i priča je gotova. Nije još došlo vaskrsenje.

Čak i da ništa nisu znale, a vjerujem da jesu, onaj koji je to zapisao dugo nakon tog događaja dobro je znao.
Izgleda da se s vama ne bi ni složio apostol Ivan koji rabi terminologiju kao što je "dan Gospodnji", vidi Otk 1:10. Naravno, vi možete reći kako je to samo njegov izvještaj kao takav, ali nema smisla da se spominje dan Gospodnji ako je to u novoj perspektivi duhovni počinak u Kristu, odnosno Krist...

Zato što nijedan od tih događaja ni nije značajan kao vaskrsenje.

Ne volim se upuštati u takve kvalifikacije. Svi ranije spomenuti dani su bili značajni i čak da imamo metar kojim mjerimo značajnost nekog dana, uzalud nam. Jedan dan je posvećen i blagoslovljen, i to ne mijenja nikakva naša (ljudska) predstava o nekom danu...

 

[utopija]

+!
Zanimljivo, kako se u objašnjenjima istinskog 'kršćanskog' slavljenja subote naglašava rad-nerad,
a najmanje slavljenje Boga, koji je Ljubav, te kako su Apostoli slavili Ljubav.

ZAKLJUCAK:
Upravo iz ovih razloga, APSOLUTNO NIKO nema prava u bilo kom smislu menjati ovu zapovest jer se na taj nacin direktno degradira Bozje stvaranje i samog Boga kao Stvoritelja...naravno,ljudi imaju mogucnost prihvatiti Ga kao Stvotitelja i drzati sve zapovesti ukljucujuci i 4-tu ili sve to odbaciti sto je pravo svakog pojedinca !!!

Mt 12,8
Ta Sin Čovječji gospodar je subote!



- Čak ni On!?
- A što ćemo sa Spasenjem, tj. zar se ne degradira Spasenje na račun Stvaranja?

Ne volim se upuštati u takve kvalifikacije. Svi ranije spomenuti dani su bili značajni i čak da imamo metar kojim mjerimo značajnost nekog dana, uzalud nam. Jedan dan je posvećen i blagoslovljen, i to ne mijenja nikaakva naša (ljudska) predstava o nekom danu...

1 Kor 15,14
Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i Vjera vaša.

 

[robivek]

+!
Zanimljivo, kako se u objašnjenjima istinskog 'kršćanskog' slavljenja subote naglašava rad-nerad,
a najmanje slavljenje Boga, koji je Ljubav, te kako su Apostoli slavili Ljubav.

Tema je bila konkretno subota a ne globalno slaljenje Boga Nebeskoga...mada ako cemo pravo,postovanjem 4-te zapovesti se takodje slavi Tvorac !!!

Mt 12,8
Ta Sin Čovječji gospodar je subote!



- Čak ni On!?
- A što ćemo sa Spasenjem, tj. zar se ne degradira Spasenje na račun Stvaranja?

Naravno da ne,kako si samo uopste pomislio trakvo nesto ???

1 Kor 15,14
Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i Vjera vaša.

Tako je AMIN !!!



...ali kakve sad veze ima ovaj tekst sa obavezom hriscana da jos uvek postuju sve Bozje zapovesti sa dekaloga uklkjucujuci i 4-tu ???

 

[utopija]

+!

Tema je bila konkretno subota a ne globalno slaljenje Boga Nebeskoga...mada ako cemo pravo,postovanjem 4-te zapovesti se takodje slavi Tvorac !!!

- Koji je pravi smisao (duh, bit,...) subote za Boga (ne za 'izabrani narod' i za tebe i ostale ljude)?



- Ljudskim riječima: za tebe je važnije Stvaranje od Spasenja?

 

[Lovac Istine]

+!




- Koji je pravi smisao (duh, bit,...) subote za Boga (ne za 'izabrani narod' i za tebe i ostale ljude)?



- Ljudskim riječima: za tebe je važnije Stvaranje od Spasenja?

U tom slučaju je crkva trebala da izbaci 10. Božijih zapovesti.
Dan koji su Gospod i Apostoli držali ne može biti pogrešan, dok se može svetkovanje na pogrešan način.
I nakon Isusove smrti, apostoli se nisu odrekli subote, a to što su bili Jevreji sigurno nije razlog, jer kako nama može biti greh nešto što se njima nije uzimalo za zlo?

 

[utopija]

+!

U tom slučaju je crkva trebala da izbaci 10. Božijih zapovesti.

Malo sam cjepidlaka, ali nema 10 Božjih zapovijedi, nego postoji samo jedna (Ljubi ...! Ljubite jedni ...!).

 

[Maki]

Ne vidim što bi drugo bilo ako nije u pitanju 4. zapovijed...

Ako se tu misli na subotu kao praznik onda je valjda i zima praznik. Zar ne?

U odnosu sa Kristom mi se obnavljamo i odmaramo, ali to nije kompenzacija za šabatni odmor.

Hristos nam daje onaj jedini odmor koji nama zapravo treba. Odmor od grijeha, smrti i đavola. Zato je Hristos naš istinski subotnji odmor čija je praslika bila starozavjetna subota. Tjelesni odmor je ništa u poređenju sa tim odmorom.

Našem organizmu je potreban jedan dan u tjednu da se odmori od svake vrste rada. A isto tako, Bog je rezervirao jedan poseban dan u koji želi da izdvojimo svoje vrijeme za Njega. Naravno, pozvani smo svaki dan da Njega stavimo na prvo mjesto i da ga tražimo, ali jedan dan u tjednu odvajamo baš za njega. Tad ne radimo, tad odlazimo na bogoslužje i zajedno u krugu obitelji, braće i sestara proslavljamo ime Njegovo.

Dobro, Bog je rezervisao subotu za Sebe. Što opet pravoslavni i poštuju. Ali ne tako što nećemo ništa raditi jer bi to bilo farisejski već tako što odmaramo od posta, sjećamo se preminulih i služi se Liturgija Zaupokojenih. Tako da je u Pravoslavnoj Crkvi i subota dan bogosluženja i odmora ali je nedelja iznad subota utoliko što je Novi zavjet iznad Starog.

Znate i sami da Bog nije trebao odmarati, da je dao primjer čovjeku, kako po pitanju rada, tako i po pitanju odmora. Odmor sam po sebi nije posvetio sedmi dan, već je Riječju sedmi dan postao blagoslovljen i posvećen.

Slažem se da Bog nije trebao odmarati. To i pokušavam objasniti u ovoj temi kada sam pisao da je subota samo nagovještaj Hrista i da nas treba upućivati na Hrista.

Kada to tako ne bi bilo, postojala bi jasna izjava na osnovu koje bi zaključili da je nešto ukinuto, ili pak, da je u ovom slučaju došlo do još jednog dana koji dobiva na značaju...

No vidi se to. Kao i nauka o Sv. Trojici. Ne postoji stih koji bukvalno kaže "Sveta Trojica" ali to učenje proizlazi iz tekstova Novog zavjeta. Isto je i sa svetkovanjem nedelje kao dana Gospodnjeg.

Čak i da ništa nisu znale, a vjerujem da jesu, onaj koji je to zapisao dugo nakon tog događaja dobro je znao.

Ali apostol je samo prenosio događaje kako su se događali. U tom trenutku one nisu mogle znati jer je Hristos tek umro i još nije vaskrsao. Iz njihove perspektive to je bilo to što se tiče Isusa Hrista.

Izgleda da se s vama ne bi ni složio apostol Ivan koji rabi terminologiju kao što je "dan Gospodnji", vidi Otk 1:10. Naravno, vi možete reći kako je to samo njegov izvještaj kao takav, ali nema smisla da se spominje dan Gospodnji ako je to u novoj perspektivi duhovni počinak u Kristu, odnosno Krist...

Ne vidim zašto bi taj dan Gospodnji trebali tumačiti kao subotu kao apostol Jovan subotu naziva subotom u svojim ranijim djelima. Uzmimo u obzir da je Otkrivenje napisano na samom kraju 1. vijeka u vrijeme cara Domicijana koji je vladao od 81. do 96. godine. A već imamo vanbiblijske izvore koji su stariji od Otkrivenja ili eventualno malo mlađi koji nedelju nazivaju danom Gospodnjim. Izvore poput Didahija koji je napisan negdje oko 90. godine i Poslanica Ignjatija Bogonosca iz ranih 110ih. Uzimajući u obzir ove okolnosti daleko je vjerovatnije da je dan Gospodnji u Otkrivenju nedelja jer su hrišćanske zajednice u vrijeme pisanja Otkrivenja već počele tako nazivati nedelju. I to se koristila upravo i ista riječ κυριακὴν u sva tri teksta. Dok se taj izraz nikad ne koristi da opiše subotu.

Ne volim se upuštati u takve kvalifikacije. Svi ranije spomenuti dani su bili značajni i čak da imamo metar kojim mjerimo značajnost nekog dana, uzalud nam. Jedan dan je posvećen i blagoslovljen, i to ne mijenja nikakva naša (ljudska) predstava o nekom danu...

Ali značaj vaskrsenja nikako ne može biti ljudska predstava.