Subota vs. Nedjelja

+!
@Lovac Istine



Ne mislim mijenjati stihove u 'Ljubavnom Pismu', nego samo pišem o mojem shvaćanju smisla napisanih ljudskih riječi,
koje su nadahnute Duhom Svetim.



Ako ljubiš:
- vjerovat ćeš u Ljubav,
- poštivat ćeš Ljubav i sve vezano za Ljubav,
- posvetit ćeš posebno jedan dan u tjednu Ljubavi,
- poštivat ćeš roditelje,
- poštivat ćeš Život,
- poštivat ćeš Čistoću,
- poštivat ćeš tuđe,
- poštivat ćeš Istinu,
- poštivat ćeš tuđeg ženidbenog druga,
- poštivat ćeš tuđe stvari,...



Kako su se Apostoli nosili s ovom tematikom, možemo donekle shvatiti iz napisanog i iz nenapisanog.
A da se iz napisanog može dolaziti do različitih zaključaka i ponašanja, vidimo među 'kršćanima' od samih apostolskih početaka.
Neki čak vjeruju, da Isus nije Bog.



Neki će tvrditi, da je napisana 'Biblija' jedini Autoritet i tako Duha Svetoga stavljaju poput Aladina u svoje kalupe.
 
1 Kor 15,14
Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i Vjera vaša.

Kakve ovo veze ima sa praksama po pitanju nedjelje? Pavao ne govori o važnosti dana, već o važnom događaju koji pokazuje da je Bog pobijedio problem grijeha, smrt. Zaista, treba dosta akrobatike da se brane tradicionalne zablude...
 
+!




- Koji je pravi smisao (duh, bit,...) subote za Boga (ne za 'izabrani narod' i za tebe i ostale ljude)?

Za mene licno je subota svojevidni spomenik stvaranja - ona jasno i prercizno navodi Boga kao stvoritelja citavog sveta i trazi da se toga secamo bukvalno svakog dana svetkujuci subotu ( kazem SVAKOG jer svetkovanje sedmog dana podrazumeva konkretne aktivnosti u toku 6 radnih dana koje trebaju proizlaziti iz konkrretnog stava a o kojima sa vec govorio) !!!



- Ljudskim riječima: za tebe je važnije Stvaranje od Spasenja?

...ljudskim recima,ti bi i dalje da mesas babe i zabe...!?
Kakve veze ima Stvaranje sa Spasenjem ?
To su razlicite kategorije dogadjaja koja traze i nalazu razlicite ljudske stavove i versku prsaksu a zajednicko im je jedino to sto su i obe kategorije proizvod Boga i Njegove ljubavi !!!



...i kad si vec postavio pitanje takvo kakvo jeste,moram ti reci da svako ko cak i pomisli da razlicito vrednjuje te dve kategorije TAJ ZAPRAVO VREDJAS SAMOG BOGA !!!
...ako li kazes ma stvaranje nije toliko bitno ti vredjas Bozju kreativnost dakle ekskluzivnu stvaralcku moc dok ako li kaze spasenjwe nije bitno ti
vredjas zrtvu Bozjeg Sina pa se ti sad loepo proracunaj koliko je teoloski izdrzano tvoje pitanje. हिन्दी
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
+!

Pavao ne govori o važnosti dana, već o važnom događaju koji pokazuje da je Bog pobijedio problem grijeha, smrt. Zaista, treba dosta akrobatike da se brane tradicionalne zablude...


Ni ja ne govorim o važnostima bilo kojeg dana, jer sve je Božje.
Mislim, da se ni anđeoskom terminologijom ne može potpuno shvatiti bilo koje Otajstvo, a kamo li s ljudskom terminologijom.
Bilo bi mnogo jednostavnije, kada bi poput 'pismoznanaca i farizeja' obdržavali subotu, ne samo sada, nego i za apostolskih vremena do zadnjeg živog svjedoka.



Za mene licno je subota svojevidni spomenik stvaranja - ona jasno i prercizno navodi Boga kao stvoritelja citavog sveta i trazi da se toga secamo bukvalno svakog dana svetkujuci subotu ( kazem SVAKOG jer svetkovanje sedmog dana podrazumeva konkretne aktivnosti u toku 6 radnih dana koje trebaju proizlaziti iz konkrretnog stava a o kojima sa vec govorio) !!!


Ne znam:
- kada ili u koliko sati počinje tvoja subota niti
- kako provodiš u glavnim crtama subotu kao Dan Gospodnji.



- Možeš li još jednom strpljivo napisati svoj primjer ili kako bi to (slavljenje Dana Gospodnjeg) trebalo istinski izgledati u bitnim crtama (bez rad/nerad)?





Kakve veze ima Stvaranje sa Spasenjem ?


Više je to bila reakcija na tvoje 'pismoznanačko' pisanje, ali kada već pitaš: sve ima veze.





To su razlicite kategorije dogadjaja koja traze i nalazu razlicite ljudske stavove i versku prsaksu a zajednicko im je jedino to sto su i obe kategorije proizvod Boga i Njegove ljubavi !!!


Lk 16,22
Kad umrije siromah, odnesoše ga anđeli u krilo Abrahamovo.




Da Čovjekoljubac nije umro i sašao nad pakao i uskrsnuo, ne samo siroti Lazar i cijelo čovječanstvo prije njega,
nego i ti i ja poslije smrt ne bi mogli napustiti 'čekaonicu'.





...i kad si vec postavio pitanje takvo kakvo jeste,moram ti reci da svako ko cak i pomisli da razlicito vrednjuje te dve kategorije TAJ ZAPRAVO VREDJAS SAMOG BOGA !!!
...ako li kazes ma stvaranje nije toliko bitno ti vredjas Bozju kreativnost dakle ekskluzivnu stvaralcku moc dok ako li kaze spasenjwe nije bitno ti
vredjas zrtvu Bozjeg Sina pa se ti sad loepo proracunaj koliko je teoloski izdrzano tvoje pitanje. हिन्दी


Lk 3,8
Donosite dakle plodove dostojne obraćenja. I nemojte početi u sebi govoriti: 'Imamo oca Abrahama!'
Jer, kažem vam: Bog iz ovog kamenja može podići djecu Abrahamovu.




Teško, da mi možeš čitati misli, a i što napišem, opet možeš shvatiti na svoj način.
Više ljudi moj tekst (ne samo moj) može shvatiti različito, a da možda nijedno točno mojem razmišljanju.
Uzrok ne mora biti uvijek moje nejasno pisanje.



Važnije ili bitnije je komparativ od pojmova 'važno' ili 'bitno'.
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Ako se tu misli na subotu kao praznik onda je valjda i zima praznik. Zar ne?

Ne nužno. Ne možemo raditi paralele na osnovu pukih pretpostavki. Bijeg zimi je predstavljao realnu ugrozu za one koji su se trebali skrivati po lokalitetima koji su uglavnom pusti i hladni...
Subota ne može biti duhovni odmor ako se netko mora brinuti o FIZIČKOM bijegu na ovaj dan.

Hristos nam daje onaj jedini odmor koji nama zapravo treba. Odmor od grijeha, smrti i đavola. Zato je Hristos naš istinski subotnji odmor čija je praslika bila starozavjetna subota. Tjelesni odmor je ništa u poređenju sa tim odmorom.

To su opet vaše kvalifikacije, držim se onoga što je Krist rekao o sebi da je Gospodar subote, a ne subota. Već sam odgovorio na to pa se neću ponavljati, vi svakako imate pravo na svoje mišljenje...

Dobro, Bog je rezervisao subotu za Sebe. Što opet pravoslavni i poštuju. Ali ne tako što nećemo ništa raditi jer bi to bilo farisejski već tako što odmaramo od posta, sjećamo se preminulih i služi se Liturgija Zaupokojenih. Tako da je u Pravoslavnoj Crkvi i subota dan bogosluženja i odmora ali je nedelja iznad subota utoliko što je Novi zavjet iznad Starog.

Znači Mojsije i Božji proroci kroz SZ su bili farizejskog duha po vama?
Isus je također držao subotu da li je onda i on farizej?
Ništa ne raditi subotom je biblijski. A ovo što se tiče crkve koju stalno spominjete njihova stvar, neka rade kako žele, to je ionako nebiblijska subota...



Slažem se da Bog nije trebao odmarati. To i pokušavam objasniti u ovoj temi kada sam pisao da je subota samo nagovještaj Hrista i da nas treba upućivati na Hrista.

Promašujete bit subote u nastojanju da se bavite apologetikom. Bit odmora je podrazumijevalo zajednicu između Boga i čovjeka...

No vidi se to. Kao i nauka o Sv. Trojici. Ne postoji stih koji bukvalno kaže "Sveta Trojica" ali to učenje proizlazi iz tekstova Novog zavjeta. Isto je i sa svetkovanjem nedelje kao dana Gospodnjeg.

Za prvo se slažem, za drugo ne, to smo već raspravili...

Ali apostol je samo prenosio događaje kako su se događali. U tom trenutku one nisu mogle znati jer je Hristos tek umro i još nije vaskrsao. Iz njihove perspektive to je bilo to što se tiče Isusa Hrista.

Bog i Njegov zakon se ne mijenjaju. Hebrejima 13:8 , Psalmi 111:7-8 , Luka 16:17 .
Nije bilo potrebno da Krist uskrsne da bi one znale o važnosti subote. Držale su subotu jer je ona dio neprolaznog zakona. Naravno, tu se isto ne slažemo...
Mala digresija, evanđelista* Luka. Predaja je nepouzdana po pitanju njegovog apostolstva, Sv. Epifanije ga zvao apostolom Dalmacije, Italije i Makedonije...

Ne vidim zašto bi taj dan Gospodnji trebali tumačiti kao subotu kao apostol Jovan subotu naziva subotom u svojim ranijim djelima. Uzmimo u obzir da je Otkrivenje napisano na samom kraju 1. vijeka u vrijeme cara Domicijana koji je vladao od 81. do 96. godine. A već imamo vanbiblijske izvore koji su stariji od Otkrivenja ili eventualno malo mlađi koji nedelju nazivaju danom Gospodnjim. Izvore poput Didahija koji je napisan negdje oko 90. godine i Poslanica Ignjatija Bogonosca iz ranih 110ih. Uzimajući u obzir ove okolnosti daleko je vjerovatnije da je dan Gospodnji u Otkrivenju nedelja jer su hrišćanske zajednice u vrijeme pisanja Otkrivenja već počele tako nazivati nedelju. I to se koristila upravo i ista riječ κυριακὴν u sva tri teksta. Dok se taj izraz nikad ne koristi da opiše subotu.

Ima dosta tvrdnji s kojima se ne slažem:

Ne vidim zašto bi taj dan Gospodnji trebali tumačiti kao subotu kao apostol Jovan subotu naziva subotom u svojim ranijim djelima.

Budući da je Otkrivenje jedna od tih knjiga, onda je Ivanova izjava da subotu uvijek naziva subotom točna jedino ako Ivan ne misli na subotu u Otkrivenju 1:10. Dakle, ovo je slamkasti argument koji ne koristi nikakvu logiku i koji je na neki način gori od eisegeze .

Uzmimo u obzir da je Otkrivenje napisano na samom kraju 1. vijeka u vrijeme cara Domicijana koji je vladao od 81. do 96. godine. A već imamo vanbiblijske izvore koji su stariji od Otkrivenja ili eventualno malo mlađi koji nedelju nazivaju danom Gospodnjim.

Takav argument jedino mogu uzeti u obzir promatranja kao fenomen onih koji koriste kršćanske spise za razvoj vlastite teologije, umjesto da se osvrnu na Pismo.



Istina je da se „dan Gospodnji“ (grč hē kuriakē hēmera) pojavljuje samo jednom u čitavom Pismu i to u Otk 1:10.



Ali izvorni grč. Tekst ne ide u prilog svih onih koji tvrde da je riječ o izrazu koji se rabio za nedjelju.
Djela koja ste naveli „Didahe i pismo Ignacija Antiohijskog Magnezijancima“, ne koriste kuriakē hēmera (''dan Gospodnji'') već kata kuriakēn (''prema Gospodnjem'').
 
+!



Ni ja ne govorim o važnostima bilo kojeg dana, jer sve je Božje.
Mislim, da se ni anđeoskom terminologijom ne može potpuno shvatiti bilo koje Otajstvo, a kamo li s ljudskom terminologijom.
Bilo bi mnogo jednostavnije, kada bi poput 'pismoznanaca i farizeja' obdržavali subotu, ne samo sada, nego i za apostolskih vremena do zadnjeg živog svjedoka.

Ne može biti jednostavnije farizejski nešto držati, jer znamo kakvi su bili plodovi njihovog posvećenja.
Umjesto da su vršili volju Božju, oni su svojim pravilima dokidali i nametali različitu lepezu pravila. Sve nam to pokazuje da nisu ni razumjeli pravilno duh zakona.



Molim vas da pokušate drugi put kad me citirate, odnosno odgovarate na neki moj komentar, da to radite zasebno. Jer da bi vam odgovorio, onda moram brisati vaše komentare koje ste uputili i drugoj osobi, a što ste takvim citiranjem stavili u isti post.
Hvala na razumijevanju...
 
Ne nužno. Ne možemo raditi paralele na osnovu pukih pretpostavki. Bijeg zimi je predstavljao realnu ugrozu za one koji su se trebali skrivati po lokalitetima koji su uglavnom pusti i hladni...
Subota ne može biti duhovni odmor ako se netko mora brinuti o FIZIČKOM bijegu na ovaj dan.

I bijeg subotom je predstavljao realnu ugrozu.



To su opet vaše kvalifikacije, držim se onoga što je Krist rekao o sebi da je Gospodar subote, a ne subota. Već sam odgovorio na to pa se neću ponavljati, vi svakako imate pravo na svoje mišljenje...

Poštujem.



Znači Mojsije i Božji proroci kroz SZ su bili farizejskog duha po vama?

Ne. Mojsije i proroci su živjeli u doba kad je Zakon idalje važio.



Isus je također držao subotu da li je onda i on farizej?

Primjetićete da je Hristos držao subotu potpuno drugačije od fariseja.



Ništa ne raditi subotom je biblijski. A ovo što se tiče crkve koju stalno spominjete njihova stvar, neka rade kako žele, to je ionako nebiblijska subota...

Hristos je radio subotom.



Bog i Njegov zakon se ne mijenjaju. Hebrejima 13:8 , Psalmi 111:7-8 , Luka 16:17 .

Ali se može ispuniti kao što je Hristos i rekao. Kao što mi više ne prinosimo životinjske žrtve. Niti se obrezujemo.



Nije bilo potrebno da Krist uskrsne da bi one znale o važnosti subote. Držale su subotu jer je ona dio neprolaznog zakona. Naravno, tu se isto ne slažemo...

Iako se ne slažemo oko mnogo toga ipak Vam moram odati priznanje na stvarno pohvalnom pristupu diskusiji.



Ima dosta tvrdnji s kojima se ne slažem:



Budući da je Otkrivenje jedna od tih knjiga, onda je Ivanova izjava da subotu uvijek naziva subotom točna jedino ako Ivan ne misli na subotu u Otkrivenju 1:10. Dakle, ovo je slamkasti argument koji ne koristi nikakvu logiku i koji je na neki način gori od eisegeze .



Takav argument jedino mogu uzeti u obzir promatranja kao fenomen onih koji koriste kršćanske spise za razvoj vlastite teologije, umjesto da se osvrnu na Pismo.

Ipak se mora uzeti u obzir da apostol Jovan nije živio u vakuumu već je bio dio ranohrišćanske zajednice koja je koristila određene izraze za određene pojmove.



Istina je da se „dan Gospodnji“ (grč hē kuriakē hēmera) pojavljuje samo jednom u čitavom Pismu i to u Otk 1:10.



Ali izvorni grč. Tekst ne ide u prilog svih onih koji tvrde da je riječ o izrazu koji se rabio za nedjelju.
Djela koja ste naveli „Didahe i pismo Ignacija Antiohijskog Magnezijancima“, ne koriste kuriakē hēmera (''dan Gospodnji'') već kata kuriakēn (''prema Gospodnjem'').

No vidite da se koristi ta riječ kuriake u svim tim djelima. Dok se u Pismu nikada ne koristi taj izraz za subotnji dan.
 
Potpuno je jasno iz mnogih stihova da subota nije ukinuta, to je činjenica.
Ja samo pitam, važe li 10 zapovesti ili ne?
 
I bijeg subotom je predstavljao realnu ugrozu.

Ne slažem se, pokušali smo to raspraviti ranije. Rekao sam, bila subota ili ne, prilikom opsade vrata grada se zatvaraju. Tako da nije ništa veća opasnost u taj dan... Evo jedan odlomak teksta sa KAC sajta koji spominje te događaje:



"Pri uništenju Jeruzalema nije poginuo nijedan kršćanin. Krist je upozorio svoje učenike i svi koji su vjerovali Njegovim riječima iščekivali su obećani znak. “A kad vidite Jeruzalem opkoljen vojskom,” rekao je Isus, “onda znajte da je blizu njegovo opustošenje. Koji tada budu u Judeji, neka bježe u gore! Koji budu u Jeruzalemu, neka iziđu van! A koji budu na polju, neka se ne vraćaju u grad.” (Luka 21,20.21) Nakon što su pod Cestijem okružili grad, Rimljani su se iznenada povukli, upravo kad se sve činilo pogodnim za izravni napad. Lišeni nade u učinkovit otpor, opkoljeni su već bili gotovi za predaju, kad je rimski vojskovođa bez ikakvog vidljivog uzroka povukao svoje snage. Bog je milosrdnom providnošću upravljao događajima na dobro svog naroda. Kršćani koji su čekali vidjeli su obećani znak i sada se pružila prigoda svima koji su htjeli poslušati Spasiteljevo upozorenje. Događaji su se tako odvijali da ni Židovi ni Rimljani nisu mogli spriječiti bijeg kršćana. Nakon Cestijeva povlačenja Židovi su nagrnuli iz Jeruzalema i počeli progoniti njegovu vojsku. Dok su obje strane bile zaokupljene međusobnom borbom, kršćani su imali priliku napustiti grad. U to je vrijeme i okolina bila očišćena od neprijatelja koji bi ih mogli zadržati. Tijekom opsade Židovi su se okupili u Jeruzalemu da proslave blagdan Sjenica, pa su tako kršćani u cijeloj zemlji imali prigodu za neometani bijeg. Bez oklijevanja pobjegli su na sigurno mjesto — u grad Pelu, u pokrajini Pereji, s onu stranu Jordana." (Izvor: Link)





Poštujem.





Ne. Mojsije i proroci su živjeli u doba kad je Zakon idalje važio.

Izjavili ste: "Bog je rezervisao subotu za Sebe. Što opet pravoslavni i poštuju. Ali ne tako što nećemo ništa raditi jer bi to bilo farisejski već tako što odmaramo od posta, sjećamo se preminulih i služi se Liturgija Zaupokojenih."
zato sam vas i pitao za Mojsija i proroke. Mojsije i proroci su odmarali subotom...

Primjetićete da je Hristos držao subotu potpuno drugačije od fariseja.

Slažem se sa vama da je njegovo poimanje subote bilo različito od farizejskog. Ali, nećete se složiti ☺ da je Isusovo poimanje subote bilo različito u odnosu na većinu kršćanskih vjernika danas...

Hristos je radio subotom.

Ne, Isus nije radio subotom. Isus je držao subotu. Aktivnosti koje je On obavljao bile su poželjne da se čine subotom...



Ali se može ispuniti kao što je Hristos i rekao. Kao što mi više ne prinosimo životinjske žrtve. Niti se obrezujemo.

Pismo i kaže da ga nije došao ukinuti, nego ispuniti. Znamo da je ceremonijalni zakon Njegovom smrću izgubio svaki smisao, pod to ne spada moralni zakon...

Iako se ne slažemo oko mnogo toga ipak Vam moram odati priznanje na stvarno pohvalnom pristupu diskusiji.

Također i vi vodite diskusiju na pohvalnoj razini...

Ipak se mora uzeti u obzir da apostol Jovan nije živio u vakuumu već je bio dio ranohrišćanske zajednice koja je koristila određene izraze za određene pojmove.

U globalu nije bio, s druge strane kada je na Patmosu pisao Otkrivenje bio je neko vrijeme odvojen od šire zajednice...

No vidite da se koristi ta riječ kuriake u svim tim djelima. Dok se u Pismu nikada ne koristi taj izraz za subotnji dan.

Ne mogu na osnovu toga donijeti zaključak, jer smisao prijevoda se razlikuje...
 
Ne slažem se, pokušali smo to raspraviti ranije. Rekao sam, bila subota ili ne, prilikom opsade vrata grada se zatvaraju. Tako da nije ništa veća opasnost u taj dan... Evo jedan odlomak teksta sa KAC sajta koji spominje te događaje:

Jeste svakako za one koji pokušavaju pobjeći i potražiti zaštitu u gradu.



"Pri uništenju Jeruzalema nije poginuo nijedan kršćanin. Krist je upozorio svoje učenike i svi koji su vjerovali Njegovim riječima iščekivali su obećani znak. “A kad vidite Jeruzalem opkoljen vojskom,” rekao je Isus, “onda znajte da je blizu njegovo opustošenje. Koji tada budu u Judeji, neka bježe u gore! Koji budu u Jeruzalemu, neka iziđu van! A koji budu na polju, neka se ne vraćaju u grad.” (Luka 21,20.21) Nakon što su pod Cestijem okružili grad, Rimljani su se iznenada povukli, upravo kad se sve činilo pogodnim za izravni napad. Lišeni nade u učinkovit otpor, opkoljeni su već bili gotovi za predaju, kad je rimski vojskovođa bez ikakvog vidljivog uzroka povukao svoje snage. Bog je milosrdnom providnošću upravljao događajima na dobro svog naroda. Kršćani koji su čekali vidjeli su obećani znak i sada se pružila prigoda svima koji su htjeli poslušati Spasiteljevo upozorenje. Događaji su se tako odvijali da ni Židovi ni Rimljani nisu mogli spriječiti bijeg kršćana. Nakon Cestijeva povlačenja Židovi su nagrnuli iz Jeruzalema i počeli progoniti njegovu vojsku. Dok su obje strane bile zaokupljene međusobnom borbom, kršćani su imali priliku napustiti grad. U to je vrijeme i okolina bila očišćena od neprijatelja koji bi ih mogli zadržati. Tijekom opsade Židovi su se okupili u Jeruzalemu da proslave blagdan Sjenica, pa su tako kršćani u cijeloj zemlji imali prigodu za neometani bijeg. Bez oklijevanja pobjegli su na sigurno mjesto — u grad Pelu, u pokrajini Pereji, s onu stranu Jordana." (Izvor: Link)

Interesantan tekst.



Izjavili ste: "Bog je rezervisao subotu za Sebe. Što opet pravoslavni i poštuju. Ali ne tako što nećemo ništa raditi jer bi to bilo farisejski već tako što odmaramo od posta, sjećamo se preminulih i služi se Liturgija Zaupokojenih."
zato sam vas i pitao za Mojsija i proroke. Mojsije i proroci su odmarali subotom...

Slažem se ali u vrijeme Mojsija i proroka je važio i ceremonijalni zakon.



Slažem se sa vama da je njegovo poimanje subote bilo različito od farizejskog. Ali, nećete se složiti ☺ da je Isusovo poimanje subote bilo različito u odnosu na većinu kršćanskih vjernika danas...

Pa i jeste i nije. Hristos je tokom Svog života bio pod Zakonom tako da sa tog aspekta jeste drugačije. Ali nam je isto tako pokazao i drugačiji put.



Ne, Isus nije radio subotom. Isus je držao subotu. Aktivnosti koje je On obavljao bile su poželjne da se čine subotom

Slažem se. Ali na primjer moglo bi se reći da je samim tim Hristos već drugačije tumačio subotnji dan nego tadašnj zakonici i ukazao nam to da i mi trebamo potražiti dublje tumačenje. Jer jevrejska zajednica je vijekovima tumačila subotu na takav način da se ne radi ništa pa makar ih i poubijali. Tipa u Prvoj Knjizi Makaveja imamo primjer gdje se Jevreji nisu bili spremni ni braniti jer je bila subota pa su ih Grci masakrirali.



Pismo i kaže da ga nije došao ukinuti, nego ispuniti. Znamo da je ceremonijalni zakon Njegovom smrću izgubio svaki smisao, pod to ne spada moralni zakon...

Slažem se ali bi to trebalo važiti i za subotu. Praznik Šabat kako ga drže Jevreji je ipak jedan ceremonijalni praznik.



U globalu nije bio, s druge strane kada je na Patmosu pisao Otkrivenje bio je neko vrijeme odvojen od šire zajednice...

Ali je živio i prije Patmosa i učio hrišćane. Pa već spomenuti sv. Ignjatije (koga inače danas Pravoslavna Crkva i proslavlja) je bio njegov učenik. Tako da je svakako mogao znati izraze koje su hrišćani koristili i koje je i on sam koristio.



Ne mogu na osnovu toga donijeti zaključak, jer smisao prijevoda se razlikuje...

Poštujem Vaše mišljenje ali se ne mogu složiti jer vidimo da se koristi ista riječ u tri različita teksta. Kod sv. Ignjatija nipošto ne može biti riječ o suboti jer on upravo i govori da dan Gospodnji nije subota. Tako da sam ipak mišljenja da se taj izrak kuriake koristio za nedelju. Naravno i dan danas je to u grčkom naziv za nedelju ali za ovu našu diskusiju to je svakako manje značajno.



Još jednom sve pohvale za Vas i način diskusije. Poštujete sagovornika i iako se ne slažemo učtivi ste i ponašate se po svakom bontonu.
 
Jeste svakako za one koji pokušavaju pobjeći i potražiti zaštitu u gradu.

Ne znam zašto bi netko tko je dobio proroštvo koje govori suprotno bježao u taj gradi i tamo tražio zaštitu...

Interesantan tekst.





Slažem se ali u vrijeme Mojsija i proroka je važio i ceremonijalni zakon.

Da, istina.

Pa i jeste i nije. Hristos je tokom Svog života bio pod Zakonom tako da sa tog aspekta jeste drugačije. Ali nam je isto tako pokazao i drugačiji put.

Drugačiji put u odnosu na židovske učenjake, ali ne drugačiji put u odnosu na Pismo. Najbolji pokazatelj njihovih zabluda se vidi po pitanju njihovih stavova o hramu kojeg su u svom srcu postavili kao idola...

Slažem se. Ali na primjer moglo bi se reći da je samim tim Hristos već drugačije tumačio subotnji dan nego tadašnj zakonici i ukazao nam to da i mi trebamo potražiti dublje tumačenje. Jer jevrejska zajednica je vijekovima tumačila subotu na takav način da se ne radi ništa pa makar ih i poubijali. Tipa u Prvoj Knjizi Makaveja imamo primjer gdje se Jevreji nisu bili spremni ni braniti jer je bila subota pa su ih Grci masakrirali.

Naravno da trebamo promišljati o smislu i događaji sa farizejima svakako stoje kao opomena i za sve nas danas. Baš zato Isus Krist (kao savršena slika Oca) najbolji je primjer kako treba držati subotu...

Slažem se ali bi to trebalo važiti i za subotu. Praznik Šabat kako ga drže Jevreji je ipak jedan ceremonijalni praznik.

Ne slažem se da 4. zapovijed treba staviti pod ceremonijalni zakon. To se isto može raspraviti, ali bi bilo puno bolje da se radi u zasebnoj temi koja bi se bavila identifikacijom u tom smislu (zapovijedi, zakoni...).

Ali je živio i prije Patmosa i učio hrišćane. Pa već spomenuti sv. Ignjatije (koga inače danas Pravoslavna Crkva i proslavlja) je bio njegov učenik. Tako da je svakako mogao znati izraze koje su hrišćani koristili i koje je i on sam koristio.

Ne mislim da je toliko važno što je on mogao ili možda nije znao, već kontekst, ili što je sam vjerovao.

Poštujem Vaše mišljenje ali se ne mogu složiti jer vidimo da se koristi ista riječ u tri različita teksta. Kod sv. Ignjatija nipošto ne može biti riječ o suboti jer on upravo i govori da dan Gospodnji nije subota. Tako da sam ipak mišljenja da se taj izrak kuriake koristio za nedelju. Naravno i dan danas je to u grčkom naziv za nedelju ali za ovu našu diskusiju to je svakako manje značajno.

U redu. Ali, taj izraz na kojem inzistirate ("kuriakē hēmera ") ne nalazi se u spomenutim djelima, već ("kata kuriakēn"), što se prevodi ("prema Gospodnjem). Prva primjena dan Gospodnji ("kuriakē hēmera ") za koju smo sigurni nalazi se u apokrifnom djelu Evanđelje po Petru, što je svakako kraj 2. stoljeća. A kako je to čitavo stoljeće nakon pisanja Otkrivenja, takvi pisani izvori ne mogu se uzeti za ozbiljno.
Također, "kata kuriakēn", fraza koja se koristi u djelima koje ste naveli neki njeno značenje prevode sa: Gospodnje zapovijedi, Gospodnje učenje...
Svakako, trebalo bi pogledati i po specijalističkim rječnicima, za što ja sad baš i nemam vremena...





Još jednom sve pohvale za Vas i način diskusije. Poštujete sagovornika i iako se ne slažemo učtivi ste i ponašate se po svakom bontonu.

Također.
 
Hristos je radio subotom.

A jel moze neki Bibliski dokaz u prilog ovome ili ces se pozvati na fariseje iz onog vremena,koji su lazno optuzivali Isusa i u vezi subote...!?
Molim te citiraj 4-tu Bozju zapovest iz 2 Mojs.20 poglavlja i nakon toga citiraj teksta koji pokazuje da je Isus cinio nesto suproitno odredbama iz te zapovesti.
 
Evo, subota je, pa da se vratim malo na ovu temu. बाइबिल



Jos mi nije jasno iz svih ovih diskuija ta ideja da je Subota samo za jevrje. Slusao sam neke jevreje, i oni isto to tvrde, cak se i ljute na hriscane koji drze subotu. Sa pravom ili sa krivom, pitanje je sada?



Da li definitivno ima negde u Biblij gde kaze "Subota je samo za ves jevreje" ili mozda da kaze "Subota je za sve narode"?
 
Evo, subota je, pa da se vratim malo na ovu temu. बाइबिल



Jos mi nije jasno iz svih ovih diskuija ta ideja da je Subota samo za jevrje. Slusao sam neke jevreje, i oni isto to tvrde, cak se i ljute na hriscane koji drze subotu. Sa pravom ili sa krivom, pitanje je sada?



Da li definitivno ima negde u Biblij gde kaze "Subota je samo za ves jevreje" ili mozda da kaze "Subota je za sve narode"?

Isus kaze subota je STVORENA za coveka. Oko 2000 god pre Izraila.



Jednom prilikom Isus kaze sledece reci:
Marko 2:27 I govoraše im: Subota je STVORENA čoveka radi, ( asama)a nije čovek subote radi.



Sta kaze ovde Isus?
Rec covek hebrejski znaci Adam.
Isus citira 1 Mojsijevu 2 glavu stvaranje
Isus kaze da je subota stvorena za coveka za Adama. Sto znaci da ju je on svetkovao. Vise nam ne treba.
I da su ljudi, to jest Adam i njegovo potomstvo trebali da ju svetkuju citave vecnosti zauvek...
To je dokaz da ju je Adam svetkovao i njegovo potomstvo i svi za koje smo citali da Bozja rec kaze da su postovali Bozje zakone do izrailja...
Bog to i u zapovrsti potvrdjuje:

2. Mojsijeva 20,11Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan subotni i posvetio ga.
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
Sam Bog svetkuje subotu...



I sa time ju ovekovecava i stvara, vecno obelezava...





1. Mojsijeva 2,2I svrši Bog do sedmoga dana djela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja učini;


Prvi koji svetkuje subotu je sam Bog.
Subota je dan za zajednicu sa Bogom.
Ne samo da bi se neko odmarao.

1. Mojsijeva 2,15I uzevši Gospod Bog čovjeka namjesti ga u vrtu Edemskom, da ga radi i da ga čuva.



Adam objedinjuje sve ono sto je covek i znaci covek i ono sto je on.
Od zemlje.
Adam (heb. »čovjek«;
https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Adam
Tako da to sto si ti kazao je lupetanje.
Lupanje bi bilo pre malo.
Adam znaci covek ali i zemljanin.
A zemljanin je covek.
 
Jos mi nije jasno iz svih ovih diskuija ta ideja da je Subota samo za jevrje. Slusao sam neke jevreje, i oni isto to tvrde, cak se i ljute na hriscane koji drze subotu. Sa pravom ili sa krivom, pitanje je sada?

Nepisano pravilo kaze da svako ko gubi ima prava da se ljuti... ☺
A jevreji su izgubili zaista mnogo - izgubili su status Bozji narod putem etnicke pripadnosti a taj status su dobili ni manje ni vise nego oni "pagani,nezabosci,neobrezani, necisti "kojih su se gadili cak i kad ih vide ...
...oni su smatrali da imaju neko ekskluzivno pravo na bogosluzenje Bogu Nebeskome i da niko osim njih nije smeo sluziti tom Bogu...
Nazalost,oni su izmedju ostalog podbacili na misionskom planu jer umesto da drugim narodima objavljuju Stvoritelja pozivajuci ih da prihvate Bozji zakon oni su sve te sustinski bitne podatke sacuvali ljubomorano za sebe...
Bog Nebeski je unistio taj njihov koncept tako sto je odbacio jevreje kao Bozji narod i taj su status dobili svi narodi sirom sveta koji ce biti spremni prihvatiti Njegov Sveti Zakon ukljucujuci i 4-tu zapovest koja nalaze svetkovanje subote !



Da li definitivno ima negde u Biblij gde kaze "Subota je samo za ves jevreje" ili mozda da kaze "Subota je za sve narode"?

Postoji tekst na kojeg se pozivaju i jevreji kao i svi oni koji jednostavno nece da prihvate Biblisku realnost koju je ponovio Isus Hristos a odnosi se na to da je subota stvorena za coveka,dakle za ljude ( znaci za sve ljude):



2 Mojs.31,16.17:
"...Zato će čuvati sinovi Izrailjevi subotu praznujući subotu od koljena do koljena zavjetom vječnim.
To je znak između mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u sedmi dan počinu i odmori se."



...naravno,to sto veruju jevreji i svi koji odbacuju subotu na osnovu ovog teksta je potpuno van konteksta 4-te Bozje zapovesti i onog sto je rekao Isus Hristos...e sad u vezi toga sto su jevreji odbili tu Isusovu tvrdnje hajde da ih nekako razumem jer su jevreji odbacili Hrista i sve spise NZ-ta,ali da to rade oni koji smatraju da su hriscani...!???
 
Zadnje uređeno od strane moderatora:
BOZJI DAN ODMORA SUBOTA U NAšIM GENIMA





Zašto se svuda u svetu praktikuje sedmicni ciklus odmora?
Zato sto nas nasi poslodavci i država voli?
Ne, zato što znaju da ono sto bi oni najviše voleli, da covek radi bez odomra ili da se redje odmara, možda jednom dva puta u mesecu, nije moguće.
Jer sve sto je izvan sedmicnog ciklusa iscrpljuje coveka i smanjuje mu učinak., i sto vise i vise radi bez odmora, učinak se sve vise i vise duplo smanjuje. a covek razboljeva i iscrpljuje.
Oni znaju da je coveku pa i zivotinjma takođe potreban sedmicni ciklus rada i odmora da bi njegove sposobnosti i učinak bili ponovo na vrhu i da bi učinak mogao da bude konstantan.
U Francuskoj su za vreme kada su konji vukli tramvaje, )uveli desetodnevni ciklus odmora mesto sedmicni, pa su zivotinje bile tako iscrpljene da su stalno padale po ulicama da su ponovo vratili na sedmicni ciklus odmora zivotinja.
Ne samo za coveka već i za ZIVOTINJE vazi taj genetski ciklus odmora.
OVDE IMATE TAJ LINK KADA JE U FRANCUSKOJ PROMENJENO NA DESETODNEVNCICU NAMESTO SEDMICU Npa opet vraceno na sedmicu:
http://www.univie.ac.at/…/FR/Gretzel/Revolutionskalender.htm
2.Mo 20:10 A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvom; tada nemoj raditi nijedan posao, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni ZIVINCE TVOJE , ni stranac koji je među vratima tvojim.
5.Mo 5:14 A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvom; nemoj raditi nikakav posao ni ti, ni sin tvoj ni kći tvoja, ni sluga tvoj ni sluškinja tvoja, ni VO tvoj ni MAGARAC tvoj, niti koje ZIVINCE tvoje, ni došljak koji je kod tebe, da bi se odmorio sluga tvoj i sluškinja tvoja kao i ti.
 
Nazad
Vrh