Opravdanje vjerom

Rimljanima 4:4-6 Onom koji radi, plata se ne računa kao dar, nego kao ono što mu se duguje. A onom koji ne radi, ali veruje u Onoga koji opravdava bezbožnika, vera se računa u pravednost. Tako i David govori o blaženosti čoveka kome Bog računa pravednost bez dela:
 
Rimljanima 4:4-6 Onom koji radi, plata se ne računa kao dar, nego kao ono što mu se duguje. A onom koji ne radi, ali veruje u Onoga koji opravdava bezbožnika, vera se računa u pravednost. Tako i David govori o blaženosti čoveka kome Bog računa pravednost bez dela:

Tako je tu apostol Pavle govori o tome da ne možemo smatrati naša djela spasonosnim u smislu da nam Bog duguje.
 
Tako je tu apostol Pavle govori o tome da ne možemo smatrati naša djela spasonosnim u smislu da nam Bog duguje.

Iskreno da kazem, ja ne vidim tako. On govori o "Blazenosti coveka kome se racuna pravednost bez dela". Ono sto se iz toga podrazumeva je "tesko coveku kome se racuna pravednost iz dela".



Usput receno, rec "Blago" je Makarios, zato jako volim tu rec! ☺
 
Babilon je izdao Bibliju za koju tvrdite da je nepogrešiva Božja riječ. Ti vaši zaključci vas vode u smrt. Kad piše da izađemo iz Babilona ne piše da ponesemo Babilonsku knjigu i sva Njena učenja sa sobom. Ništa novo pod suncem. Jevreji izašli iz Babilona tjelesno a ponijeli njihove knjige jer im je Babilon ostao u srcu. Ako vi ne vidite da u toj knjizi piše i da će ljudi biti opravdani djelima i prema djelima osuđeni što onda govori ovdje Izaija i svi drugi proroci?

Izaija 1,26Postavit ću ti opet suce kao prije i savjetnike kao iz početka. Tada ćeš se opet zvati 'grad pravednosti', 'grad vjerni'.
Izaija 1,27Tvorenjem pravde Sion će se spasiti, pravednošću obraćenici njegovi."



Ezekiel 18,20Duša, koja grijehi, ona će poginuti. A sin neće nositi krivnje oca, i otac neće nositi krivnje sina. Pravedniku će biti plaća pravednosti, bezbožniku plaća bezbožnosti.
Ezekiel 18,21Ako li se bezbožnik obrati od svih grijeha svojih, što ih je p činio, i drži sve zakone moje i čini pravo i pravdu, on će doista živjeti. On neće poginuti!
Ezekiel 18,22Sva zlodjela njegova, što ih je počinio, neće mu se uračunati. Zbog pravednosti svoje, koju je činio, živjet će.



Ezekiel 33,13Kad obećam pravedniku, da će ostati na životu, i on se osloni na pravednost svoju i učini zlo, neće se više spominjati sva pravednost njegova; zbog grijeha, što ga je učinio, umrijet će.



Otkrivenje 19,8Dano joj je odjenuti se u lan tanan, blistav i čist!" A lan - pravedna su djela svetih.
 
Ključna stvar je po meni taj dio "kao što mu se duguje". Dakle to je kritika te ideje da postoji nekakav ugovor između Boga i čovjeka gdje čovjek daje dobra djela a zauzvrat dobija blagodat i spasenje. Jevreji su u to vjerovali a fokus je još uvijek na njihovoj praksi pošto se par stihova kasnije pominje obrezanje.
 
Ja bih zaokruzio svoje shvatanje o ovoj temi koja ima dobar naslov "opravdanje verom".



Sustina jevandjelja, rec koja znaci "radosna vest", jeste da je Bog sve ucinio za coveka sto je potrebno za spasenje. Bog je resio problem greha i covekove izgubljenosti time sto je dosao na ovu zemlju, utelovio se i posta covek. Zivotom i recima je pokazao sta je covek moga da bude da nije pao u greh, a svojom zrtvom je platio dug za svakog zivog coveka koji je ikada ziveo ili ce ziveti na ovoj zemlji. Nas dug greha je placen Hristovom smrcu.



Zato je Isus rekao "Hodite svi koji ste umorni i natovareni i ja cu vas odmoriti". Natovareni i umorni od cega? Od nasih greha i nasih pokusaja da se izbavimo iz zla u kome se nalazimo. Covek moze od svega toga da se odmori kada nadje odmor u Hristu.



Apostol Pavle u svojim poslanicama Rimljanima i Galacanima, razvija ovu temu Hristove zasluge za coveka. On obrazlozava tu radosnu vest coveku, da ne treba nista da uradi za svoje spasenje jer je to Bog vec uradio. Covek moze slobodno da dodje, da se oslobodi tezine svojih greha i gresnosti, osecaja krivice i nemogucnosti da svojim delima spase sebi. Sav trud je nepotreban jer je Bog kroz Hrista ucinio sve sto je potrebno za spasenje. Potrebno je samo da veruje.



Konacno, covek je slobodan, spasen, ociscen i prihvacen kao clan Bozje porodice. To donosi mir o kome Pavle govori u Rimljanima 5:1.



Ono sto ostaje coveku koji ne prhvata spasenje kao potpuno besplatan dar, bez ikakvog covekovog truda je da postoje dve mogucnosti do kojih ni jedna ni druga nije pozeljna. Jedna mogucnost je da covek bude zadovoljan sa svojim delima i da veruje da su ona dovoljno dobra da bi ga opravdala pred Bogom. Druga mogucnost je da covek celo vreme shvata da nije dovoljno dobar da su njegova dela koliko god pokusavao nedovoljna za spasenje. To dovodi do tezine greha od koje nas je Hristos pozvao na oslobodjenje. Mnogi takvi jednostavno nakon dugotrajne borbe i beznadja padaju u potpunu neveru da ce ikada dostici zeljeni rezultat i da ce njihova dela ikada biti dovoljno dobra za spasenje.



Sta je rezultat onoga ako covek prihvati da je Hristos sve ucinio za njegovo spasenje i da je potpuno opravdan, (sto znaci da mu se brisu sve krivice i svi gresi). Umesto da neko pomisli da je sada covek slobodan da gresi, bas suprotno se desava nakon prihvatanja tog besplatnog dara. Opravdanje verom podrazumeva nanovorodjenje Duhom o kome je Isus govorio Nikodimu. Odjednom, pod uticajem Svetog duha covek pocinje da zivi jedan drugaciji zivot pun dela ljubavi. Ali ta dela ljubavi nemaju nikakvu ulogu u opravdanju verom jer se opravdanje i novorodjenje desilo onda kada je covek prihvatio Hrista.



Takav covek koji je opravdan verom ne zivi vise pod teretom i obavezama koje su potrebne da bi se nesto dostiglo. Neki su ljudi usredredjeni na to kako da urade ovo ili ono da bi nasledili spasenje. Jedina stvar koju covek moze da uradi je da pdgreva tu veru u Hrista kojom se opravdao i da dozvolli Svetom Duhu da kroz njega radi dela ljubavi. Ali ta dela ljubavi nisu ona sto coveka opravdavaju ni u najmanjem delu. Ona su posledica besplatnog dara Hristovog spasenja i posledica opravdanja verom.



Tako ja vidim ovo pitanje i drago mi je sto je naslov teme bio "Opravdanje verom" a ne "Opravdanje verom i delima"
 
Nemoguće je ostati na istom putu. Nekome je stijena Petar a nekome Simon Magus (Pavle). Jedan je put uzan drugi je širok. Jedan put ima zakon drugi ga nema iako kaže da ga ima jer da ima i taj bi bio uzan.
 
A koji su izvori učenja sv. ap. Petra po Vama jer ako citirate Novi zavjet onda morate priznazti i autoritet sv. ap. Pavla čiji spisi čine većinu Novog zavjeta.
 
A koji su izvori učenja sv. ap. Petra po Vama jer ako citirate Novi zavjet onda morate priznazti i autoritet sv. ap. Pavla čiji spisi čine većinu Novog zavjeta.

Da su Petrova učenja u skladu sa Pavlovim bila bi u Bibliji. Nisu zato što Petar je ostavio upute da se njegova učenja poslije Njega ne daju svakome na čitanje, ona su bila strogo čuvana i nisu ni mogla dospijeti u ruke onih koji su sastavljali Bibliju. Danas, pred kraj, Bog ih je dao u javnost da ljudi znaju istinu. To su Clementine homilies, Recognitions of Clementine i druga. Unjima su izvješća s Petrovih putovanja. On je preopovjedao neznabošcima i bio postavjjen kao vođa ili stijena. Poslije njega to je bio Klement. Dalje neznam točno.
 
Ja bih takođe za kraj citirao Isusa Hrista koji kaže:
"Ako imate ljubav k meni, zapovijesti moje držite." (Jovan 14:15).
i apostola Pavla:
"A dobro činiti da nam se ne dosadi; jer ćemo u svoje vrijeme požnjeti ako se ne umorimo." (Galatima 6:9).



I na kraju jedan citat sv. Jovana Zlatoustog:
"Ako čovjek pravilno vjeruje u Oca, Sina i Svetoga Duha ali ne živi pravilno njegova mu vjera neće koristiti ka spasenju." (Omilija 31 na Jevanđelje po Jovanu).
 
Zato jer je vjera bez djela mrtva. Ne možeš se spasiti nečim što je mrtvo. Spasenje jeste dar ali ne u smislu da ljudi trebaju biti potpuno pasivni.

Po mom misljenju postoje dve vrste pasivnosti.1) Po Bogu 2) po coveku -Po Bogu je pasivnost spasonosna:Biblija kaze;osloni se na Gospoda i cekaj ga!
Pasivnost po coveku moze odvesti u propast:Biblija kaze:Tesko coveku koji lezi na svojoj drozdini i govori.Gospod ne cini ni dobro ni zlo.
 
Opravdanje verom je Bozji dar kroz Gospoda nasega Isusa Hrista.U njemu nema nikakve ljudske zasluge,ali ima ljudske zahvalnosti koja se ogleda u poniznom prihvatanju sluzbe i prenosenje te divne evandjeoske istine drugim ljudima.Pavle kaze,svedoceci pred Agripom,rimskim velikodostojnikom:Zato care ne bih neposlusan nebeskoj utvari.Kad vidimo Fariseja i Carinika na molitvi,gledamo dve grupe vernika.1)Oni koji dolaze u svojoj pravdi i o njoj pricaju:Hvala ti Boze sto sam bolji od drugih oko mene.Zatim sledi opisivanje vlastite pravednosti i dostignuca na tom polju.&-A onda Gospod fokusira nas pogled na drugog molioca-Carinika.On sebe vidi izgubljenog ukoliko mu Gospod Isus ne pruzi ruku spasenja.
Hristos kaze:Ovaj je dobio moj dar spasenja,onaj prvi je svojom molitvom samohvalospevkom odbio sve moje darove.
 
Opravdanje verom se pokazuje delima jer vera bez dela nije nista.
Pravi Hriscani se tako prepoznaju po ljubavi,pa sad neka svako svoju religiju promotri i neka bude iskren sa sobom i drugima.
 
Opravdanje verom se pokazuje delima jer vera bez dela nije nista.
Pravi Hriscani se tako prepoznaju po ljubavi,pa sad neka svako svoju religiju promotri i neka bude iskren sa sobom i drugima.

Postoje mnogi nehriscani koji pokazuju pravu ljubav. Sta je sa njima?
 
Postoje mnogi nehriscani koji pokazuju pravu ljubav. Sta je sa njima?

Daleko je njihova ljubav....
Lk. 11
13 Kad dakle vi, zli budući, umete dobre dare davati deci svojoj, koliko će više Otac nebeski dati Duha Svetog onima koji ištu u Njega?
Tako da nas ne treba cuditi da i zli ljudi imaju prave ljubavi prema svojoj deci. A imaju li je i prema drugim tudjim ljudima ili prema Jehovi Bogu ?
 
Opravdanje vjerom je jedna od najvažnjih doktrina u kršćanstvu, kako vi razumijete ovu doktrinu?


Malo pratim ovo vase pisanje ovdje na forumu i cini mi se... dopustam da grijesim, ipak sam ja samo gost i izvanjski promatrac... da se vi krscani jako puno prepucavate rijecima. Ko je sta rekao, ko je kako protumacio neki stih, koje je znacenje itd. Puno ste u teoriji, a malo mi se cini u praksi.



U istocnim du'ovnostima su praksa i licno iskustvo na prvom mjestu. Onaj koji samo buba teoriju, smatra se mozda nacitanim, ali neiskusnim i bez mudrosti. Pustite teoriju, hinduizam i budizam imaju valjda 10 x vecu knjizevnu i kanonsku bastinu od krscanstva i poznavanje svetih tekstova je vrlo vazno, ali nikada tako bitno kao osobno iskustvo i mudrost koja se stjece licnim uvidom kroz meditacijsku praksu.



Badava je meni citati o Buddhinim iskustvima, ako makar dio toga ne mogu osvjedociti u vlastitom zivotu. Buddha je za takve rekao da je to "ko cuvanje tudjih krava". A posebnim se vidom neznanja drzi nadmudrivanje i raspravljanje s drugima oko tumacenja svetih tekstova.



Sveti tekstovi ne sluze tome da se porazi protivnik u raspravi, niti da se dokaze nasa ucenost. Oni sluze tome da mijenjamo sebe, da postignemo mudrost uvida i da postanemo bolji ljudi.
 
Nazad
Vrh