Subota vs. Nedjelja

Židovski običaj je i odlazak na bogoslužja, pa to ne dovodimo u pitanje kao i mnoge druge stvari. Kao što sam rekao, treba raditi distinkciju između moralnog zakona i židovskih običaja.

Slažem se. Ali subota jasno spada u jevrejske običaje.



Mnogi su zaključili da ovaj stih implicira da više ne trebamo držati četvrtu zapovijed Gospodinovu subotu. Ali gdje u cijelom poglavlju daje bilo kakvu naznaku da se spominje četvrta zapovijed? Činjenica je da se u 14. poglavlju Poslanice Rimljanima uopće ne koristi riječ subota i to je obično odabrana pretpostavka onih koji pokušavaju izbjeći provođenje posebnog vremena sa svojim Stvoriteljem na njegov sveti dan.

Kontekst nam govori mnogo. Početak 14. poglavlja govori i o konzumiranju hrane i kako neki vjeruju da smiju svi jesti dok se drugi ne slažu. Tako da se poglavlje očito dotiče i jevrejskih običaja. Ima smisla da se dotiče i subote.



Još jedna vrlo relevantna činjenica je da se riječ " slično " zapravo uopće ne nalazi u grčkom tekstu i da su je dodali prevoditelji što je težilo impliciranju nečega što Pavao nije namjeravao.

Ovako se i prevodi u mom prevodu Sv. Pisma kako si ti naveo.



Kontekst odlomka otkriva da se Rimljanima 14:5 odnosi na židovske institucije, a posebno na njihove svetkovine kao što su Pasha, Dan pomirenja, mladi mjeseci itd., te meso žrtvovano idolima. Biblija nikada ne govori o Gospodnjoj suboti samo kao o danu . Uvijek se naziva Šabat ili Subotnji dan .

Zašto se ne bi onda odnosio i na subotu koja je svakako jevrejska institucija? Na kraju krajeva subota je isto tako "dan". Za nekoga ko ne insistira previše na svetkovanju subote kao što je to sv. ap. Pavle ima smisla da neće govoriti u suboti sa takvim strahopoštovanjem.



Na kraju krajeva ja opet napominjem da Pravoslavna Crkva nije zaboravila subotu i ne pravi se da subota nema nikakav značaj. Subotama recimo nema strogih postova. Ali je nedelja prevazišla subotu kao Dan Vaskrsenja.
 
Nije subota dana jevrejima....nego je Bog još u Edenu uspostavio subotu....Bog je izabrao jevreje, i oni su taj dan trebali svetkovati, ali i drugim narodima tu istinu navještati. Zato u knjizi Izaija, Bog hvali nežidove koji su prihvatili subotu, i da će ih on nagraditi zbog toga.



Izaija 56,6-8: Pa i sinove tuđinske koji se pridruže GOSPODINU da bi mu služili i da bi ljubili ime GOSPODINOVO, da mu budu slugama, svakoga koji čuva SUBOTU od oskvrnuća i drži se moga saveza,
i njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti ih u svome domu molitve: njihovi paljeni prinosi i njihove žrtve bit će prihvaćene na mome žrtveniku, jer će se moj dom zvati domom molitve za sve narode.’
Gospodin BOG, koji sabire izopćenike Izraelove, govori: ‘Pribrat ću mu i druge uz one koji su mu pribrani.’
 
Kao što vidiš tu se spominju žrtve paljenice i Hram u Jerusalimu tako da se to odnosi na Stari zavjet a ne na Novi.
 
Slažem se. Ali subota jasno spada u jevrejske običaje.

Blagdani subote spadaju u to, a ne sedmi dan subota.

Kontekst nam govori mnogo. Početak 14. poglavlja govori i o konzumiranju hrane i kako neki vjeruju da smiju svi jesti dok se drugi ne slažu. Tako da se poglavlje očito dotiče i jevrejskih običaja. Ima smisla da se dotiče i subote.

Ne možete inzistirati na takvoj kauzalnosti jer vam je postavka u startu pogrešna.
Blagdani subote, kao i pitanja čovjekove ishrane nisu dio moralnog zakona. I sve to treba zasebno promatrati...

Ovako se i prevodi u mom prevodu Sv. Pisma kako si ti naveo.





Zašto se ne bi onda odnosio i na subotu koja je svakako jevrejska institucija? Na kraju krajeva subota je isto tako "dan". Za nekoga ko ne insistira previše na svetkovanju subote kao što je to sv. ap. Pavle ima smisla da neće govoriti u suboti sa takvim strahopoštovanjem.

Zato što se subota nikad ne naziva židovskom/jevrejskom već danom Gospodnjim. Ona je edenska institucija, a ne židovska.

Na kraju krajeva ja opet napominjem da Pravoslavna Crkva nije zaboravila subotu i ne pravi se da subota nema nikakav značaj. Subotama recimo nema strogih postova. Ali je nedelja prevazišla subotu kao Dan Vaskrsenja.

To je uredba čovječja, ne nešto što je Bog proglasio...
 
Blagdani subote spadaju u to, a ne sedmi dan subota.

Super onda. Ovo i jeste cijela poenta ove priče. Pravoslavna Crkva kao što sam već rekao idalje poštuje subotu. Ali je ne svetkuje kao što su činili starozavjetni Jevreji. Postavio bih Vam pitanje: da li je po Vama nedelja značajniji dan od subote?
 
Super onda. Ovo i jeste cijela poenta ove priče. Pravoslavna Crkva kao što sam već rekao idalje poštuje subotu. Ali je ne svetkuje kao što su činili starozavjetni Jevreji. Postavio bih Vam pitanje: da li je po Vama nedelja značajniji dan od subote?

Prvi dan u tjednu (nedjelja) u Pismu ne spominje se kao poseban dan. Nama može biti interesantna za spomen Kristovog uskrsnuća, i to je sve. S druge strane imamo subotu (sedmi dan) koja je od Boga blagoslovljena i posvećena. Pa vi sami razmislite što je važnije...
 
Kako se ne spominje kao poseban dan ako je Hristos vaskrsnuo na taj dan? Zar sama ta činjenica nije dovoljna da nedelja bude značajan dan? Ne zaboravite da su se i rani hrišćani okupljali u nedelju:
"A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, govoraše im Pavle, jer šćaše sjutradan da pođe, i proteže besjedu do ponoći." (Djela apostolska 20:7).
Ovo nam potvrđuju i ranohrišćanski dokumenti.
 
Kako se ne spominje kao poseban dan ako je Hristos vaskrsnuo na taj dan? Zar sama ta činjenica nije dovoljna da nedelja bude značajan dan? Ne zaboravite da su se i rani hrišćani okupljali u nedelju:
"A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, govoraše im Pavle, jer šćaše sjutradan da pođe, i proteže besjedu do ponoći." (Djela apostolska 20:7).
Ovo nam potvrđuju i ranohrišćanski dokumenti.

Budite slobodni i navedite mi gdje se to spominje kao poseban dan u Pismu? Vašom linijom razmišljanja netko bi mogao inzistirati na posebnosti petka, obzirom da je Krist svojom žrtvom otkupio čovječanstvo. Da, i petak je poseban za razmišljanje, ali zna se koji je dan Gospodnji.
Da ne gubim vrijeme pišući osvrt na tekst iz Dj kojeg navodite, navodim tekst u nastavku sa bloga:



"Dan na koji je ovaj sastanak bio nije relevantan u svakom slučaju, jer se može imati okupljanje za propovijedanje ili proučavanje Riječi bilo koji dan u tjednu i to ne mijenja Božju zapovijed.



Drugi čimbenik koji mnoge navodi na krivi put s ovim stihom je način razmišljanja da se lomljenje kruha uvijek povezuje s pričešću. U biblijska vremena lomljenje kruha se radilo za svaki obrok i bio je izraz koji se koristio za svaki obrok. Kad većina pomisli na pričest, obično je asocira na malu šalicu soka od grožđa i komadić oblatne ili kruha. Je li tako bilo s posljednjom večerom? Nikako. Bila je to večera kao u potpunom obroku, a kruh se lomio kao i kod svakog obroka.



Što je s hranjenjem mnoštva u Mateju 15:36 , na primjer. Je li ovo bila pričest? A ipak vidimo isto. Isus je “zahvalio ” za hranu i “ razlomio kruh ” kao što se činilo za svaki obrok u biblijska vremena.



Imamo istu stvar s Gospodnjom večerom u 1. Korinćanima 11:24 , ali Isus je koristio simboliku s kruhom i vinom. I u 1. Korinćanima 11:25 , što je sljedeći stih, primijetit ćete da je Isus rekao da se pričešćujemo onoliko često koliko želimo. Danas pričest povezujemo s danom kada idemo u Crkvu i tako većina ima drugačiji način razmišljanja. U vrijeme Krista pričešćivalo se na bilo koji dan.



I u Djelima apostolskim 2:46 ponovno vidimo da se lomljenje kruha obavljalo uz svaki obrok i ne podrazumijeva pričest. Za svaku istinu Sotona uvijek ima laž i tako je odgovor onih koji se protive istini u ovom slučaju da ovaj stih pokazuje da subota može biti bilo koji dan. Ali učenici koji idu od kuće do kuće svjedočeći i družeći se s drugima ne podrazumijeva ništa takvo i očito ne mijenja ni Božju zapovijed.



I samo još jedan primjer iz Djela apostolskih 27:34-36 koji pokazuje da su za svakim obrokom " zahvalili " i " lomili kruh ". U ovom slučaju jasno je da je to bio samo normalan obrok za dobivanje snage za preživljavanje.





Dakle, vidjeli smo da to nije nužno bila pričest i da čak i ako je lomljenje kruha spomenuto u Djelima apostolskim 20:7 bilo pričest, to ne mijenja Božju zapovijed budući da je pričest bila na bilo koji dan u biblijska vremena, a sastanci mogu biti na bilo koji dan kao i mi danas. Također nalazimo četiri stiha dalje u kontekstu Djela 20:11 da je ovo bio obrok za prehranu.



Kako bismo dodatno pokazali pretpostavku iznesenu u Djelima apostolskim 20:7, koliko je njih primijetilo da ovaj sastanak nije čak ni bio u Crkvi? Isus je rekao da se Njegov zakon ne mijenja ni za jednu točku. ( Matej 5:18 , Luka 16:17 ) Ali zanemarimo ovu vrlo značajnu činjenicu na trenutak. Da je Isus promijenio dan, tada bi postojao kristalno jasan stih koji bi nam vrištao promjenu. Moramo li odlučiti je li se nešto tako važno kao što je ono što je Bog napisao u kamenu promijenilo na temelju pretpostavki? I kako bi to bilo pravedno po pitanju spasenja? Jakovljeva 2:10-12 , Hebrejima 10:26-29 .



Jedina stvar koja bi trebala biti jasna svakome tko doista želi istinu jest da ako je subota promijenjena u nedjelju i Bog je odlučio biti potpuno nepravedan i ne obavijestiti nas crno-bijelim stihom koji to kaže, tada bismo otkrili da svaki Sveto pismo u Novom zavjetu ili barem knjiga Djela apostolskih pokazala bi da je svaki crkveni sastanak prvog dana u tjednu, a to je nedjelja.





Dakle, koliko biblijskih stihova imamo koji pokazuju nekome u Crkvi (Sinagogi) nedjeljom? Ako je dan promijenjen, a da nam to nije rečeno, onda bi to trebali biti svi ili barem jedan. Ali opet, koliko? Nula! Ne postoji niti jedan stih u cijeloj Bibliji čak ni o jednoj osobi u Crkvi nedjeljom. Ni jedan!





Djela apostolska 20:7 NIJE u Crkvi, a 1. Korinćanima 16:2 nije čak ni sastanak bilo kakvog opisa, a kamoli u Crkvi. Svaki pojedini stih u Novom zavjetu koji pokazuje da je bilo tko u Crkvi SVI na subotu. Neki su naravno pokušali umanjiti važnost ove činjenice govoreći da svi ovi subotnji sastanci u Crkvi nisu bogoslužni sastanci. Dakle, tom pogrešnom izjavom, ne bismo imali apsolutno nijedno redovito crkveno okupljanje u cijeloj Bibliji. Stoga bih očekivao da će oni koji traže istinu odmah prozreti ovo. Evo još nekih stihova iz Djela apostolskih, koji za razliku od Djela 20:7 nisu pretpostavke. ( Djela 13:14 – 13:27 – 13:42-44 – 15:21– 17:1-2 i 18:4 )





Ima i drugih koji kažu da je subota bila samo dan odmora, a ne dan za Gospoda. I tako to implicira da svi spisi i Židova i pogana u Crkvi subotom ne obožavaju Boga. To se ne razlikuje od toga da kažete da svi oni koji su danas u Crkvi ne štuju Boga, pa sam siguran da ni ovaj pokušaj prikrivanja istine ne zahtijeva daljnje objašnjenje.





Što se tiče ovog sastanka u nedjelju. U Kristovo vrijeme dan je završavao zalaskom sunca, a novi dan je počinjao nakon zalaska sunca. ( Postanak 1:5 ; Levitski zakonik 23:32 ) Dakle, ono što nazivamo subotom navečer bi zapravo bio početak prvog dana u tjednu koji je u biblijsko vrijeme nedjelja.





Nalazimo u Djelima apostolskim 20:7 da im je Pavao propovijedao, spreman sutradan krenuti; i nastavio svoj govor do ponoći. ” Ako je ovo bilo nedjeljno jutarnje crkveno okupljanje, onda je Pavao propovijedao cijeli dan, sve do ponoći gdje su zahvaljivali i lomili kruh i jeli obrok budući da su tada bili jako gladni. A Djela apostolska 20:11 pokazuju kako je Pavao govorio do jutra kada je potom krenuo na svoje putovanje.





Koliko bi vas moglo slušati kako netko propovijeda gotovo 24 sata? Pavao bi bez sumnje izgubio svoju publiku prije 12 sati da prvo nije izgubio glas. Nalazimo da Djela apostolska 20:7 zapravo pokazuju da je ovo bio sastanak koji je započeo nakon zalaska sunca i trajao do ponoći. Dakle, ovo bi zapravo bilo ono što mi zovemo subota navečer, a ne nedjelja kako je danas uopće zovemo. U svakom slučaju, pričest može biti bilo koji dan i ovakvi sastanci mogu biti bilo koji dan i tako ni na koji način ne implicira da je subota sada nedjelja, a pogotovo kada su svi crkveni sastanci svi bili samo subotom. Ova zlouporaba Djela apostolskih 20:7 u najgorem je slučaju pokušaj dokazivanja laži ili je u najboljem slučaju iznimno loša pretpostavka. Kad bi se Božja zapovijed promijenila, onda bi sveto pismo vrištalo promjena kod nas i ne bismo morali stvarati pretpostavke. Isus je rekao da se njegov zakon ne mijenja ( Luka 16,17 ) i da mu trebamo vjerovati, a ne implicirati da je lagao. Ako Sveto pismo ne kaže tako, nije tako!"
Izvor: Posljednja vremena
 
Slažem se. Ali subota jasno spada u jevrejske običaje.

Voleo bih da znam na koji nacin mi hriscani odlucujemo sta je jevrejski obicaj a sta su moralni principi na kome je izgradjena nasa hriscanska vera a sto ocito dolazi od jevrejskih spisa Starog zaveta?
 
Zanimljivo je kako neki ljudi tvrde da zakon nije promenjen, od pete do desete zapovesti. Dok su prve četiri koje su se odnosile prema Bogu ipak promenjene.
Druga i četvrta čak i besramno.
Jedan sam od onih koji smatraju da se Bogu može posvetiti svaki dan, ali ukidanje subote se nije dogodilo. Dan Gospodnji jeste subota i ostaće doveka.
 
Nedelja je značajna jer je Hristos ustao na taj dan. Ne vidim šta je sporno u toj tvrdnji. Dan Vaskrsenja. Dan novog stvaranja. Vi tvrdite nema stihova koji govore da je nedelja posebna. Gdje su NZ stihovi koje govore da je subota posebna?
 

Nisam odgovorio na Vaše pisanje o pričesti zato što ja nisam ni iznio tvrdnju da se pričešće moglo uzimati samo nedeljom i slažem se sa Vama da su u ranohrišćansko vrijeme hrišćani svaki dan uzimali Tijelo i Krv Gospoda našeg Isusa Hrista.



Kako bismo dodatno pokazali pretpostavku iznesenu u Djelima apostolskim 20:7, koliko je njih primijetilo da ovaj sastanak nije čak ni bio u Crkvi?

Ali je bilo okupljanje hrišćana. Uzmite da je ovo ipak 1. vijek i da hrišćani još nemaju svojih hramova.



Isus je rekao da se Njegov zakon ne mijenja ni za jednu točku. ( Matej 5:18 , Luka 16:17 ) Ali zanemarimo ovu vrlo značajnu činjenicu na trenutak. Da je Isus promijenio dan, tada bi postojao kristalno jasan stih koji bi nam vrištao promjenu. Moramo li odlučiti je li se nešto tako važno kao što je ono što je Bog napisao u kamenu promijenilo na temelju pretpostavki? I kako bi to bilo pravedno po pitanju spasenja? Jakovljeva 2:10-12 , Hebrejima 10:26-29 .

Ali ništa nam u NZ ne vrišti da je svetkovanje subote od krucijalnog značaja za hrišćansku zajednicu. Sv. ap. Pavle se u svojim poslanicama dosta puta doticao Mojsijevog Zakona pa nikad nije istaknuo subotu kao nešto što se mora mora mora poštovati i nipošto se ne smije izgubiti iz vida a svakako je to mogao učiniti.



Djela apostolska 20:7 NIJE u Crkvi, a 1. Korinćanima 16:2 nije čak ni sastanak bilo kakvog opisa, a kamoli u Crkvi.

No ipak sv. apostol ističe taj prvi dan nedelje. Ne vidim zašto ne bismo mogli ovaj stih povezati sa gore navedenih stihom iz Djela apostolskih koji govori da su se hrišćani okupljali u prvi dan nedelje.



Svaki pojedini stih u Novom zavjetu koji pokazuje da je bilo tko u Crkvi SVI na subotu. Neki su naravno pokušali umanjiti važnost ove činjenice govoreći da svi ovi subotnji sastanci u Crkvi nisu bogoslužni sastanci. Dakle, tom pogrešnom izjavom, ne bismo imali apsolutno nijedno redovito crkveno okupljanje u cijeloj Bibliji. Stoga bih očekivao da će oni koji traže istinu odmah prozreti ovo. Evo još nekih stihova iz Djela apostolskih, koji za razliku od Djela 20:7 nisu pretpostavke. ( Djela 13:14 – 13:27 – 13:42-44 – 15:21– 17:1-2 i 18:4 )

Moramo uzeti u obzir kontekst ovih stihova. Pavle je išao propovijedati Jevrejima u sinagogama. Logično je da je otišao subotom kad su se Jevreji okupljali i kad ih je bilo najviše. Npr. kad bih ja išao propovijedati muslimanima otišao bih u njihove džamije u petak kad je džuma. Iz ovih stihova se stoga ne može izvući bilo kakav dublji zaključak.



Što se tiče ovog sastanka u nedjelju. U Kristovo vrijeme dan je završavao zalaskom sunca, a novi dan je počinjao nakon zalaska sunca. ( Postanak 1:5 ; Levitski zakonik 23:32 ) Dakle, ono što nazivamo subotom navečer bi zapravo bio početak prvog dana u tjednu koji je u biblijsko vrijeme nedjelja.





Nalazimo u Djelima apostolskim 20:7 da im je Pavao propovijedao, spreman sutradan krenuti; i nastavio svoj govor do ponoći. ” Ako je ovo bilo nedjeljno jutarnje crkveno okupljanje, onda je Pavao propovijedao cijeli dan, sve do ponoći gdje su zahvaljivali i lomili kruh i jeli obrok budući da su tada bili jako gladni. A Djela apostolska 20:11 pokazuju kako je Pavao govorio do jutra kada je potom krenuo na svoje putovanje.

U redu ali ovo ne znači previše. Pravoslavna Crkva i dan danas drži da dan počinje večernjom molitvom. Tako da i danas u Pravoslavnoj Crkvi nedelja zapravo počinje u subotu naveče.
 
Jevanđelje po Mateju 24,20:
Molite se da vaše bežanje ne bude u zimu ili u subotu.



Isus ovde govori o poslednjem vremenu.



Isus nikada nije ukinuo subotu. Trudio se da objasni farisejima da je ljubav bitnija od svega.
 
Jevanđelje po Mateju 24,20:
Molite se da vaše bežanje ne bude u zimu ili u subotu.



Isus ovde govori o poslednjem vremenu.



Isus nikada nije ukinuo subotu. Trudio se da objasni farisejima da je ljubav bitnija od svega.

I kakve to veze ima sa slavljenjem subote? Kome je upućen konkretno taj stih:
"Tada koji budu u Judeji neka bježe u gore" (Matej 24:17).
Judejima tj. Jevrejima. To "molite se da ne bježite u subotu" govori o tome da Jevreji striktno shvataju zakon i da oni ne bi bježali da moraju bježati subotom jer se subotom ništa ne smije raditi.



Ima u Prvoj Makavejskoj gdje se opisuje da Jevreji nisu bili spremni ni da se bore protiv okupatora na subotu već su pustili da ih ovi pobiju da ne bi nešto radili u subotu.
 
Voleo bih da znam na koji nacin mi hriscani odlucujemo sta je jevrejski obicaj a sta su moralni principi na kome je izgradjena nasa hriscanska vera a sto ocito dolazi od jevrejskih spisa Starog zaveta?

Crkva odlučuje.
 
Kroz tradiciju. Nije lako to sve ni iskopati i sažvakati. Nije sve ni prevedeno na nama razumljive jezike.
 
U redu ali zar nije subota upravo jevrejski običaj?

Ne nije,subota nije stvorena za jevreje nego ZA COVEKA, sto ce reci za ljude i to se desilo u zavrsnoj fazi stvaranja kada je Bog poisvetio i blagoslovio sedmi dan.

Slažem se sa ovim ali evo pitanje za razmišljanje: zar je držanje subote jednaka moralna zapovijest kao "ne ubij" ili "ne kradi"? Da li je jednako nemoralan ubica i osoba koja ne drži subotu?

Ljudi nemaju prava kategorizirati zapovesto na manje vazni i vise vazni...ali ako vec insistiras na neku uporedbu,hajdemo stvari sagledati iz malo drugacije perspektive - dajmo napraviti uporedbu na osnovu kanzneih mera koja su bila predvidjena za prekrsioce.
Naime,smrtna kazna je bila predvidjena za ubistvo, za preljubu,za nepostovanje roditelja ali eto i za prekrtsasj 4-te zapovesti o svetkovanju subote !!!
U istom stilu,smrtna kazna nije bila predvidjena za kradju stoga te ja sad pitam - DALI JE JEDNAKO NEMORALAN LOPOV I ONAJ KOJI KRSI SUBOTU ???



Imamo tekstove poslanica sv. ap. Pavla koji upozorava hrišćane da ih niko ne treba osuđivati "za mladine ili za subote".

Ovo smo vec pricali i jasno je objasnjeno da se pomenuto upozorenje ne odnosi na subotu iz 4-te zapovesti a da je to zaista tako vidi se iz toga sto ta zapovest ni u kom smislu ne moze biti sjen od dolaska Isusa Hristra kao sto se navodi u pomenutom tekstu jer nikako, u nikakvom smislu ne sadrzi simboliku koja je direktno ili indirektno vezana sa zrtvom Isusa Hrista.
 
Kroz tradiciju. Nije lako to sve ni iskopati i sažvakati. Nije sve ni prevedeno na nama razumljive jezike.

Ostaje vecna debata izmedju tradicionalnih crkava i protestatnskih, o ulozi tradicije u odredjivanju sta je ispravno verovati. Dok sa jedne strane protestanti tvrde da je samo Biblija merodavna (Sola Scritpura), opet vidimo razne protestantske crkve sa dosta razlicitim verovanjima a svi tvrde "Sola Scriptura". Pa ako je "sola Scriptura" zasto onda nemaju svi isto verovanje? Sa druge strane, vidimo vise tradicija koje su se razvile u raznim pravcima, pa cak i po ovom pitanju svetkovanja Subote. Kao sto smo videli, bar jedna tradicija, etiopska crkva, ima sasvim drugu tradiciju. Cak i pravoslavna i katolicka tradicija je tu razlicita. Cini mi se ako se dobro secam nekih dokumenata koje sam citao, u velikom raskolu istocne i zapadne crkve, jedno pitanje je bila i pitanje subote gde su katolici osudjivali pravoslavne da judaiziraju jer nisu hteli da poste u subotu i jos uvek su smatrali da je to znacajan dan koji je uspomena na stvaranje.



Tako, imamo jedne koji masu sa "Sola scritpura", drugi sa tradicijom, a na kraju imamo i razlicita verovanja iz Sola Scriptura kao i razlicita verovanja iz tradicije. To je ono sto mene cudi. Pitam se kako to da oni koji se drze samo Bibije nemaju zajednicki stav sta ta Biblija uci, a i oni koji postuju tradiciju, kako to da ima vise tradicija koje su oprecne.



Kako jedan covek koji bi zeleo da zna sta je istina po ovom pitanju, stvarno moze da odluci ili na osnovu Biblije ili na osnovu tradicije?
 
Ne nije,subota nije stvorena za jevreje nego ZA COVEKA, sto ce reci za ljude i to se desilo u zavrsnoj fazi stvaranja kada je Bog poisvetio i blagoslovio sedmi dan.

Joj opet moram kopati po Pismu. Da, subota kao subota je označena kao poseban dan prilikom stvaranja svijeta. Ali Šabat kao praznik je direktno povezan sa Izlaskom JEVREJA iz Egipta:
"15. I *pamti da si bio rob u zemlji Misirskoj, i Gospod Bog tvoj izvede te odande rukom krjepkom i mišicom podignutom. Zato ti je Gospod Bog tvoj zapovjedio da svetkuješ dan od odmora." (Zakoni ponovljeni 5:15)



Ljudi nemaju prava kategorizirati zapovesto na manje vazni i vise vazni...ali ako vec insistiras na neku uporedbu,hajdemo stvari sagledati iz malo drugacije perspektive - dajmo napraviti uporedbu na osnovu kanzneih mera koja su bila predvidjena za prekrsioce.
Naime,smrtna kazna je bila predvidjena za ubistvo, za preljubu,za nepostovanje roditelja ali eto i za prekrtsasj 4-te zapovesti o svetkovanju subote !!!
U istom stilu,smrtna kazna nije bila predvidjena za kradju stoga te ja sad pitam - DALI JE JEDNAKO NEMORALAN LOPOV I ONAJ KOJI KRSI SUBOTU ???

Smrtna kazna je bila predviđena i za laganje o djevičanstvu. Kazne u Mojsijevom zakonu su prije svega prevaziđene a imale su svoje specifične razloge. Naravno da nije jednako nemoralno krasti i ne slaviti subotu.



Ovo smo vec pricali i jasno je objasnjeno da se pomenuto upozorenje ne odnosi na subotu iz 4-te zapovesti a da je to zaista tako vidi se iz toga sto ta zapovest ni u kom smislu ne moze biti sjen od dolaska Isusa Hristra kao sto se navodi u pomenutom tekstu jer nikako, u nikakvom smislu ne sadrzi simboliku koja je direktno ili indirektno vezana sa zrtvom Isusa Hrista.

Netačno. Subota ima jasnu povezanost sa Isusom Hristom. U subotu je Bog "odmorio" od stvaranja svijeta. A šta je još bilo u subotu? Hristos je "odmorio" u grobu.



Navodnici zato što Bogu nije zapravo bio potreban odmor.
 
Nazad
Vrh