Subota vs. Nedjelja

Spor je bio oko posta subotom. Rimljani su postili Carigrađani nisu. I dan danas subotom u Pravoslavnoj Crkvi nikad nije strogi post. Ne znam konkretan tekst patrijarhovog odgovora ali ponavljam mnogi Oci sa Istoka su pisali protiv jevrejske subote. Rimu je očito smetalo što Istok idalje poštuje subotu na određeni način. Njihov problem.
 
Taj "subotni počinak" nikako ne može značiti svetkovanje subote pošto se tu očito radi o nečemu u budućnosti a svetkovanje subote je ustanovljeno prije više hiljada godina. Znači da se tu nagovještava nešto drugo. Neki istinski počinak.


Hebrejima 4 pokazuje da su Izraelci, za vrijeme egzodusa, mogli pronaći duhovni počinak milosti da su imali vjeru u Boga. Žrtveni sustav uputio ih je na evanđelje. Tako su i ljudi za vrijeme Isusa Navina mogli doživjeti taj počinak u milosti, kao i Izraelci za vrijeme Davida.



Obećanje da ćemo doživjeti Božju milost još uvijek nam je dostupno, ali ono će doći samo vjerom u Isusa. Takva će se vjera pokazati u poslušnosti cijelom Božjem zakonu (Ivan 14:15), a ne u slijeđenju tradicija ljudi koji nam govore da ostavimo po strani četvrtu zapovijed.
 
Joj opet moram kopati po Pismu. Da, subota kao subota je označena kao poseban dan prilikom stvaranja svijeta. Ali Šabat kao praznik je direktno povezan sa Izlaskom JEVREJA iz Egipta:
"15. I *pamti da si bio rob u zemlji Misirskoj, i Gospod Bog tvoj izvede te odande rukom krjepkom i mišicom podignutom. Zato ti je Gospod Bog tvoj zapovjedio da svetkuješ dan od odmora." (Zakoni ponovljeni 5:15)

Da bi postavili priču na dobar temelj, moramo odgovoriti na pitanje: Zašto ih Bog prisjeća na činjenicu da su nekad bili robovi?
Prvo moramo sagledati kontekst, a onda možemo analizirati sami tekst.
Prije nego li im Bog kaže da se sjete svog Boravka u Egiptu, govori im da u taj dan ne smiju raditi. Čak navodi da i „sluga tvoj“; „ni sluškinja tvoja“; „živinče“ – jer ljudi su prirodno milostivi prema svom potomstvu, ali sluge u onom vremenu kao i stoka su bili izvor radne snage. Zato ih Bog prisjeća na njihovo iskustvo u Egiptu dok su bili potlačeni sluge i robovi. Ne samo što ih je Bog na ovaj način pozivao da budu pravedni, nego je osigurao za sve, pa čak i sluge i sluškinje slobodni dan, odnosno odmor.
Bog je htio da njegov narod bude svet: „Jest, ja sam Jahve; izveo sam vas iz zemlje egipatske da vam budem Bog. Budite, dakle, sveti jer sam svet ja!“(Lev 11:45). Upravo zato imamo na više mjesta u Pismu da ih prisjeća na egipatsko iskustvo: „Ne izvrći pravice došljaku ni siroti i ne uzimaj u zalog haljine udovici. Sjećaj se da si bio rob u Egiptu i da te odande izbavio Jahve, Bog tvoj; zato ti nalažem da ovu zapovijed vršiš.“(Pnz 24:17,18). Također, nije na odmet prisjetiti se i 1. Božje zapovjedi u kojoj Bog prisjeća svoj narod na egipatsko ropstvo.
Nadalje, isto tako se Bog pobrinuo i za došljake prisjećajući Izraelce na egipatsko ropstvo: „Ako se stranac nastani u vašoj zemlji, nemojte ga ugnjetavati. Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; ljubi ga kao sebe samoga. Ta i vi ste bili stranci u egipatskoj zemlji. Ja sam Jahve, Bog vaš.“(Lev 19:33,34)



Zaključak
Prisjećanje na egipatsko ropstvo nije razlog za držanje subote, nego je poticaj za njihova srca da budu sveta i pravedna! I mi smo danas pozvani na svetost u svemu življenju! „Nego po primjeru Sveca, koji vas je pozvao, i sami budite sveti u svemu življenju;“(1.Pt 1:15)
 
Činjenica je da Bog nigdje u Bibliji ne kaže Adamu da svetkuje subotu. Nema tog stiha. Isto tako nije ni praocu Noju nakon potopa dao takvu zapovijest. Prvi put takvu zapovijest srećemo tek na Sinaju kada je upućena izraelskom narodu. Da, subota se ističe u Postanju ali očito da to ima i neko dublje značenje koje se otkriva u Novom zavjetu.
 
Činjenica je da Bog nigdje u Bibliji ne kaže Adamu da svetkuje subotu. Nema tog stiha. Isto tako nije ni praocu Noju nakon potopa dao takvu zapovijest. Prvi put takvu zapovijest srećemo tek na Sinaju kada je upućena izraelskom narodu. Da, subota se ističe u Postanju ali očito da to ima i neko dublje značenje koje se otkriva u Novom zavjetu.

Slabo poznaješ bibliju बाइबिल ....prije Sinaja su se negdje zaustavili da svetkuju subotu.....ili je u pitanju branje mane subotom bilo.....ne mogu se sjetiti, ali uglavnom je bilo prije Sinaja...
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Slabo poznaješ bibliju बाइबिल ....prije Sinaja su se negdje zaustavili da svetkuju subotu.....ili je u pitanju branje mane subotom bilo.....ne mogu se sjetiti, ali uglavnom je bilo prije Sinaja...

Pa branje mane je izlazak. Mislim ja se slažem da je subota posebna ali Šabat kao jevrejski praznik subote je ustanovljen na Sinaju. Mi smo hrišćani ipak pozvani da pronalazimo dublje značenje tih praznika. Pa i jevrejska Pasha nagovještava Hristovu žrtvu. Kao i Šabat.
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Pa branje mane je izlazak. Mislim ja se slažem da je subota posebna ali Šabat kao jevrejski praznik subote je ustanovljen na Sinaju. Mi smo hrišćani ipak pozvani da pronalazimo dublje značenje tih praznika. Pa i jevrejska Pasha nagovještava Hristovu žrtvu. Kao i Šabat.

Hriscani su pozvani da drze 10 Bozje zapovesti i to je nesporna Bibliska realnost !!!



...i jos jedno pitanje za tebe - dali su po tebi Adam i Eva mogli imati seks sa zivotinjama...!?
Drzeci se tvoje logike,posto u Pismu ne postoji izvestaj da im je Bog to konkretno zabranio dok ujedno nema podatka da su to radili to znaci da trebamo nagadjati ili ako smo fer priznati da postoje 50% sanse da su to radili a 50% da nisu,...!??? 🙄



Eeee moj prijatelju,bojim se da nisi ni svesan koliko je problematican taj tvoj teoloski stav...Isus kaze da je subota stvorena za coveka,vidimo da je Bog posvetio i blagoslovio sedmi dan dok je ujedno i sam praktikovao subotnji pocinak za primer citavom ljudskom rodu a evo tebe u 21 veku koji to problematiziras i kazes - "daj mi dokaza da su Adam i Eva poslusali Boga i svetkovali subotu"...!??
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Spor je bio oko posta subotom. Rimljani su postili Carigrađani nisu. I dan danas subotom u Pravoslavnoj Crkvi nikad nije strogi post. Ne znam konkretan tekst patrijarhovog odgovora ali ponavljam mnogi Oci sa Istoka su pisali protiv jevrejske subote. Rimu je očito smetalo što Istok idalje poštuje subotu na određeni način. Njihov problem.

Na grckom i latinskom mozes naci tekst celog patrijarhovog odgovora https://books.google.com/books?id=bb3UAAAAMAAJ&pg=PA751&source=gbs_toc_r&cad=3#v=onepage&q&f=false



Komentar o suboti je na stranici 777 na grckom i 778 na latinskom.
 
E braćo moja. Mislim da i sam Bog nekad zaplače zbog naših rasprava. Subota se jedino može držati ispravno na način na koji je Isus to radio.
Prijatno veče svima.
 
Na grckom i latinskom mozes naci tekst celog patrijarhovog odgovora https://books.google.com/books?id=bb3UAAAAMAAJ&pg=PA751&source=gbs_toc_r&cad=3#v=onepage&q&f=false



Komentar o suboti je na stranici 777 na grckom i 778 na latinskom.

Pronašao sam mada opet mislim da je malo vjerovatno da je Istok držao subotu kao Jevreji. Nemamo istorijskih izvora o tome. To bi bilo u suprotnosti sa direktnim Hristovim riječima i vjerovatno bi Latini zvonili na sva zvona o tome. Moguće da je i patrijarh pretjerao u odgovoru na latinske optužbe. A kardinal Humbert se fokusira svakako na post subotom u svojoj kritici. Svakako da postoje kanoni koji zabranjuju post subotom tako da se Pravoslavna Crkva samo držala kanona. I insistiranje na tome da se ne posti subotom vidimo kod svetitelja crkve najviše kod sv. Fotija Carigradskog.



Što se tiče 4. Zapovijesti da ne idemo milion puta u krug evo značajan citat sv. Maksima Ispovjednika:
"Bog nije želio da ljudi slave dane sedmice kad im je naredio da poštuju subotu i početke mjeseci zato što bi to značilo da ljudi slave tvorevinu a ne Tvorca. U ovom slučaju dani bi im postali objekt kulta. Ne, On im je pokazao kako da Ga simbolično proslavljaju kroz dane. Jer On Sam je subota jer je On odmor za mučenje duše u tijelu i bolove pravedno nanijete"
Hristos je naša nova subota. Kao što je subota bila dan odmora tako je i Hristos odmor od naših grijeha. Sv. Epifanije Salaminski u svom Panarionu to jasno ističe:
"On je velika i vječna subota od koje je stara mala subota bila samo praslika. Ona je služila do Njegovog dolaska i bila je od Njega propisana u Zakonu a potom je ukinuta i ispunjena od Njega u Jevanđelju".
 
Činjenica je da Bog nigdje u Bibliji ne kaže Adamu da svetkuje subotu. Nema tog stiha. Isto tako nije ni praocu Noju nakon potopa dao takvu zapovijest. Prvi put takvu zapovijest srećemo tek na Sinaju kada je upućena izraelskom narodu. Da, subota se ističe u Postanju ali očito da to ima i neko dublje značenje koje se otkriva u Novom zavjetu.

Kako razumijete iz Postanka 2:2,3 da je Bog blagoslovio i posvetio subotu?
Na osnovu vašeg pisanja do sada mogu pretpostaviti da više nego dobro znate što znači posvetiti nešto. E sad, kad pridodate tome Isusovu izjavu da je subota stvorena radi čovjeka stvari postaju daleko jasnije.
Ili mislite da se izdvajanje jednog dana u sedmici rezerviralo samo za Izraelce, a ne čovječanstvo?



Vi me ispravite ako griješim, ovo je inačica četvrte zapovijedi koju su koristili istočni crkveni oci:
"Sjećaj se dana odmora da ga svetkuješ; šest dana radi i svrši sve svoje poslove, a sedmi dan je odmor Gospodu Bogu tvojemu."



Na stranu to što su i oni izbacili pojam "subota" i modificirali kako im odgovara. S druge strane, opet vidimo kao i u slučaju zapovijedi sa Sinaja da se radi o primjeru iz Postanka kada je Bog "otpočinuo" od svojih djela...
 
Posvetiti znači "odvojiti za upotrebu". Ima jedan stih u knjiz Dnevnika, parafraziram, ono što Bog blagoslovi ostaje vječno. Zemlja traje, subote traju, na njoj ostaje blagoslov.
 
Činjenica je da Bog nigdje u Bibliji ne kaže Adamu da svetkuje subotu. Nema tog stiha. Isto tako nije ni praocu Noju nakon potopa dao takvu zapovijest. Prvi put takvu zapovijest srećemo tek na Sinaju kada je upućena izraelskom narodu. Da, subota se ističe u Postanju ali očito da to ima i neko dublje značenje koje se otkriva u Novom zavjetu.

Ne mogu se složiti sa izjavom da prvi put takvu zapovijed srećemo tek na Sinaju. Postoji snažna osnova za pretpostavku da se Božji zakon prenosio usmenim putem. Prije Sinaja vidimo interesantan događaj u Izlasku 5. No, ono što je za nas svakako zanimljivije za ovu raspravu je događaj koji se dogodio prije ploča saveza na Sinaju:



Nigdje se ne navodi eksplicitno da je Adam držao subotu, ali isto tako se ne navodi da je kršio istu. Možemo pretpostaviti da ju je držao obzirom da ju je bog blagoslovio i posvetio. Također, interesantno mi je koliko je potreba velika da se izražava sumnja po pitanju subote, odnosno onoga u što se ne želi vjerovati, a koliko su niski kriteriji kada je u pitanju ono u što se želi vjerovati...



Izl 16:23-30 - On im odgovori: "Ovo zapovijeda Gospod: Sutra je dan odmora, sveta subota Gospodnja. Što hoćete da pečete, pecite, i što hoćete da kuhate, kuhajte! Sve, što preostane, ostavite za sebe na stranu, da se sačuva za sutra!" Ostaviše dakle to na stranu do sutra, kao što je bio zapovjedio Mojsije, i nije zaudaralo i nije se našao crv u tome. Mojsije zapovjedi: "Jedite to danas; jer je danas subota Gospodnja! Danas nećete ništa naći na polju. Šest dana skupljajte! Sedmi je dan subota; taj dan nema ništa!" Kad sedmi dan izađoše neki od naroda da skupljaju, ne nađoše ništa. Onda reče Gospod Mojsiju: "Dokle ćete se još nećkati da izvršujete zapovijedi i zakone moje? Pomislite ipak, da vam Gospod dade subote! Zato vam daje šesti dan hrane za dva dana. Svaki neka ostane kod kuće! Neka nitko sedmi dan ne ostavlja stana svojega!" Tako je svetkovao narod sedmi dan subotu.



O ovim događajima govori i apostol Pavao u Heb 4. glavi.



Također, stih vrijedan pažnje za promišljanje:

Post 26:5 Zato što je Abraham slušao glas moj i držao zapovijed moju, naredbe, propise i zakone moje."



Ne sumnjam u to da su četvrtu kao i ostale zapovijedi prenosili usmenim putem...
 
+!

Subota se jedino može držati ispravno na način na koji je Isus to radio.


Neka više netko napiše:
- što 'kršćanin' treba raditi subotom, da bi to bilo ispravno?!



- A što s nedjeljom?
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Kako razumijete iz Postanka 2:2,3 da je Bog blagoslovio i posvetio subotu?
Na osnovu vašeg pisanja do sada mogu pretpostaviti da više nego dobro znate što znači posvetiti nešto. E sad, kad pridodate tome Isusovu izjavu da je subota stvorena radi čovjeka stvari postaju daleko jasnije.
Ili mislite da se izdvajanje jednog dana u sedmici rezerviralo samo za Izraelce, a ne čovječanstvo?

Smatram to (mislim ne samo ja već i Predanje Pravoslavne Crkve) kao nagovještaj Hristove žrtve. Kao što je Bog počinuo od stvaranja u subotu tako je i Hristos počinuo od Svojih djela u subotu kad je bio u grobu. Isto tako subotu kao dan odmora vidim kao nagovještaj konačnog odmora u koji nas uvodi Hristos. Odmor od grijeha, smrti i đavola.



Smatram da se poštovanje Šabata kao praznika koji danas vidimo u judaizmu odnosilo na Izraelski narod poslije Izlaska iz Egipta. Takođe kao nagovještaj Hristove žrtve.



Vi me ispravite ako griješim, ovo je inačica četvrte zapovijedi koju su koristili istočni crkveni oci:
"Sjećaj se dana odmora da ga svetkuješ; šest dana radi i svrši sve svoje poslove, a sedmi dan je odmor Gospodu Bogu tvojemu."



Na stranu to što su i oni izbacili pojam "subota" i modificirali kako im odgovara. S druge strane, opet vidimo kao i u slučaju zapovijedi sa Sinaja da se radi o primjeru iz Postanka kada je Bog "otpočinuo" od svojih djela...

Moram Vam ipak skrenuti pažnju da Pravoslavna Crkva nije zamjenila subotu nedjeljom u smislu da mi smatramo da je sad nedelja postala subota. To su u Pravoslavnoj Crkvi dva jasno odvojena dana od kojih su oba vrlo značajna. Samo što smatramo da je nedelja kao Dan Vaskrsenja ipak značajnija pošto je Vaskrsenje Hristovo ipak najznačajniji događaj u ljudskoj istoriji.
 
Moram Vam ipak skrenuti pažnju da Pravoslavna Crkva nije zamjenila subotu nedjeljom u smislu da mi smatramo da je sad nedelja postala subota. To su u Pravoslavnoj Crkvi dva jasno odvojena dana od kojih su oba vrlo značajna. Samo što smatramo da je nedelja kao Dan Vaskrsenja ipak značajnija pošto je Vaskrsenje Hristovo ipak najznačajniji događaj u ljudskoj istoriji.

Na koji praktican nacin paravoslvni oznacavaju subotu kao dan secanja na stvaranje? Hristovo vaskrsenje je znacajno ili znacajnije od svih ostalih dogadjaja, ali i sam nastanak nase zemlje i stvaranaje neba i zemlje i coveka nije mala i zanemarljiva stvar. Da nismo stvoreni, nebi nam bilo potrebno ni Hristovo vaskrsenje. Dakle, i stvaranje je znacajno i treba se nekako secati i toga zar ne? Kako?



Drugo, u ranom hriscanstvu je bila debata (i to je istorijski dokazano), kada i kada se Hristovo vaskrsenje treba slaviti. Pa tako, bilo je onih koji su se strogo drzali jevrejskog godisnjeg kalendara, pa je Hristovo vasksrsenje trebalo prema njima slaviti 14. Nisana, dok su drugi hriscani (koji su preovladali) slavili ga u Nedelju.



Medjutim, to slavljenje Hristovog uskrsenja, je bio godisnji dogadjaj a ne sedmicni. Hristos je razapet za vreme jevrejske pashe, koja je bila godisnji praznik a ne nedeljni.



Nisam siguran da Nedelja moze da zauzme mesto subote kao praznik podsecanja na Hristovo vaskrsenje. To je godisnji dogadjaj a ne nedeljni. Samo pitanja znacaja sedmicne nedelje je pod upitnikom. Jednom godisnje, da, mozda, ali sedmicno svakako ne. Bar prema biblijskom opisu stvari.
 
Na koji praktican nacin paravoslvni oznacavaju subotu kao dan secanja na stvaranje? Hristovo vaskrsenje znacajno ili znacajnije od svih ostalih dogadjaja, ali i sam nastanak nase zemlje i stvaranaje neba i zemlje i coveka nije mala i zanemarljiva stvar. Da nismo stvoreni, nebi nam bilo potrebno ni Hristovo vaskrsenje. Dakle, i stvaranje je znacajno i treba se nekako secati i toga zar ne? Kako?

Svakako da nije zanemarljivo. Subota je prije svega ustanovljena kao dan odmora od stvaranja. Pravoslavna Crkva to tumači kao nagovještaj Hrista čije je djelovanje neka vrsta novog stvaranja.



Drugo, u ranom hriscanstvu je bila debata (i to je istorijski dokazano), kada i kako se Hristovo vaskrsenje treba slaviti. Pa tako, bilo je onih koji su se strogo drzali jevrejskog godisnjeg kalendara, pa je Hristovo vasksrsenje trebalo prema njima slaviti 14. Nisana, dok su drugi hriscani (koji su preovladali) slavili ga u Nedelju.

Ovo je tačno pa je Nikejski sabor odredio način slavljenja.



Nisam siguran da Nedelja moze da zauzme mesto subote kao praznik podsecanja na Hristovo vaskrsenje. To je godisnji dogadjaj a ne nedeljni. Samo pitanja znacaja sedmicne nedelje je pod upitnikom. Jednom godisnje, da, mozda, ali sedmicno svakako ne. Bar prema biblijsim opisu stvari.

Zašto ne bi mogla? Pa Vaskrsenje se desilo u nedelju. Ne bi imalo smisla da vaskrsenje obilježavamo u subotu. Imamo rane istorijske izvore koji nam govore da su hrišćani već u 1. vijeku obilježavali nedelju kao poseban dan. A i u NZ vidimo da su se okupljali nedeljom. Neko će reći da to ne znači puno ali kad se poveže sa istorijskim izvorima onda nam daje jasnu sliku da je nedelja od samih početaka hrišćanstva bila značajan dan.
 
Zašto ne bi mogla? Pa Vaskrsenje se desilo u nedelju. Ne bi imalo smisla da vaskrsenje obilježavamo u subotu. Imamo rane istorijske izvore koji nam govore da su hrišćani već u 1. vijeku obilježavali nedelju kao poseban dan. A i u NZ vidimo da su se okupljali nedeljom. Neko će reći da to ne znači puno ali kad se poveže sa istorijskim izvorima onda nam daje jasnu sliku da je nedelja od samih početaka hrišćanstva bila značajan dan.

Mozda sam se lose izrazio. Nisam mislio da se uskrs slavi subotom umesto nedeljom. Ostaje pitanje da li da se slavi 14. Nisana ili nedeljom u vreme 14. Nisana, ali svakako godisnjim praznikom. Kao sto rekoh, sama cinjenica da je Hristos po pisumu umro 14. Nisana, nam govori da je to godisnji praznik a ne nedeljni.



U ostalom, prema Delima apostolskim, u samom pocetku, ucenici su "lomili hleb" (sto je svakako bilo secanje na Hristovu poslednju veceru), svakog dana, a ne samo subotom ili nedeljom. Tako, da se mi mozemo secati Hristove smrti svakog dana a ne samo nedeljom. Ali, kao posebnog praznika, to je samo jednom godisnje. Bar je tako bilo u pocetku hriscanstva. Vidimo recimo da Pavle u poslanicama je jos uvek zeleo da na odredjene godisnje praznike ih oznaci na poseban nacin. Nema sumnje da je tako bilo i sa pashom, za hriscane povezanu sa uskrsom.
 
U ostalom, prema Delima apostolskim, u samom pocetku, ucenici su "lomili hleb" (sto je svakako bilo secanje na Hristovu poslednju veceru), svakog dana, a ne samo subotom ili nedeljom. Tako, da se mi mozemo secati Hristove smrti svakog dana a ne samo nedeljom. Ali, kao posebnog praznika, to je samo jednom godisnje. Bar je tako bilo u pocetku hriscanstva. Vidimo recimo da Pavle u poslanicama je jos uvek zeleo da na odredjene godisnje praznike ih oznaci na poseban nacin. Nema sumnje da je tako bilo i sa pashom, za hriscane povezanu sa uskrsom.

Slažem se. Mi se i trebamo sjećati Vaskrsenja svakog dana. I pričešćivati se čak svakog dana. Ali ipak se nedelja mora istaći kao poseban dan jer se tada desilo Vaskrsenje. Kao što je u SZ subota bila poseban dan pa ne znači da se Jevreji nisu trebali i drugim danima posvećivati Bogu. Opet kažem imamo jasne dokaze iz apostolskog doba da je nedelja već dana bila smatrana Danom Gospodnjim.
 
Smatram to (mislim ne samo ja već i Predanje Pravoslavne Crkve) kao nagovještaj Hristove žrtve. Kao što je Bog počinuo od stvaranja u subotu tako je i Hristos počinuo od Svojih djela u subotu kad je bio u grobu. Isto tako subotu kao dan odmora vidim kao nagovještaj konačnog odmora u koji nas uvodi Hristos. Odmor od grijeha, smrti i đavola.

Komentar na tu temu sa bloga:
"Dakle: preostaje neki subotni počinak narodu Božjemu!“
Točno značenje i definicija grčke riječi “sabbatismos” (σαββατισμός) u Hebrejima 4:9 je “održavanje subote” i pojavljuje se samo ovaj put u Svetom pismu. Nekoliko Biblija kao što su KJV i NKJV prevode "sabbatismos" kao "odmor", ali NIV, NASB, ASV, NRSV, RSV i prošireni prijevodi, kao i mnogi drugi, sabbatismos prikazuju nešto točnije kao "subotni odmor.“ „Također nalazimo da je “Sveto pismo” koje je preveo Institut za istraživanje Svetog pisma ispravno prenijelo kao “održavanje subote”, a osnovna engleska Biblija i vrlo cijenjeni Thayerov rječnik koriste jednako doslovnu frazu “održavanje subote”. Sada bi također trebalo biti očito da “održavanje subote” ili “držanje subote” podrazumijeva fizičko svetkovanje subote i nešto što Krist sam ne može dati.“. Da je tomu tako najbolje svjedoči naš organizam koji zahtjeva jedan dan odmora u tjednu. Samo poznavanje Krista nas ne može odmoriti ukoliko ne uzmemo vrijeme odmora za sebe. Ali taj odmor nije bez Krista, nego sa njim i sa svojom obitelji."



Apostoli su jednom pitali Isusa o Njegovom drugom dolasku i uništenju hrama koje se dogodilo u židovskim ratovima 70. godine. (Matej 24:2-19) Već u sljedećem stihu Isus otkriva da je doslovno svetkovanje subote ostalo čak četiri desetljeća nakon križa. (Matej 24:20)



Naravno, ne treba se bojati bijega na subotnji dan ako je Isus sada naš subotnji odmor, zar ne? A kako je Isus nazvao subotu? Je li ga nazvao "ukinutim subotnjim danom" ili "starim sabatnim danom" ili ga je Krist nazvao onim što je bio? To jest, "Subotni dan!" Također imajte na umu da se ovaj razgovor odnosio i na uništenje hrama i na Njegov drugi dolazak, te se stoga nije odnosio samo na jednu grupu ljudi kao što su neki pokušali implicirati. I zabilježite u Mateju 12: 8; Marko 2:28 i Luka 6:5 da Isus nije rekao JA JESAM subota, ili ja sam GOSPODIN subota! Isus je rekao: "Ja sam Gospodar subote!"



Moram Vam ipak skrenuti pažnju da Pravoslavna Crkva nije zamjenila subotu nedjeljom u smislu da mi smatramo da je sad nedelja postala subota. To su u Pravoslavnoj Crkvi dva jasno odvojena dana od kojih su oba vrlo značajna. Samo što smatramo da je nedelja kao Dan Vaskrsenja ipak značajnija pošto je Vaskrsenje Hristovo ipak najznačajniji događaj u ljudskoj istoriji.

Koliko je pravoslavlju ili nekim drugima značajna subota to najbolje pokazuje njihov odnos prema njoj. Moje je skromno mišljenje da većina vjernika koja se deklarira kao pravoslavni vjernik radi subotom, ne odvaja taj dan za Boga kao poseban dan, što me i ne čudi obzirom na teologiju.
 
Nazad
Vrh