Sufizam
- Pokretač teme καιnos
- Datum početka
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
No, vratimo se sada onoj božanskoj mudrosti (ovaploćenoj
u :Adamu). U vezi s tim bismo mogli kazati da univerzalne ideje
(Al-Unzar) koje očigledno ne posjeduju pojedinač-
nu egzištenciju kao takvu, nisu ništa manje, inteligibilno i distin-
ktivno, prisutne u umu. One uvijek ostaju biti unutarnje u od-
nosu na pojedinačnu egzistenciju, ali one određuju, ipak, sve
ono što toj egzistenciji pripada. Tim prije što ono koje jest po-
jednačna egzistencija nije drugo do li (izraz) onih univerzalnih
ideja koje, jednako tako, ne prestaju postojati kao ono čisto
inteligibilno. One su, naime, izvanjske ukoliko predstavljaju ocl-
redenja sadržana unutar pojedinačne egzistencije, i, s druge
strane, one su unutarnje ukoliko jesu inteligibilne zbiljnosti. Sve
što opstoji kao ono pojedinačno, izvija se iz tih ideja koje, ipak,
ostaju biti nerazličivo sjedinjene s umom, a ne bivaju pojedi-
načno očitovane na način koji izlazi iz okvira njihova čisto inte-
lig,ibilnoga postojanja, kao što se to dešava sa pojedinačnim oči-
tovanjima u ili izvan vremena. Jer odnos između pojedinačnog
bića i univer-zalne ideje uvijek je isti, tako što se dotično biće
povinjava ili se ne povinjava vremenitoj uvjetovanosti. Samo,
univerzalna ideja sa svoje strane preuzima na sebe neke uvjete
koji su prirođeni pojedinačnim egzistencijama, skladno zbilja-
ma (Ijaciaiq) koje određuju baš te egzistencije. Nije li takav,
primjerice, odnos koji vezuje spoznaju i spoznavatelja ili život i
onoga koji život upražnjava: spoznaja i život su dvije inteligibil-
ne zbiljnosti, različite jedna od druge. Mi, naime, za Boga ka-
žemo da Zna i da je Živi, kao što kažemo i za andela da spoznaje
i da živi, što jednako tvrdimo i za čovjeka. U svim ovim slučaje-
vima inteligibilna zbilja spoznaje ili života ostaje biti ista, a i njen
odnos prema spoznavatelju ili onom koji živi svaki put je isti.
Međutim, za božansku spoznaju se, ipak, kaže da je vječna, a za
onu ljudsku da je prolazna. I u onoj inteligibilnoj zbiljnosti,
dakle, postoji neŠto što je prolazno po svojoj ovisnosti o nekom
(ograničavajućem) uvjetu. Promotri, dakle, tu uzajamnu ovis-
nost idealnih i pojedinačnih zbilja: kao što spoznaja određuje
onoga koji u njoj sudjeluje - jer se zove spoznavateljem tako
isto i onaj koji je određen dotičnom spoznajom, sa svoje strane
određuje tu spoznaju, tako da ona biva prolazna dok poveza-
na sa onim što je prolazno, i vječna kad stoji u vezi sa onim što
je vječno. A svaka od ove dvije strane, u svom medusobnom
odnosu, je istodobce odreditelj i određeno. Izvijesno je da
univerzalne ideje, unatoč svojoj inteligibilnosti, kao takve ne po-
sjeduju (svoje vlastito) postojanje, već jedino posjeduju naČelno
postojanje. Štoviše, kada se one primijene na pojedinačne egzi-
stencije, one tada prihvaćaju uvjetovanost, ali ne i podvajanje
dijeljenje. One su cjelovito prisutne u svakoj stvari koja je po
njima određena, kao što je čovječnost (kao odlika čovjeka), pri-
mjerice, cjelovito prisutna u svakom pojedinačnom biću te vrste,
ne podvržujući se ni podvajanju ni brojivosti koja razlučuje ljudske
jedinke, i ne prestaje biti po sebi jedna čisto inteligibilna zbilja.
IBN 'ARABI - DRAGULJI POSLANIČKE MUDROSTI
u :Adamu). U vezi s tim bismo mogli kazati da univerzalne ideje
(Al-Unzar) koje očigledno ne posjeduju pojedinač-
nu egzištenciju kao takvu, nisu ništa manje, inteligibilno i distin-
ktivno, prisutne u umu. One uvijek ostaju biti unutarnje u od-
nosu na pojedinačnu egzistenciju, ali one određuju, ipak, sve
ono što toj egzistenciji pripada. Tim prije što ono koje jest po-
jednačna egzistencija nije drugo do li (izraz) onih univerzalnih
ideja koje, jednako tako, ne prestaju postojati kao ono čisto
inteligibilno. One su, naime, izvanjske ukoliko predstavljaju ocl-
redenja sadržana unutar pojedinačne egzistencije, i, s druge
strane, one su unutarnje ukoliko jesu inteligibilne zbiljnosti. Sve
što opstoji kao ono pojedinačno, izvija se iz tih ideja koje, ipak,
ostaju biti nerazličivo sjedinjene s umom, a ne bivaju pojedi-
načno očitovane na način koji izlazi iz okvira njihova čisto inte-
lig,ibilnoga postojanja, kao što se to dešava sa pojedinačnim oči-
tovanjima u ili izvan vremena. Jer odnos između pojedinačnog
bića i univer-zalne ideje uvijek je isti, tako što se dotično biće
povinjava ili se ne povinjava vremenitoj uvjetovanosti. Samo,
univerzalna ideja sa svoje strane preuzima na sebe neke uvjete
koji su prirođeni pojedinačnim egzistencijama, skladno zbilja-
ma (Ijaciaiq) koje određuju baš te egzistencije. Nije li takav,
primjerice, odnos koji vezuje spoznaju i spoznavatelja ili život i
onoga koji život upražnjava: spoznaja i život su dvije inteligibil-
ne zbiljnosti, različite jedna od druge. Mi, naime, za Boga ka-
žemo da Zna i da je Živi, kao što kažemo i za andela da spoznaje
i da živi, što jednako tvrdimo i za čovjeka. U svim ovim slučaje-
vima inteligibilna zbilja spoznaje ili života ostaje biti ista, a i njen
odnos prema spoznavatelju ili onom koji živi svaki put je isti.
Međutim, za božansku spoznaju se, ipak, kaže da je vječna, a za
onu ljudsku da je prolazna. I u onoj inteligibilnoj zbiljnosti,
dakle, postoji neŠto što je prolazno po svojoj ovisnosti o nekom
(ograničavajućem) uvjetu. Promotri, dakle, tu uzajamnu ovis-
nost idealnih i pojedinačnih zbilja: kao što spoznaja određuje
onoga koji u njoj sudjeluje - jer se zove spoznavateljem tako
isto i onaj koji je određen dotičnom spoznajom, sa svoje strane
određuje tu spoznaju, tako da ona biva prolazna dok poveza-
na sa onim što je prolazno, i vječna kad stoji u vezi sa onim što
je vječno. A svaka od ove dvije strane, u svom medusobnom
odnosu, je istodobce odreditelj i određeno. Izvijesno je da
univerzalne ideje, unatoč svojoj inteligibilnosti, kao takve ne po-
sjeduju (svoje vlastito) postojanje, već jedino posjeduju naČelno
postojanje. Štoviše, kada se one primijene na pojedinačne egzi-
stencije, one tada prihvaćaju uvjetovanost, ali ne i podvajanje
dijeljenje. One su cjelovito prisutne u svakoj stvari koja je po
njima određena, kao što je čovječnost (kao odlika čovjeka), pri-
mjerice, cjelovito prisutna u svakom pojedinačnom biću te vrste,
ne podvržujući se ni podvajanju ni brojivosti koja razlučuje ljudske
jedinke, i ne prestaje biti po sebi jedna čisto inteligibilna zbilja.
IBN 'ARABI - DRAGULJI POSLANIČKE MUDROSTI
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Dobar pregled, sazet, o Povjesti Boga od Keren Amstrong
Povijest Boga
Povijest Boga
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Šebi Arus – Noć nevjeste
Susret i sjedinjenje s Voljenim
17. decembar obilježava godišnjicu preseljenja na Ahiret Mevlane Dželaluddina Rumija – velikog sufijskog učitelja, pjesnika i autora bezvremenske Mesnevije.
U tesavvufskom razumijevanju, smrt nije kraj, već buđenje iz sna, jer je upravo ovaj svijet ono što nazivamo snom.
Šebi Arus, Noć nevjeste, simbol je susreta duše s Voljenim i obilježava se svake godine 17. decembra.
U Bosni i Hercegovini ova tradicija ima dugu historiju, a prvi Šebi Arus obilježen je u kući hadži Mujage Merhemića, uz kazivanje Mevlaninog Gazela o smrti.
“Zašto da tugujem kad odlazim?
Smrt je za mene svadbeni dan.”
Susret i sjedinjenje s Voljenim
U tesavvufskom razumijevanju, smrt nije kraj, već buđenje iz sna, jer je upravo ovaj svijet ono što nazivamo snom.
U Bosni i Hercegovini ova tradicija ima dugu historiju, a prvi Šebi Arus obilježen je u kući hadži Mujage Merhemića, uz kazivanje Mevlaninog Gazela o smrti.
Smrt je za mene svadbeni dan.”
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Necu moci ici na okupjanje, na zalost.
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
"Bez hizmeta nema himeta."
Pod ovom derviškom poslovicom, ako se to tako može reći, razumijevam - bez služenja drugom nema direktne pomoći Gospodara pojedincu. Pod služenjem drugom razumijevam djelovanje u interesu drugog, za dobro drugog. Direktna pomoć znači nagradu koja dolazi direktno (hizmećaru) od Gospodara.
Pod ovom derviškom poslovicom, ako se to tako može reći, razumijevam - bez služenja drugom nema direktne pomoći Gospodara pojedincu. Pod služenjem drugom razumijevam djelovanje u interesu drugog, za dobro drugog. Direktna pomoć znači nagradu koja dolazi direktno (hizmećaru) od Gospodara.
- Poruke
- 2,001
- Reakcijski bodovi
- 302
- Bodovi
- 83
Posto su svi ljudi ispoljenje Boga samoga, ispoljenje njegove stvaralacke volje, sluzenje bliznjima jeste izravno sluzenje Bogu. To je u evandjeljima izrazeno onim mjestima gdje Isus kaze, sto god ucinite najmanjem od moje brace, ucinili ste meni. I ako zelis biti prvi, budi zadnji i sluga drugima.
Sluzenjem drugima stjecemo zasluge i milost na duhovnom putu.
Sluzenjem drugima stjecemo zasluge i milost na duhovnom putu.
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Koliko znam i u hinduizmu postoji slicna ideja.
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Simboličko tumačenje Isaovih čuda
..Donosim vam dokaz od Gospodara vašeg (što dokazuje da me On šalje vama): napraviću vam od ilovače (odgajanjem, čišćenjem i praktičnom mudrošću od ilovače nefsova manjkavih ljudi) nešto poput ptice (koja uslijed velike čežnje lebdi ka blizini svjetlosti) i puhnuću u nju (dahom božanskog i stvarnog života, pod utjecajem druženja sa Allahom i Njegova odgajanja mene) i biće, voljom Allahovom, prava ptica (živo biće koje krilima čežnje i himmeta leti prema Hakku). I iscijeliću slijepa od rođenja (koji ne vidi svjetlo istine i čije je srčano oko zatvoreno, pa ne vidi sunce Hakkova lica niti Njegovo svjetlo i ne prepoznaje sa surmom svjetlosti upute Njegove sljedbenike), i gubava (čija je duša bolesna grijesima, krivim uvjerenjima, ljubavlju prema dunjaluku i prljavštinom strasti, pa ću takvog duševno izliječiti) i oživljavaću mrtve, voljom Allahovom (znanjem one koje je neznanje usmrtilo), i kazivaću vam šta jedete (šta upražnjavate od užitaka i zadovoljenja strasti) i šta u domovima gomilate (u kućama vaše unutrašnjosti od namjera i poriva).
Ibn Arabi
__________________
..Donosim vam dokaz od Gospodara vašeg (što dokazuje da me On šalje vama): napraviću vam od ilovače (odgajanjem, čišćenjem i praktičnom mudrošću od ilovače nefsova manjkavih ljudi) nešto poput ptice (koja uslijed velike čežnje lebdi ka blizini svjetlosti) i puhnuću u nju (dahom božanskog i stvarnog života, pod utjecajem druženja sa Allahom i Njegova odgajanja mene) i biće, voljom Allahovom, prava ptica (živo biće koje krilima čežnje i himmeta leti prema Hakku). I iscijeliću slijepa od rođenja (koji ne vidi svjetlo istine i čije je srčano oko zatvoreno, pa ne vidi sunce Hakkova lica niti Njegovo svjetlo i ne prepoznaje sa surmom svjetlosti upute Njegove sljedbenike), i gubava (čija je duša bolesna grijesima, krivim uvjerenjima, ljubavlju prema dunjaluku i prljavštinom strasti, pa ću takvog duševno izliječiti) i oživljavaću mrtve, voljom Allahovom (znanjem one koje je neznanje usmrtilo), i kazivaću vam šta jedete (šta upražnjavate od užitaka i zadovoljenja strasti) i šta u domovima gomilate (u kućama vaše unutrašnjosti od namjera i poriva).
Ibn Arabi
__________________
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Dženabi Hakk: - « Ja sam bio, ta skrivena riznica - jedini varluk očišćen od svake vrste oblika i sureta, koji je zavolio da se vidi. Zbog Moje lične ljubavi, spojio sam se sa svim stvorenjima, u svim svjetovima, ostvario se, obistinio i pojavio se... a halk sam stvorio da bih bio spoznat i upoznat ».
Kad smo kod Allahovog Zata, trebamo znati da tamo nema ni batina (generacija) niti zuhura (pojava). sam Allah kaže: - « Kan-allah-u velem jekun maahu šejjin - Allaha je bilo, zajedno sa Njim ničeg nije bilo » Isto tako: - « Ve huvel an ala ma alejhi kan - i sada je tako, Allaha ima, ničeg drugog nema » Od velike su važnosti riječi iz Hadisa, koje glase:-« Feahbebtu en u'ref-e fehlaktel halk-a li-u'ref-e - Zavolio sam, da budem spoznat i stvorio sam halk » [3] Ovdje je Allahova ljubav, ljubav koja nastaje samo u onima koji su ašici tj. u onima koji umeju da vole. Zaljubljenost ašika u svog Voljenog, dešava se zahvaljujući ašku. A Ašk je u stvari, blagi muhabet ili hararet toplina, koja nastaje pojavom volje, koja se odvija u čovjeku kao sredstvu te pojave. Muhabbet tj. ljubav koju nazivamo Allahova ljubav, je ime ove topline. Ovom se ljubavlju radilo i radi se, stvaralo i stvara se... Riječ « Li-u'ref-e-biti spoznat », koja stoji u nastavku hadisi kudsa, u stvari je ishod ili rezultat ljubavi. Ukoliko se bude umješala neka druga ljubav umjesto marifeta - spoznaje, neće se postići cilj niti rezultat koji se očekuje od ljubavi. Sav cilj je spoznati Allaha. Sejjid Muhammed Nur Hazretleri, koji je protumačio Varidat, je uvijek prilikom svojih molitvi govorio: - « Allahum-er-zukna hazihil mahabbete - Allahu moj nagradi nas ovom pravom ljubavlju »
Kad smo kod Allahovog Zata, trebamo znati da tamo nema ni batina (generacija) niti zuhura (pojava). sam Allah kaže: - « Kan-allah-u velem jekun maahu šejjin - Allaha je bilo, zajedno sa Njim ničeg nije bilo » Isto tako: - « Ve huvel an ala ma alejhi kan - i sada je tako, Allaha ima, ničeg drugog nema » Od velike su važnosti riječi iz Hadisa, koje glase:-« Feahbebtu en u'ref-e fehlaktel halk-a li-u'ref-e - Zavolio sam, da budem spoznat i stvorio sam halk » [3] Ovdje je Allahova ljubav, ljubav koja nastaje samo u onima koji su ašici tj. u onima koji umeju da vole. Zaljubljenost ašika u svog Voljenog, dešava se zahvaljujući ašku. A Ašk je u stvari, blagi muhabet ili hararet toplina, koja nastaje pojavom volje, koja se odvija u čovjeku kao sredstvu te pojave. Muhabbet tj. ljubav koju nazivamo Allahova ljubav, je ime ove topline. Ovom se ljubavlju radilo i radi se, stvaralo i stvara se... Riječ « Li-u'ref-e-biti spoznat », koja stoji u nastavku hadisi kudsa, u stvari je ishod ili rezultat ljubavi. Ukoliko se bude umješala neka druga ljubav umjesto marifeta - spoznaje, neće se postići cilj niti rezultat koji se očekuje od ljubavi. Sav cilj je spoznati Allaha. Sejjid Muhammed Nur Hazretleri, koji je protumačio Varidat, je uvijek prilikom svojih molitvi govorio: - « Allahum-er-zukna hazihil mahabbete - Allahu moj nagradi nas ovom pravom ljubavlju »
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Ne brinite se za spremanje ovih pjesama!
A ako se jedan od naših instrumenata pokvari,
nije važno.
Upali smo u mjesto
gdje je sve glazba.
Trzanje i note flaute
uzdižu se u atmosferu,
i čak i ako bi cijela harfa svijeta
izgorjela, i dalje bi
svirali skriveni instrumenti.
Dakle, svijeća treperi i gasi se.
Imamo komad kremena i iskru.
Ova pjevačka umjetnost je morska pjena.
Graciozni pokreti dolaze iz bisera
negdje na oceanskom dnu.
Rumi
Pjesme se uzdižu poput nanosa i ruba
naplavljenog drveta uz plažu, želeći!
Potječu
iz sporog i snažnog korijena
koji ne možemo vidjeti.
Zaustavi riječi sada.
Otvori prozor u sredini svojih prsa
i pusti duh da leti unutra i van.
A ako se jedan od naših instrumenata pokvari,
nije važno.
Upali smo u mjesto
gdje je sve glazba.
Trzanje i note flaute
uzdižu se u atmosferu,
i čak i ako bi cijela harfa svijeta
izgorjela, i dalje bi
svirali skriveni instrumenti.
Dakle, svijeća treperi i gasi se.
Imamo komad kremena i iskru.
Ova pjevačka umjetnost je morska pjena.
Graciozni pokreti dolaze iz bisera
negdje na oceanskom dnu.
Rumi
Pjesme se uzdižu poput nanosa i ruba
naplavljenog drveta uz plažu, želeći!
Potječu
iz sporog i snažnog korijena
koji ne možemo vidjeti.
Zaustavi riječi sada.
Otvori prozor u sredini svojih prsa
i pusti duh da leti unutra i van.
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
- Poruke
- 2,001
- Reakcijski bodovi
- 302
- Bodovi
- 83
Predivno je citati ovaj kratak clanak u kojem se naglasavaju slicnosti. A posebno mi je zanimljivo sto se islam i praksa namaza ovdje promatraju i tumace iz kuta sufizma. Stavovi se argumentiraju na osnovu tumacenja autora popur Rumija, Al Arabia i drugih velikana sufijske druhovne misli. Doista mi se cini da je sufizam vrhunac islamske duhovnosti (kao sto je yoga vrhunac vedske duhovnosti) i da se kroz suptilna sufijska tumacenja doista moze jasno razaznati slicnost islama i drugih duhovnosti (yoge i sl.). U osnovi, Bog je samo jedan pa je i duhovnost u svojoj biti sam jedna i ista. Sufizam je islamski oblik (izraz) te jedne i iste, univerzalne ljudske duhovnosti.
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Drago mi je da se razumijemo. Meni je gušt istrazivati ideje koje slicne te oko tog se stola okupiti.
- Poruke
- 727
- Reakcijski bodovi
- 144
- Bodovi
- 43
Evo josh nekih podudarnosti....
Nesto malo od namaza
U namaske adabe (pohvalne radnje) spada:
da klanjač (musalija) gleda:
a) u mjesto sedžde kada je na stajanju (kijamu),
b) u gornji dio stopala kada je na rukuu,
c) u mehki dio nosa kada je na sedždi
d) u krilo kada je na sjedenju
e) u ramena kada predaje selam.
U svakom od ovih obzira pogleda je oboren, a to najbolje odrazava se na sedzdi kada se gleda u vrh nosa.
Svaka od ovih radnji dakle 'gleda' u vrh nosa, bilo da je to na stajanju, pregibanju, sedzdi ili sjedenju.
Nasikagra Drishti, uključena u Hatha Yogu , spominje se u tradicionalnom tekstu Gheranda Samhite . Ova mudra je moćna praksa koja se uglavnom prakticira kako bi se dostigla viša stanja svijesti - sjedinjenje s božanskim.
www.tummee.com
Nesto malo od namaza
U namaske adabe (pohvalne radnje) spada:
da klanjač (musalija) gleda:
a) u mjesto sedžde kada je na stajanju (kijamu),
b) u gornji dio stopala kada je na rukuu,
c) u mehki dio nosa kada je na sedždi
d) u krilo kada je na sjedenju
e) u ramena kada predaje selam.
U svakom od ovih obzira pogleda je oboren, a to najbolje odrazava se na sedzdi kada se gleda u vrh nosa.
Svaka od ovih radnji dakle 'gleda' u vrh nosa, bilo da je to na stajanju, pregibanju, sedzdi ili sjedenju.
Nasikagra Drishti, uključena u Hatha Yogu , spominje se u tradicionalnom tekstu Gheranda Samhite . Ova mudra je moćna praksa koja se uglavnom prakticira kako bi se dostigla viša stanja svijesti - sjedinjenje s božanskim.
Nose Tip Gazing Yoga(Nasikagra Drishti)| Yoga Sequences, Benefits, Variations, and Sanskrit Pronunciation | Tummee.com
Nose Tip Gazing (Nasikagra Drishti) is the art and science of embarking on a journey towards inner harmony. It is an ancient practice to harmonize the mind, body, and spirit. This practice is deeply connected to the concept of Drishti, or focused gaze, a fundamental aspect of many yogic...
www.tummee.com