Subota vs. Nedjelja

[Makarios]

Aha...onda bice da to isto vazi i za ostale 9 Bozje zapovesti sto ce reci da oni koji nisu etnicki jevreji mogu slobodno krasti,lazno svedociti,ubijati,ciniti preljubu...a i ne samo to nego "mogu" praktikovati homoseksualnost,incest i zoofiliju i t.d.
...jer to ono sto mi zelis napomenuti ??? बिल

Nevolim kada me neko lupka po glavi.

Pa to pitaj tvog popa ( ili biskupa) jer koliko znam,oficijalni stav te verske zajednice jeste to da su 10 Bozje zapovesti obavezne za hriscane...
...naravno,u vezi tog se i ja potpuno slazem.

Jel moze tebe da pitam posto mi je tesko do popa (ili biskupa). ☺

Inace,to sto smatram da propustas u Svetom Pismu jeste cinjenica da Bozje otkrivenje i zakon nisu dati jevrejima da bi ostale u tim okvirima nego da bi se taj narod , na svetskoj sceni etablirao kao Bozji narod i da bi se na tacin svi zemaljski narodi motivisali ( inspirisali) da sluze Bogu Nebeskome...!!!

OK, ti tako smatras. Oni smatraju drugacije.

 

[καιnos]

Subota Makarios, nije znak između jevrejskog naroda i Boga. Subota je ustanovljena još u Edenu, a Adam i Eva nisu imali naciju, nego su bili predstavnici cijelog čovječanstva.

 

[robivek]

Nevolim kada me neko lupka po glavi.

Zapravo ne lupka te nego "mazi","tepa ti"nesto u stilu "malo moje" , sto se da videti od velicina ruke ( u ovom slucaju se to "malo"odnosi na kolicinu vremena kojeg si ocito "potrosio" razmisljajuci na ovu temu). ☺

Jel moze tebe da pitam posto mi je tesko do popa (ili biskupa). ☺

Ja ti vec unapred odgovorio da se slazem sa odgovorom bilo kog popa kojeg budes pitao jer znam koji je njihov oficijalni stav po tom pitanju - a to je da su 10 Bozje zapovesti jos uvek na snazi stoga ih hriscani trebaju drzati.

OK, ti tako smatras. Oni smatraju drugacije.

Nisam ja koji tako smatra nego pisci Svetog Pisma koji su to pisali inspirisani Bozjim Duhom a da jevreji razmisljaju drugacije to je vise nego jasno - zato su nepovratno izgubili status Bozji narod "po difoltu"( putem radjanja).

 

[Maki]

Pravoslavna Crkva ionako poštuje subotu samo ne kao nedjelju.

 

[robivek]

Pravoslavna Crkva ionako poštuje subotu samo ne kao nedjelju.

Hmmm,jedno je "postovati" a sasvim je drugo SVETKOVATI u kontekst 4-te Bozje zapovesti.
...jesi li siguran da pravis razliku ...!!?

 

[Maki]

"16. Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote,
17. Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo." (Kološanima 2:16-17).



Pravoslavna Crkva idalje ukazuje čast suboti ali jasno je da je nedelja važniji dan kao dan Hristovog Vaskrsenja.

 

[robivek]

"16. Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote,
17. Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo." (Kološanima 2:16-17).



Pravoslavna Crkva idalje ukazuje čast suboti ali jasno je da je nedelja važniji dan kao dan Hristovog Vaskrsenja.

A jesi li siguran da znas o kojim subotima je ovde rec i dali znas da uopste postoje nekoliko subote koje su bile drasticno razlicite jedna od druge kako u kontekstu tako i u implementaciju ?
...ako li ovo vec znas, jel mozes navesti kako je i u kom smislu subota IZ 4-te ZAPOVESTI mogla biti sjen ( da je upucivala,pretskazivala ili simbolizirala) od Isusovog tijela...?



...dok ovo razmisljas evo ti male pomoci - za razliku od te subote iz 4-te zapovesti,,ostale subote su bile u direktnoj ili indirektnoj vezi sa zakonom o prinosenju krvnih zrtava stoga su zaista mogle biti sijen od zrtve Bozjeg Jagnjeta.



Dakle ???

 

[Makarios]

"16. Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote,
17. Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo." (Kološanima 2:16-17).



Pravoslavna Crkva idalje ukazuje čast suboti ali jasno je da je nedelja važniji dan kao dan Hristovog Vaskrsenja.

Mozda je dobro da kao sto su jevreji izvukli iz njihove Biblije (Stari zavet) zakljucak o vaznosti subote za njih, da i mi hriscani izvucemo iz Novog zaveta vaznos Nedlje za nas, ako je to moguce. Protestantski svet ne prihvata tradiciju, zato je vazno da se Biblijom pokaze ono sto treba raditi jer sigurno da crkva ne izmislja tek tako zakone i zapovesti.

 

[Makarios]

Subota Makarios, nije znak između jevrejskog naroda i Boga. Subota je ustanovljena još u Edenu, a Adam i Eva nisu imali naciju, nego su bili predstavnici cijelog čovječanstva.

Pa sada, nebih rekao da nije znak izmedju jevrejskog naroda i Boga. Svakako da jeste. Ostaje pitanje da li je znak za nas danas.

 

[Maki]

Mozda je dobro da kao sto su jevreji izvukli iz njihove Biblije (Stari zavet) zakljucak o vaznosti subote za njih, da i mi hriscani izvucemo iz Novog zaveta vaznos Nedlje za nas, ako je to moguce. Protestantski svet ne prihvata tradiciju, zato je vazno da se Biblijom pokaze ono sto treba raditi jer sigurno da crkva ne izmislja tek tako zakone i zapovesti.

Nigdje se u Novom zavjetu ne ističe važnost subote, sv. ap. Pavle otvoreno piše da je Zakon vaspitač za Hrista i da više nismo pod vaspitačem, opominje da hrišćani ne idu za onima "iz obrezanja" koji ih žele vratiti pod Zakon.



Sv. Justin mučenik i filozof u 67. poglavlju svoje Prve Apologije piše:
"Nedelja je dan našeg zajedničkog okupljanja zato što je to prvi dan u koji je Bog, promjenivši tamu i materiju, stvarao svijet i dan u koji je Isus Hristos naš Spasitelj ustao iz mrtvih".
Ovo je izvor iz sredine 2. vijeka što ga svrstav u jedan u najrajnijih izvora o hrišćanskom bogosluženju.



U 15. poglavlju Djela apostolskih apostoli su se u Jerusalimu okupili da rasprave šta se očekuje od hrišćana iz neznaboštva. Evo zaključka:
"Zato ja velim da se ne dira u neznabošce koji se obraćaju k Bogu;
Nego da im se zapovjedi da se čuvaju od priloga idolskijeh i od kurvarstva i od udavljenoga i od krvi, i što njima nije milo drugima da ne čine" (Dj. Ap. 15:19-20).
Nema isticanja subote.



Ne postoje nikakvi dokazi da su rani hrišćani sem tzv. judeo-hrišćana koje Sv. Pavle oštro kritikuje polagali značaj na subotu. Fascinacija tim danom je isključivo nastala u posljednim vijekovima u Americi.

 

[καιnos]

Nigdje se u Novom zavjetu ne ističe važnost subote, sv. ap. Pavle otvoreno piše da je Zakon vaspitač za Hrista i da više nismo pod vaspitačem, opominje da hrišćani ne idu za onima "iz obrezanja" koji ih žele vratiti pod Zakon.



Sv. Justin mučenik i filozof u 67. poglavlju svoje Prve Apologije piše:
"Nedelja je dan našeg zajedničkog okupljanja zato što je to prvi dan u koji je Bog, promjenivši tamu i materiju, stvarao svijet i dan u koji je Isus Hristos naš Spasitelj ustao iz mrtvih".
Ovo je izvor iz sredine 2. vijeka što ga svrstav u jedan u najrajnijih izvora o hrišćanskom bogosluženju.



U 15. poglavlju Djela apostolskih apostoli su se u Jerusalimu okupili da rasprave šta se očekuje od hrišćana iz neznaboštva. Evo zaključka:
"Zato ja velim da se ne dira u neznabošce koji se obraćaju k Bogu;
Nego da im se zapovjedi da se čuvaju od priloga idolskijeh i od kurvarstva i od udavljenoga i od krvi, i što njima nije milo drugima da ne čine" (Dj. Ap. 15:19-20).
Nema isticanja subote.



Ne postoje nikakvi dokazi da su rani hrišćani sem tzv. judeo-hrišćana koje Sv. Pavle oštro kritikuje polagali značaj na subotu. Fascinacija tim danom je isključivo nastala u posljednim vijekovima u Americi.

Paidagogos - to su bili ljudi koji su vodili djecu bogataša u školu - Pavao koristi tu riječi kako je ti prevodiš kao vaspitač. Paidagogos upućuje grešnike ka Zakonu. Zakon je ogledalo. Kad čovjek vidi u ogledalu da mu je prljavo lice, što radi - pere ga vodom. Tako i grešnik kada vidi da krši Božji Zakon, traži prolivenu krv Isusa Krista, da opere njegove grijehe.

 

[Makarios]

Ne postoje nikakvi dokazi da su rani hrišćani sem tzv. judeo-hrišćana koje Sv. Pavle oštro kritikuje polagali značaj na subotu. Fascinacija tim danom je isključivo nastala u posljednim vijekovima u Americi.

Uh, pa da li je to bas sasvim Americki fenomen?



Recimo, Etiopska crkva je poznata po drzanju i subote i nedelje. https://en.wikipedia.org/wiki/Ethiopian_Orthodox_Tewahedo_Church
Isto tako Etiopska Didaskalije (srana 179) zapoveda da se drze i subota i nedelja https://archive.org/stream/cu31924096083336/cu31924096083336_djvu.txt



Da li je sada to ortodoksno verovanje ili nije, to je drugo pitanje.

 

[Maki]

Manje više jeste američki fenomen. Etiopija je specifična jer je imala veliku jevrejsku zajednicu pa je njihova crkva sačuvala te neke oblike jevrejstva.

 

[CharisWhispers]

U 15. poglavlju Djela apostolskih apostoli su se u Jerusalimu okupili da rasprave šta se očekuje od hrišćana iz neznaboštva. Evo zaključka:
"Zato ja velim da se ne dira u neznabošce koji se obraćaju k Bogu;
Nego da im se zapovjedi da se čuvaju od priloga idolskijeh i od kurvarstva i od udavljenoga i od krvi, i što njima nije milo drugima da ne čine" (Dj. Ap. 15:19-20).
Nema isticanja subote.

Pozdrav,



"U Djelima apostolskim 15. glavi uopće se ne govori o moralnom zakonu! Nego je bila riječ o tome da li neznabošci trebaju se obrezati i držati ostale židovske običaje (Dj 15:1-5).



Zaključak sabora je bio taj da ništa od židovskih običaja se ne treba nametati neznabošcima, niti ih tražiti da drže prakse onih koji su po Mojsijevom zakonu bili određeni za ne-Izraelce (tuđine i strance u zemlji) da ih drže kako je određeno od Mojsija u Levitskom zakoniku 17.-18. glavi.



Sjetimo se da se i Isus borio s farizejima oko određenih običaja koje su nametali ljudima. Svi ti običaji kao i neke Sz prakse koje su potencirali neki obraćeni Židovi nisu dio neprolaznog moralnog zakona i kao takve nisu bile obvezne za držanje.



E sad, svi oni koji odlučno tvrde da Djela apostolska govore da nije obavezno držati subotu za ne-Izraelce, moraju dokazati svoju tvrdnju sa stihovima iz poglavlja na kojeg se pozivaju. Naravno, takvo što ne postoji, pa onda moraju učitavati u tekst ono što žele da tekst sam govori, odnosno moraju raditi eisegezu.



Također, svi oni koji na osnovu Dj 15. glave učitavaju da je subota nevažeća, moraju uzeti u obzir da se ne spominje niti osma, niti deveta zapovijed u apostolskom dekretu. Da li bi onda netko iz toga mogao konstruirati učenje kako neznabošci mogu lagati i krasti? Naravno, takvo učenje bi bilo štetno i smiješno.

Zaključak​

Sabor iz Djela apostolskih ne govori o moralnom zakonu, odnosno Deset Božjih zapovijedi! Samim time, ne možemo na osnovu tog poglavlja tvrditi da je sedmi dan subota ukinuta kako neki misle.
Subota koja je stvorena za čovjeka ostaje i dalje blagoslovom za sve nas, amen."
Izvor: bloger_Toni (Posljednja vremena)

 

[SIONSKI]

A da ipak procitas jos jednom zadnji tekst iz tog poglavlja kojeg sam citirao...!?
Evo ti ga jos jednom:



Rim.7,25:



"... Zahvaljujem Bogu svojemu kroz Isusa Hrista Gospoda našega. Tako dakle ja sam umom svojijem služim zakonu Božijemu a tijelom zakonu grjehovnome. "





...po meni ovde apostol JASNO I PRECIZNO navodi da on jos uvek,svojim umom sto ce reci ONAKO KAKO ZAISTA TREBA, sluzi Bozjem zakonu !!!
...e sad ako li je apostol tebi primer kako hriscani trebaju sluziti Bogu Nebeskome onda ti nema druge nego da konacno poslusas apostola ali ukoliko smatras da je apostol slagao,da on mozda nije bio hriscanin ili da hriscani ne trebaju slusati apostole onda produzi i dalje sa odbacivanjem Bozjeg zakona,sto ce reci - sa tvojim jeresom ( ucenjem koje je suprotno ili van onog sto su apostoli propovedali)... !!!

Ja i dalje ne vidim da je ovde zapovedjeno Telu Hristovom - Hrišćanima da drže starozavetni zakon.. U priloženim stihovima vidimo apostola Pavla koji govori o slučaju dok je bio pod zakonom da ga nije mogao držati jer ga je telo guralo pod greh i hvala Bogu došao je Hristos i oslobodio ga od toga, nastavak:

Rimljanima 8,1 Nikakva dakle sad nema osuđenja onima koji su u Hristu Isusu i ne hode po tijelu nego po Duhu. Rimljanima 8,2 Jer zakon duha koji oživljava u Hristu Isusu, oprostio me je od zakona grjehovnoga i smrti.

.

 

[Makarios]

Ja i dalje ne vidim da je ovde zapovedjeno Telu Hristovom - Hrišćanima da drže starozavetni zakon.. U priloženim stihovima vidimo apostola Pavla koji govori o slučaju dok je bio pod zakonom da ga nije mogao držati jer ga je telo guralo pod greh i hvala Bogu došao je Hristos i oslobodio ga od toga, nastavak:

Rimljanima 8,1 Nikakva dakle sad nema osuđenja onima koji su u Hristu Isusu i ne hode po tijelu nego po Duhu. Rimljanima 8,2 Jer zakon duha koji oživljava u Hristu Isusu, oprostio me je od zakona grjehovnoga i smrti.

.

Ne zelim da uzmem neku stranu u ovoj diskusiji, ali kao hriscanin se susrecem da ovim argumentima, zakon je vazeci za hriscane i zakon nije vazeci za hriscane,



Ipak, ne mozemo da ne konstatujemo da je hriscanski moral zasnovan na zakonu koga nalazimo u starom zavetu. Nemoguce je i govoriti o tome da je nepotrebno za hriscane da se brinu o starozavetnom zakonu, kada ne samo nas hriscanski zivot, nego i moralni principi sekularnih drzava, koje su bar do sada bile vecinski hriscanske (pa i nehriscanskih) je zasnovan na moralnim principima koje dolaze iz starozavetne jevrejske religije.



Kako mi hriscani objasnjavamo da nam nije potreban starozavetni zakon a jos uvek pokusavamo da gradimo hriscanske moralne principe na bazi starozavetnog zakona?

 

[robivek]

Ja i dalje ne vidim da je ovde zapovedjeno Telu Hristovom - Hrišćanima da drže starozavetni zakon.. U priloženim stihovima vidimo apostola Pavla koji govori o slučaju dok je bio pod zakonom da ga nije mogao držati jer ga je telo guralo pod greh i hvala Bogu došao je Hristos i oslobodio ga od toga, nastavak:

Rimljanima 8,1 Nikakva dakle sad nema osuđenja onima koji su u Hristu Isusu i ne hode po tijelu nego po Duhu. Rimljanima 8,2 Jer zakon duha koji oživljava u Hristu Isusu, oprostio me je od zakona grjehovnoga i smrti.

.

To sto ti ne vidis jeste tvoje pravo jer svako ima prava odlucivati za svoje licne stavove i adekvatno tome naciniti izbor dali ce prihvatiti poruku jevandjelja ili nece a s tim prihvatiti i posledice koje proizlaze od tog izbora...
Citirao bih licno Isusa Hrista koji je u vezi ovog pitanja dao jednu izjavu s kojom nam veoma jasno opisuje takve kategorije ljudi - koji jednostavno nikako nisu mogli 'videti'ono sto je bilo ocito i jasno a hteli su koracati putevima koje je Bog izricito zabranio:



Mat.13,15;
'...Jer je odrvenilo srce ovijeh ljudi, i ušima teško čuju, i oči su svoje zatvorili da kako ne vide očima, i ušima ne čuju, i srcem ne razumiju, i ne obrate se da ih iscijelim..."



Za razliku od te grupe,postoje i oni koji sve to jasno vide i razumeju stoga i sprovode u praksu.
Za njih je Isus rekao:



Mat.13,16:
'...A blago vašijem očima što vide, i ušima vašijem što čuju..."



...pa sad nek se svako proracuna u koju bi kategoriju da se svrsta,razlika je drasticna po svim osnovima.

 

[Maki]

Pozdrav,



"U Djelima apostolskim 15. glavi uopće se ne govori o moralnom zakonu! Nego je bila riječ o tome da li neznabošci trebaju se obrezati i držati ostale židovske običaje (Dj 15:1-5).

U redu ali zar nije subota upravo jevrejski običaj?

Zaključak sabora je bio taj da ništa od židovskih običaja se ne treba nametati neznabošcima, niti ih tražiti da drže prakse onih koji su po Mojsijevom zakonu bili određeni za ne-Izraelce (tuđine i strance u zemlji) da ih drže kako je određeno od Mojsija u Levitskom zakoniku 17.-18. glavi.





Sjetimo se da se i Isus borio s farizejima oko određenih običaja koje su nametali ljudima. Svi ti običaji kao i neke Sz prakse koje su potencirali neki obraćeni Židovi nisu dio neprolaznog moralnog zakona i kao takve nisu bile obvezne za držanje.

Slažem se sa ovim ali evo pitanje za razmišljanje: zar je držanje subote jednaka moralna zapovijest kao "ne ubij" ili "ne kradi"? Da li je jednako nemoralan ubica i osoba koja ne drži subotu?

E sad, svi oni koji odlučno tvrde da Djela apostolska govore da nije obavezno držati subotu za ne-Izraelce, moraju dokazati svoju tvrdnju sa stihovima iz poglavlja na kojeg se pozivaju. Naravno, takvo što ne postoji, pa onda moraju učitavati u tekst ono što žele da tekst sam govori, odnosno moraju raditi eisegezu.

Imamo tekstove poslanica sv. ap. Pavla koji upozorava hrišćane da ih niko ne treba osuđivati "za mladine ili za subote".

 

[Maki]

Ajmo dalje još jedan dokaz da se rani hrišćani nisu držali jevrejske subote:
"Ako su dakle, oni koji su živeli u starim stvarima došli u novinu nade ne više subotujući nego živeći po danu Gospodnjem"
(Magnežanima poslanica sv. Ignjatija Antiohijskog 9. poglavlje).

 

[CharisWhispers]

U redu ali zar nije subota upravo jevrejski običaj?

Židovski običaj je i odlazak na bogoslužja, pa to ne dovodimo u pitanje kao i mnoge druge stvari. Kao što sam rekao, treba raditi distinkciju između moralnog zakona i židovskih običaja.

Slažem se sa ovim ali evo pitanje za razmišljanje: zar je držanje subote jednaka moralna zapovijest kao "ne ubij" ili "ne kradi"? Da li je jednako nemoralan ubica i osoba koja ne drži subotu?

Iskreno, ne volim ovako formulirana pitanja. Jer me prisiljavaju da dajem svoj sud o nečemu što je Bog utisnuo na ploče saveza. Odgovor bi bio: sve je važno. Ako griješimo samo i u jednom zakonu krivi smo pred Njim.

Imamo tekstove poslanica sv. ap. Pavla koji upozorava hrišćane da ih niko ne treba osuđivati "za mladine ili za subote".

Evo da ne pišem sada na tu temu, kopiram tekst sa bloga:



Rimljanima 14:5-6 - Šabat ili blagdani





Mnogi su zaključili da ovaj stih implicira da više ne trebamo držati četvrtu zapovijed Gospodinovu subotu. Ali gdje u cijelom poglavlju daje bilo kakvu naznaku da se spominje četvrta zapovijed? Činjenica je da se u 14. poglavlju Poslanice Rimljanima uopće ne koristi riječ subota i to je obično odabrana pretpostavka onih koji pokušavaju izbjeći provođenje posebnog vremena sa svojim Stvoriteljem na njegov sveti dan.





Još jedna vrlo relevantna činjenica je da se riječ " slično " zapravo uopće ne nalazi u grčkom tekstu i da su je dodali prevoditelji što je težilo impliciranju nečega što Pavao nije namjeravao.





Dakle, držeći se izvornog grčkog teksta, ovo je ono što je Pavao stvarno rekao u stihu 5.

Rimljanima 14:5 “ Netko cijeni jedan dan više od drugoga, drugi cijeni svaki dan. Neka svatko bude potpuno uvjeren u vlastitom umu. ”

Kontekst odlomka otkriva da se Rimljanima 14:5 odnosi na židovske institucije, a posebno na njihove svetkovine kao što su Pasha, Dan pomirenja, mladi mjeseci itd., te meso žrtvovano idolima. Biblija nikada ne govori o Gospodnjoj suboti samo kao o danu . Uvijek se naziva Šabat ili Subotnji dan .





Neki Židovi koji još nisu znali ili razumjeli evanđeosku poruku mislili su da se ovi dani još uvijek moraju svetkovati, dok su kršćani iz pogana koji nikada nisu svetkovali ove blagdane znali da nisu pod obvezom svetkovati ih. Posljedično je došlo do neslaganja između Židova i pogana oko održavanja ovih žrtvenih blagdana koji su završavali na križu.





Dakle, Pavao ih upućuje da uzmu u obzir one čija im vjera omogućuje da odmah ostave sve obredne praznike i da ne preziru druge čija vjera nije tako jaka. I također za potonje da ne kritiziraju one koji im se čine lakšima, ali nisu kako oni razumiju da nemaju obvezu svetkovati ove židovske blagdane koji su ustanovljeni zbog grijeha i stoga su završili na križu.





To je ono što je uzrokovalo neprijateljstvo između Židova i pogana prije križa o kojem je Pavao govorio u Efežanima 2,15 “ Ukinuvši u svom tijelu neprijateljstvo, čak i zakon zapovijedi sadržan u uredbama; za načiniti u sebi od dvoje jednog novog čovjeka, tako mireći se. ” Bilješke Alberta Barnesa o Bibliji dobro objašnjavaju ovaj stih i problem. Vidi Efežanima 2:15 za više detalja o ovom stihu.





Sada postoji rastuća skupina Crkava proizašla iz kolapsa pokreta Herberta Armstronga koji inzistira na tome da još uvijek trebamo svetkovati blagdane bez žrtava koje su bile u Mojsijevom zakonu koji je završio, ali Sveto pismo pokazuje da je ovaj pokret u zabludi.
Izvor: Posljednja vremena